Šibensko kninski župan Goran Pauk i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk na konferenciji za novinare predstavili su ‘Konzervatorski elaborat s načelnim smjernicama obnove i smjernicama za korištenje renesansne tvrđave sv. Nikole u Kanalu sv. Ante’. Iako je konferencija za novinare održana pod naslovom ‘Javnost ima pravo znati’, elaborat su odbili ustupiti javnosti. 
– Elaborat možete dobiti na uvid ovdje, ali nismo u situaciji da smo ikad dokumente raznosili okolo. Ovo je početak priče, sada je izrađen elaborat koji je takav kakav je, možete ga izlistati, ali ne iznostiti iz kuće. U njemu nema ni diskoteke, ni ni kockarnice, ni ćevabdžinice. Nema ničega tajnoga, ali cijeli dokument ne možemo dati – rekao je župan Pauk.
Dvojbe oko elaborata proizlaze iz činjenice da je su isti autori (šibenski konzervatori mr.sc. Josip Ćuzela, prof i dr.sc. Ivo Šprljan, d.i.a.) i 2008. godine izradili elaborat ‘Tvrđava sv. Nikole – Mjere zaštite s načelnim smjernicama’ (SVETI NIKOLA-tvrđava-elaborat-), gdje su u ime Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na spomeniku predvidjeli ‘razne odgovarajuće sadržaje raznih tipova ugostiteljske djelatnosti (kaffe bar, restoran), receptivno informacijski punkt za dva nacionalna parka, muzeja podvodne arheologije, prostora za izvođenje koncerata i dramskih predstava, kasina, suvenirnica, akvarija i drugih sličnih djelatnosti’. Na prvi pogled neznatno izmijenjeni dokument istih autora, kao konzultanata tvrtke Dom Konzalting d.o.o. kojoj je za njegovu izradu plaćeno 8.500 kuna, trebao bi sada poslužiti ‘cilju korištenja tvrđave kao kulturnog dobra bez unošenja novih sadržaja’.
– Prethodni elaborat nisam proučio. To je pitanje za konzervatore, a ne za mene. Međutim, mogu reći da je opredjeljenje ove lokalne administracije i Javne ustanove takvo da tvrđavu da ne dovodimo u situaciju da u njoj gomilamo razne sadržaje, da je treba restaurirati, konzervirati, zaštiti i omogućiti ljudima da je dođu razgledati, s vrlo minimalnim sadržajima. Uz to, imamo opcije za sadržaje, koliko god ih hoćemo i kako god hoćemo, na obližnjem otočiću Školjiću i u Minerskoj. To je projekat koji upravo razvijamo i koji čini kompletnu cjelinu, ako nešto treba ubaciti, neku ugostieljsku radnju onda to treba ići tamo, a ne na tvrđavu. Za sva pitanja kako sad jedne smjernice, a sad druge, obratite se konzervatorima – rekao je župan Pauk.
Uvod elaborata autora mr.sc. Josipa Ćuzele, prof i mr. sc. Ive Šprljana iz 2008. godine: ‘Zadatak ovog elaborata je određivanje mjera zaštite za potrebe budućeg korištenja tvrđave. Tvrđava je vrlo vrijedan spomenik fortifikacijskog graditeljstva. Na tvrđavi je sačuvan, do naših dana, veliki dio izvorne renesansne fortifikacijske arhitekture. Novi sadržaji koji bi se smjestili u tvrđavu ne smiju ugroziti integritet spomenika bilo funkcijom bilo građevinskim intervencijama. Tvrđavi treba sačuvati karakter pomorske utvrde. Novi sadržaji trebaju se prilagoditi zatečenoj arhitekturi, dok bi se intervencije novih elemenata na tvrđavi trebale svesti na minimum i trebale bi se uklopiti u standarde i oblike koji su na tvrđavi već postojali. Široka je lepeza mogućih novih sadržaja. Uz to što bi se tvrđava mogla prezentirati samo kao kulturno dobro do raznih odgovarajućih sadržaja raznih tipova ugostiteljske djelatnosti (kaffe bar, restoran), receptivno informacijski punkta za dva nacionalna parka, muzeja podvodne arheologije, prostora za izvođenje koncerata i dramskih predstava, kasina, suvenirnica, akvarija i drugih sličnih djelatnosti.’
Uvod elaborata konzultanata mr.sc. Josipa Ćuzele, prof i dr.sc. Ive Šprljana iz 2014. godine: ‘Zadatak ovog elaborata je određivanje mjera zaštite za potrebe budućeg korištenja tvrđave s nužno potrebnim zahvatima bez unošenja novih sadržaja u tvrđavu. Tvrđava je vrlo vrijedan spomenik fortifikacijskog graditeljstva. Na tvrđavi je očuvan do naših dana veliki dio izvorne renesansne fortifikacijske arhitekture. Tvrđavi treba sačuvati karakter pomorske utvrde. Novi minimalni sadržaji trebaju se prilagoditi zatečenoj arhitekturi. Intervencije novom gradnjom na tvrđavi trebale svesti na minimum i trebale bi se uklopiti u standarde i oblike koji su na tvrđavi već postojali. Prijedlog je da se tvrđava sačuva u današnjem obliku s minimalnim intervencijama koje bi imale za cilj korištenje tvrđave kao kulturnog dobra bez unošenja novih sadržaja.’
– Struka je riječ koja se često koristi, a jako je široka. Nema struke u viziji što sa želimo s tvrđavom uraditi, nego će struka reći kako tvrđavu zaštititi – rekao je Pauk.
