TRIS portal – Šibenik http://tris.com.hr Neovisni novinarski portal Wed, 22 Mar 2017 20:03:18 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=4.7.3 NP Krka: Edukativni vodič za djecu “Tragom vode” http://tris.com.hr/2017/03/np-krka-edukativni-vodic-za-djecu-tragom-vode/ Wed, 22 Mar 2017 20:03:18 +0000 http://tris.com.hr/?p=70232

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u povodu Svjetskog dana voda, predstavlja edukativni vodič za djecu pod nazivom Tragom vode, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Ovaj edukativni dvojezični vodič djeci na jednostavan i zabavan način približava temu vode: njezin nastanak, fizička, kemijska i biološka svojstva, raspodjelu vode u svijetu, dostupnost pitke vode, potrošnju, zagađenost, recikliranje i načine uštede vode.
– Važnost očuvanja i pravilnog korištenja vode veća je no ikad, a edukativni vodič za djecu primjer je kako kroz slikovite i zabavne sadržaje odmalena učiti o tome, kaže Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“.

 

]]>
Svjetski dan voda: Otpadne vode-neiskorišteni resurs! http://tris.com.hr/2017/03/svjetski-dan-voda-otpadne-vode-neiskoristeni-resurs/ Wed, 22 Mar 2017 16:45:52 +0000 http://tris.com.hr/?p=70186

Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda su “Otpadne vode” s ciljem podizanja svijesti o važnosti recikliranja otpadnih voda. Otpadne vode koje nisu pročišćene završavaju u prirodi i onečišćuju okoliš, a ako se obrade, mogu se sigurno ponovno koristiti u razne svrhe. “Recikliranjem” otpadnih voda, ujedno, štedimo pitku vodu.

Ovogodišnjom kampanjom, povodom Svjetskog dana vode, nazvanom  “Why waste water?, UN želi utjecati na smanjenje otpadnih voda te njihovo ponovno korištenje.
Dokument UN-a: Održivi ciljevi razvoja (Sustainable Development Goal-SDG) zacrtao je prije dvije godine ambiciozne ciljeve: do 2030. godine “poboljšati kvalitetu vode smanjenjem onečišćenja, uklanjanjem otpada i smanjivanjem količina opasnih kemikalija i materijal koje otpuštamo u okoliša te prepoloviti udio nepročišćenih otpadnih voda i znatno povećati recikliranje i sigurnu ponovnu uporabu na globalnoj razini”.
Koliko smo blizu odnosno daleko od postizanja tog cilja govore sljedeći podatci:
Globalno, preko 80% otpadnih voda otpušta se okoliš bez pročišćavanja i ponovne upotrebe.
1,8 milijardi ljudi za piće koristi vodu onečišćenu kanalizacijom čime su izloženi bolestima poput kolere, dizenterije, tifusa… Onečišćena voda, loši higijenski uvjeti godišnje uzrokuju oko 842 tisuće smrti.
– 663 milijuna ljudi još uvijek nemaju pristup sigurnim izvorima pitke vode.
– Do 2050. godine, gotovo 70% svjetske populacije živjet će u gradovima, u odnosu na današnjih 50 %, a trenutno većina gradova zemalja u razvoju nemaju odgovarajuću infrastrukturu i resurse za učinkovito rješavanje problema otpadnih voda.
– Mogućnosti iskorištavanja otpadne vode kao resursa su ogromne. Pročišćene otpadne vode mogu biti izvor vode, energije, hranjivih tvari te drugih obnovljivih materijala.
– Troškovi upravljanja otpadnim vodama su zanemarivi u usporedbi sa koristima za ljudsko zdravlje, ekonomski razvoj i ekološku održivost  kao i za pružanje novih poslovnih prilika i stvaranje više “zelenih” radnih mjesta.

Vodni ciklus i otpadne vode

Vodom, najvrjednijim resursom koji imamo, moramo pažljivo upravljati u svakom dijelu vodenog ciklusa: od crpljenja svježe vode, predobrade, distribucije i upotrebe do prikupljanja i tretiranja otpadnih voda prije njihovog otpuštanja u okoliš iz kojeg će ponovno biti upotrebljena.
S obzirom na porast broja stanovnika, ubrzanu urbanizaciju i ekonomski razvoj, količina otpadnih voda i cjelokupan teret onečišćenja su u porastu na globalnoj razini. Međutim, upravljanje otpadnim vodama, potpuno je zanemareno, a otpadne vode su podcijenjene kao potencijalno pristupačan i održiv izvor vode, energije, hranjivih tvari i ostalih obnovljivih materijala. Stoga otpadne vode treba gledati kao resurs, a ne samo kao teret za odlaganje, ističe se u ovogodišnjoj kampanji UN-a.
Postoje mnogi procesi obrade koji mogu omogućiti korištenje otpadne vode kako bi zadovoljili povećanu potražnju vode u rastućih gradovima, poljoprivredi, energiji i industrijskom razvoju.

 

Otpadne vode iz gradova

Prema procjenama globalna potražnja za vodom do 2030. godine  mogla bi porasti za  čak  50% . Ta će potražnja biti osobito izražena u rastućim gradovima te će zahtijevati nove pristupe u prikupljanju otpadnih voda. Ponovna upotreba otpadnih voda zaista može pomoći u rješavanju i drugih izazova kao što su proizvodnja hrane ili razvoj industrije.
Velik dio otpadnih voda, pogotovo u gradovima zemalja u razvoju, otpušta se direktno u okoliš: u površinske vode ili improvizirane kanale bez prethodnog pročišćavanja. Osim što se tako u okoliš ispuštaju otpadne vode kućanstava isto vrijedi i za otpadne vode iz industrije čime u okolišu završavaju i visoko toksične tvari. Čak i u gradovima gdje se prikupljaju i obrađuju otpadne vode, učinkovitost njihovog pročišćavanja varira s obzirom na način obrade, a većina “tradicionalnih” pročistača ne može ukloniti određene onečišćujuće tvari koje mogu negativno utjecati na ljude i ekosustav. Zato je potreban potpuno drugačiji i učinkovitiji pristup problemu otpadnih voda, a dobri primjeri već postoje.
Tako primjerice američki grad St. Petersburg od 1977. godine ima razvijen dvostruki sustav za distribuciju pročišćenih otpadnih voda. Paralelni vodoopskrbni sustav tog grada koji je spojen na industrijske pogone, trgovačke centre i stambene komplekse omogućuje upotrebu pročišćenih otpadnih voda za pranje vozila,pogona, rublja, navodnjavanje, fontane…

Drugi primjer je zračna luka Schipol u Amsterdamu koja ima postrojenje za biološko pročišćavanje otpadnih voda. Količina otpadnih voda iz te zračne luke može se usporediti s manjim gradom od 45 tisuća stanovnika. Na samom aerodromu je postrojenje za biološko pročišćavanje vode koje zadovoljava sve uvjete da se tako tretirana otpadna voda može vratiti u vodoopskrbni sustav grada.

Recikliranje vode u industriji

Industrijska potrošnja vode odgovorna je za 22% globalne uporabe voda. U 2009. godini u Europi i Sjevernoj Americi, potrošnja vode po djelatnostima iznosila je 50% u odnosu na 4-12% u zemljama u razvoju. Očekuje se kako će se kroz ubrzanu industrijalizaciju u pojedinim zemljama taj postotak u idućih 10-20 godina dodatno povećavati za čak pet puta.
Društveni i ekološki pritisci posljednjih godina doveli su do sve većeg pokreta koji od industrije traži da smanji svoje otpadne vode te da se one pročišćavaju prije otpuštanja. Otpadne vode sada se gleda kao potencijalni resurs i njihova upotreba ili recikliranje nakon odgovarajućeg tretiranja, može osigurati ekonomske i financijske koristi.

Tako se otpadne vode mogu koristiti ne samo unutar jedne tvrtke već nekoliko njih kroz ” industrijske simbioze “. U gradu Kalundborgu u Danskoj se tako nusproizvodi jedne tvrtke koriste kao resurs za drugu, u zatvorenom ciklusu. Elektrana Asnaes prima godišnje 700.000 m3 vode za hlađenje iz rafinerije Statoil, koju nakon pročišćavanja koristi za punjenje kotlova. Također svake godine koristi i oko 200.000 m3 pročišćene otpadne vode iz Statoila za čišćenje. Uštede na vodi su znatne: godišnje se uštedi gotovo 3.000.000 m3 podzemne vode i 1 000 000 m3 površinske vode.
Dobar model ponovne upotrebe otpadnih voda u korist zajednice dolazi iz Južne Afrike. Witbank polja ugljena nalaze se u blizini malog grada Emalahleni u Južnoj Africi koji se bori s nestašicom vode. Angloamerička rudarska tvrtka izgradila je postrojenje za obradu vode koje koristi tehnologiju desalinizacije kako bi vodu iz rudnika pretvorila u pitku vodu i koje ujedno otpadnu vodu pročišćava kako bi se mogla sigurno ispustiti u okoliš. Kao dodatna korist jer i to što se u postupku pročišćavanja iz vode odvaja gips koji se potom koristi kao građevinski materijal. Postrojenje tako pruža siguran izvor vode za grad i ispunjava 12% njegovih dnevnih potreba za vodom.

 

Poljoprivreda i korištenje otpadnih voda

Kako bi se povećali prinosi i zadovoljila sve veća potražnja, upotreba kemijskih gnojiva i pesticida u poljoprivredi je znatno porasla, čineći  je tako jednim od velikih zagađivača okoliša. 
Poljoprivrednici sve više istražuju nekonvencionalne vodne resurse, uglavnom otpadne vode, bilo zbog visokog sadržaja hranjivih tvari ili zbog nedostatka uobičajenih izvora vode za navodnjavanja. I zato zagađenje podzemnih i površinskih voda zbog korištenja nepročišćenih otpadnih voda u poljoprivredi postaje veliki je problem u mnogim zemljama u razvoju gdje se silom prilika prakticira upravo takav način navodnjavanja.
Procijenjeno je kako se oko 40,000-60,000 km2 zemljišta navodnjava otpadnim ili zagađenim vodama što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. No ako se pročišćava i primjenjuje sigurno, otpadna voda zaista može biti vrijedan resurs za navodnjavanja poljoprivrednih površina, a u cijelom procesu “recikliranja vode”  mogu se stvoriti izravna i neizravna “zelena” radna mjesta.

]]>
Zagreb je naš!: Vratimo Zagreb u svoje ruke! (proglas) http://tris.com.hr/2017/03/zagreb-je-nas-vratimo-zagreb-u-svoje-ruke-proglas/ Wed, 22 Mar 2017 14:39:35 +0000 http://tris.com.hr/?p=70212

– Vratimo Zagreb u svoje ruke! — naslovljen je Proglas političke platforme “Zagreb je NAŠ!”, a koja se okupila na zagrebačkom Gornjem gradu. Evo njihova proglasa koji bi trebao biti primjenjiv na sve ostale gradove:

Želimo izgraditi široku političku platformu u Zagrebu temeljenu na načelima održivog razvoja, društvene pravde i jednakosti koja stvara mehanizme aktivnog uključivanja građana u odlučivanje o razvoju grada!
Želimo da svi stanovnici Zagreba oblikuju razvoj grada jer grad pripada svima koji u njemu žive, a ne gradskim političkim i ekonomskim elitama!
Želimo grad koji provodi ekonomske, radne i socijalne politike koje će smanjiti društvene nejednakosti i omogućiti dostojanstven život svima!
Želimo grad koji se temelji na kulturi poštivanja različitosti i bezuvjetnoj zaštiti temeljnih prava i sloboda svakog čovjeka bez obzira na porijeklo, nacionalnost, vjeru, političko opredjeljenje, spol, seksualnu orijentaciju i druge osnove!
Želimo omogućiti građanima direktan utjecaj na raspolaganje gradskim resursima putem mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti kroz koje će odlučivati o svojoj neposrednoj okolini!
Želimo zaustaviti procese komercijalizacije, liberalizacije i privatizacije komunalnih usluga (vodoopskrba, pročišćavanje otpadnih voda, gospodarenje komunalnim otpadom itd.) koji dovode do lošije kvalitete, većih cijena i nepravednog pristupa komunalnim uslugama!
Želimo kvalitetne i svima dostupne javne usluge koje ne smiju ovisiti o profitnoj logici tržišta – od odgoja i obrazovanja djece i mladih do zdravstva i socijalne skrbi!
Želimo uvesti institucionalne inovacije koje će osigurati građanski nadzor u upravljanju javnim gradskim poduzećima i ustanovama kako bi se smanjila korupcija, klijentelizam i nepotizam!
Želimo unaprijediti upravljanje gradom uvođenjem najnovijih otvorenih tehnologija koje će omogućiti integraciju infrastrukturnih sustava grada, interakciju građana s upravom i direktno sudjelovanje građana u procesima planiranja i donošenja odluka!
Želimo decentralizirano i autonomno upravljanje kulturnim institucijama uz ujednačen razvoj institucionalne i nezavisne kulture te korištenje sada neiskorištenih gradskih prostora za razvoj kulture i umjetnosti!
Želimo razviti partnerstvo sa Sveučilištem u Zagrebu kao jezgrom istraživanja i razvoja nužnom za transformaciju gospodarstva, ali i kao krovnom institucijom odgovornom za razvoj aktivnog građanstva i političke participacije građana!
Želimo grad u kojem će se sustavno ulagati u razvoj obrazovanja i obrazovne politike na svim razinama te u čijim će se vrtićima, osnovnim i srednjim školama provoditi odgoj i obrazovanje za demokraciju i ljudska prava!
Želimo amaterskom i rekreativnom sportu dati prioritet u sportskom razvoju grada, izgraditi novu i unaprijediti postojeću sportsku infrastrukturu te sportsko-rekreacijske sadržaje učiniti dostupnima svima, a posebno djeci!
Želimo grad u kojem se javni novac ne koristi za kratkoročne spektakle, već za dugoročne razvojne projekte koji sustavno unapređuju kvalitetu i standard života svih stanovnika!
Želimo da Zagreb postane grad u kojem je proračun na svim razinama u potpunosti transparentan, a građani o dijelu proračuna direktno odlučuju!
Želimo grad u kojem se javni prostori poput parkova, trgova i ulica unaprjeđuju kako bi služili kao mjesta susreta i dnevni boravak za stanovnike, a ne kao prazne građevinske parcele za buduće megalomanske projekte!
Želimo zaustaviti špekulacije zemljištem u Zagrebu te staviti fokus na održivo upravljanje zemljištem u gradskom vlasništvu kao zalog za razvoj javnih programa stanogradnje, obrazovnih, kulturnih i ostalih javnih usluga, kao i poticanja zelene ekonomije s ciljem dugoročnih društvenih i ekonomskih dobrobiti!
Želimo potaknuti programe izgradnje, boljeg upravljanja i korištenja postojećih stambenih kapaciteta u vlasništvu grada kako rješavanje stambenog pitanja ne bi u potpunosti bilo prepušteno tržištu!
Želimo osuvremeniti gradsku prometnu infrastrukturu s naglaskom na prometnice za pješake i bicikliste te svima dostupan javni prijevoz!
Želimo da Zagreb ostvari radikalno smanjenje emisija stakleničkih plinova dekarbonizacijom ekonomije temeljene na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti te da oblikuje prateće politike za socijalno pravednu prilagodbu klimatskim promjenama!
Želimo razviti kooperativnu ekonomiju grada u kojoj javne institucije mehanizmom javne nabave, i na druge načine, potiču održiv razvoj lokalnih gospodarskih djelatnosti i poduzetništva!
Želimo potaknuti razvoj zelene industrije i društveno pravedne ekonomske modele temeljene na načelima cirkularne ekonomije, društvenog poduzetništva i ekonomske demokracije.
Želimo uvesti socijalne i ekonomske politike koje potiču egalitarnu raspodjelu rada i skrbi između muškaraca i žena, te koje podržavaju raznolikost suvremenih kućanstava – od samohranih roditelja, preko istospolnih parova do proširenih obitelji!
Želimo da se Zagreb razvija kao interkulturalan grad u kojem se poštuju i ostvaruju prava migranata i izbjeglica te da sve koji odluče živjeti u njemu ravnopravno uključuje u gradski politički, ekonomski i kulturni život!
Želimo Zagreb učiniti prepoznatljivim kao zelen, otvoren i dinamičan grad u kojem je svima ugodno živjeti!
]]>
Duh Anne Frank opsjedao sjednicu Županijske skupštine u Šibeniku http://tris.com.hr/2017/03/duh-anne-frank-opsjedao-sjednicu-zupanijske-skupstine-u-sibeniku/ Wed, 22 Mar 2017 12:50:34 +0000 http://tris.com.hr/?p=70200 Bila joj je to posljednja prilika, jer ovo je bila zadnja Skupština u ovom sazivu.

Duh Anne Frank i dalje kruži Šibenikom, danas je opsjedao dobar dio aktualnog sata posljednje Županijske skupštine u trenutnom sastavu. Ako je netko slučajno zaboravio, prije dva mjeseca je izložba “Anne Frank – povijest za sadašnjost” naglo povučena iz Tehničke škole zbog odluke ravnatelja Josipa Belamarića da ne dopusti izlaganje šest panoa koji su bili vezani uz ustaške zločine u Drugom svjetskom ratu.
Prašinu sa slučaja na Županijskoj je skupštini pobrisao SDP-ov vijećnik Boris Magazin, čije izlaganje ne možemo prenijeti jer ga je vrlo komplicirano povezati u smislenu cjelinu. No, zato je HDZ-ov župan Goran Pauk bio jasan: – Potez ravnatelja Belamarića medijski je odjeknuo i izvan granica Hrvatsko, što je velikim dijelom bilo nezasluženo. Ponovit ću ono što sam stalno govorio: ravnatelj je bio samostalan u odlučivanju. U svim njegovim izjavama nije bilo veličanja fašizma, nacizma i ustaštva. Međutim, on je smatrao da bi slika lokalnog prikaza događanja trebala biti drugačija nego što je to bilo prikazano na izložbi. Mislim da smo svi pomalo izbombardirani s raspravama u državi oko stvari koje su povijesno daleko iza nas, ali evo i premijer se uključio u tu priču, pa želi i on neke stvari postaviti na čistac. Vjerujem da će Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću utvrditi koji su osnovni fakti iz naše bliže i dalje povijesti te da ćemo se s tim rezultatima svi složiti.
– Nisam nijednom čuo vaš stav o slučaju izložbe o Anni Frank, stalno ponavljate stav ravnatelja – uputio je HNS-ov vijećnik Petar Mišura kritiku županu. Pa onda, vezano uz spomenuto Povjerenstvo, citirao Ustav u dijelu gdje se navodi da je temelj današnje Hrvatska antifašistička borba. – Sve piše u Ustavu, ne treba nam nikakvo Povjerenstvo – rekao je Mišura.
– Uporno pokušavate reciklirati ono što je već jasno napomenuto – javio se opet župan za riječ. – O osnivanju Povjerenstva odluku je donio premijer, pa je to pitanje za njega. A što se mog stava o izložbi Anne Frank tiče, mislim da treba dozvoliti ravnatelju da misli svojom glavom i obrazloži svoje odluke, što je on i učinio. Ja mislim da bi svakako bilo najbolje da se ta izložba ponovi, odnosno da se napravi ono što je bilo predlagano – da se ravnatelju da vremena da s profesorima iz škole i učenicima osmisli tih pet, šest panoa koji bi ispričali hrvatsku povijest.

Sebična sebičnost

Riječ je uzeo i Nediljko Dujić, predsjednik županijskog HDZ-a, predsjednik Županijske skupštine i, nebitno ovoga puta, predsjednik Županijskog lovačkog saveza. – Uvijek se HDZ-u stavlja nekakva hipoteka. Pa svatko normalan je osudio zločine koji su se dogodili u Jasenovcu ili Gradiški. Ne želimo da nam se imputira nešto za što se mi kao stranka nikad nismo zalagali, niti se zalažemo. A što se Povjerenstva tiče, ono je itekako potrebno, jer svatko onaj tko je počinio zločin mora osobno ili zapovjedno odgovarati. Svjedoci smo da gdje god se u ovoj državi zakopa, vade se kosti. Zašto se bojimo da netko za takve stvari odgovara? Ne mogu se pod antifašizmom prikriti i one ružne stvari koji su se događale, jer nečiji su preci, a koji nisu bili zločinci, završili s metkom u potiljku zato jer se nisu sviđali susjedu. To pitanje jednom moramo staviti ad acta i početi graditi modernu državu po mjeri svih građana.
Primoštenski načelnik Stipe Petrina u ovom trenutku više nije mogao izdržati: – Gospodine Dujiću, ovo što ste sada rekli to je doslovno laprdanje. Vi nama hoćete reći kako je ravnatelj napravio nešto na svoju ruku i da se nije dogovorio s nekim iz stranke. Vi, gospodine Dujiću, ne možete poći u zahod, doslovno i metaforički, da vam to ne odobri stranka. Zato nas nemojte uvjeravati da o svemu onome što je ravnatelj Belamarić napravio, da se na tijelima stranke nije raspravljalo, formalno ili neformalno – rekao je Petrina i nastavio: – I naravno da će doći do podjela u društvu, vi svojim pristupom dovodite do toga. Problem je što vi to ne vidite, jer ste zaokupljeni samo svojom individualnom malom sebičnom sebičnošću. Nema veze, planeta će se nastaviti vrtiti, samo nas nemojte uvjeravati da je netko u  Šibensko-kninskoj županiji nešto napravio na svoju ruku. Jer, nije!
Dujić potom Petrini: – HDZ ne funkcionira onako kako vi mislite. Možda vaša lista funkcionira na način da je Stipe bog, ali mi radimo po statutu. Donose se legalne i transparentne odluke koje su na dobrobit svih građana, barem u zadnjih 15 mjeseci otkako sam ja odgovorna osoba. Tvrdim da ravnatelj Belamarić ni sa kim nije razgovarao o svojoj odluci – rekao je Dujić, povezavši ovu raspravu s nadolazećim lokalnim izborima. – HDZ-ova kampanja će biti afirmativna i pozitivna. Svi koji u će sudjelovati u kampanji, iz bilo koje stranke, vole ovaj grad i državu, samo na svoj način, to je i naš službeni stav. Sve ostalo što pojedinac izrekne, za to će odgovarati on, a ne stranka.
I tada je duh Anne Frank napustio gradsku vijećnicu, a vijećnici su nastavili o cestama, sidrištima i godišnjim nagradama.

 

]]>
Natječaj “#radnopravnost”: Uz umjetnost do ravnopravnosti na radnom mjestu http://tris.com.hr/2017/03/natjecaj-radnopravnost-uz-umjetnost-do-ravnopravnosti-na-radnom-mjestu/ Wed, 22 Mar 2017 10:01:08 +0000 http://tris.com.hr/?p=70189

 

Vox Feminae Platforma poziva sve zainteresirane ilustratore/ice, dizajnere/ice te ostale umjetnike i kreativce koji se izražavaju kroz srodne vizualne i likovne umjetnosti da se prijave na natječaj “#radnopravnost”.

Natječaj je otvoren do 2. travnja 2017., a odabrani/a sudionica natječaja bit će autor/ica vizualnog identiteta promotivnih materijala (plakati i šalice) koji će se po završetku projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” distribuirati poslodavcima i svima onima koji žele obogatiti svoj radni prostor vizualom koji promiče radno okruženje ponosno na raznolikost.
Kako ističu iz Vox Feminae Platforme natječaj nije za formalni vizualni identitet projekta:
„Potičemo različite interpretacije, pristupe i umjetničke intervencije na temu inkluzivnog LGBTI radnog okruženja, a posebno u kontekstu samog promo materijala – šalica i plakata. Upravo zato tražimo kreativce i kreativke koje će svojim prepoznatljivim stilom i estetikom doprinijeti vizualnom pečatu konačnog promotivnog proizvoda. Želja je projektnog tima da finalan proizvod bude zabavan, unikatan, umjetnički promotivan materijal, kojeg će poslodavci i zaposlenici s ponosom staviti u svoje radno okruženje te time jasno dati do znanja kakve politike i prakse to radno okruženje reflektira; ali koji će poslužiti i kao promocija stvaralaštva domaćih umjetnika/ca.”
Više o natječaju na stranicama Vox Feminae Platforme .

 

]]>