VODA
Proizvodnja plastike je u svijetu narasla sa 15 milijuna tona u 1964. godini na 311 milijuna tona u 2014., a trenutno se samo 14% plastične ambalaže prikuplja za recikliranje. Ostatak završava […]
Budući da čak 80 posto otpada u more dolazi s plaža i obale (a preostalih 20 posto s brodova u pomorskom prometu i ribarica), vrlo su važne preventivne akcije baš kao što je „Plava vreća“, koje sprečavanju onečišćenja mora, osobito plastikom kao najopasnijim otpadom.
Za fekalno zagađenje vode u vodovodnim cijevima 30-ak kućanstva u Prvićkoj i Ulici Blata u Vodicama koje se dogodilo 25. srpnja odgovoran je investitor višestambene zgrade u Prvićkoj ulici.
Usitnjene komadiće plastike gotovo je nemoguće ukloniti. Žalosti da zbog nekoliko sekundi jednokratne upotrebe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive
Greenpeace:
Plastika za jednokratnu upotrebu guši naša mora i tome moramo stati na kraj!
Plastika za jednokratnu upotrebu guši naša mora i ugrožava morske životinje. Neke plastične proizvode, poput žličice za miješanje kave, koristimo doslovno nekoliko sekundi, a u okolišu se zadržavaju stotinama godinama. Stanje je krajnje alarmantno i tome moramo stati na kraj!
Duž rijeke Drave u Hrvatskoj, kao dio projekta DRAVA LIFE, postavljene su edukativne ploče o maloj čigri – ambasadoru žive Drave. Prirodna staništa kao što su šljunčani i pješčani sprudovi, a time i vrste koje ovise o njima, ugrožena su izgradnjom hidroelektrana, regulacijom rijeke te vađenjem šljunka i pijeska.
Živa voda na vrhu brda – otkrivamo bunar na Soplju ili kako zbog vodocrpilišta mogu presušiti višestoljetni zdenci
Stižu paklene ljetne vrućine. I priče o oskudici vodom na otocima i u Zagori, kao još jedno upozorenje o potrebi očuvanja vodnih resursa. Iz Dazline kod Tisnog donosimo zanimljivu crticu o bunaru na Brdu Sopalj, za kojeg mještani kažu da je izgrađen za još u predturskim vremenima i da je bio toliko bogat vodom da ni za najvećih žega nije mogao presušiti. Sve donedavno, do gradnje obližnjeg vodocrpilišta.
Plastična vrećica iz trgovine, odbačena boca vode, čepovi, upaljači, ambalaža krema za sunčanje…nešto od toga ćete i vi progutati (a neće vam zapeti u grlu), a možda već jeste!
Čak 2,683 hidroelektrane planirane su na rijekama zapadnog Balkana, od čega čak preko 50% u zaštićenim područjima.
Peticija za spas Krupe prikupila je više od 1 000 potpisa, a može se potpisati do 22. srpnja.
Sredozemno more svakodnevno je ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, proizvodimo tone plastike s nepovratnim djelovanjem na mora.Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u manje čestice (manje od 5 mm) nazvane mikroplastika, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.