Rijeka Krka bez sumnje je jedan od najvrjednijih bisera turističke ponude Šibensko-kninske županije. Nacionalni park Krka godišnje posjeti više od milijun posjetitelja. I dok se na Skradinskom buku ili Roškom slapu dive bistroj i čistoj rijeci teško bi mogli zamisliti da, nekoliko desetaka kilometara uzvodno, kod Knina, ta ista rijeka izgleda potpuno drugačije. Šokatne snimke na kojima se vidi kako se sadržaj cisterni za pražnjenje septičkih jama izlijeva direktno u Krku, objavili smo u ožujku ove godine:
I od tada se ništa nije promijenilo! Rijeka Krka, “neprocjenjiv poklon prirode čovjeku” već je godinama ugrožena upravo od ljudi. Mjerodavne institucije još uvijek nisu riješile probleme, pa nam ne preostaje ništa drugo nego uporno upozoravati i pisati-dok se netko konačno ne probudi prije nego li toj krškoj ljepotici istovarimo više no što ona može po(d)nijeti.
Inga Kukolj iz Ekološke udruge Krka iz Knina, razočarano i gotovo obeshrabreno govori kako se više ne može sjetiti broja poslanih mailova i službenih dopisa svima koji su nadležni za rješavanje problema onečišćenja Krke, dok nas vodi do jedne od onečišćenih riječnih laguna.
Čim se približite laguni vidljivi su tamni masni tragovi na vodi i gustom šašu, zapuhne vas jaki miris mazuta, a nakon samo nekoliko sekundi postaje neizdrživo: isparavanja iz lagune na ovim ljetnim temperaturama doslovno “grizu” za oči. Jedino što se promijenilo od zadnjeg puta kada su novinari TRIS-a prije više od tri godine bili na tom istom mjestu( Tekst: FOTO Apokalipsa danas: Ekološka katastrofa u Kninu ) je šljunčani nasip koji lagunu sada dijeli od rijeke Orašnice.
Mazutni mulj-koji nije “ničija briga”
-Poslali smo na stotine dopisa i mailova, no ono što je najgore je to da do sada nije bilo nikakvih pomaka. Niti ikakvog konkretnog odgovora osim: upoznati smo s problemom… Uglavnom svi prebacuju odgovornost na druge, kaže Inga Kukolj koja je, priznaje, već umorna od “udaranja u zid”.
Iz Ekološke udruge Krka službeni dopisi uredno su slani svim ministrima zaštite okoliša, uključujući i nedavno imenovanog Tomislava Ćorića kojeg su, baš kao i njegove prethodnike, pozvali da posjeti Knin kako bi mu ukazali na postojeće probleme.
-Postoji tu više problema koji ugrožavaju Krku. Glavni problem je gradska kanalizacija koja je godinama išla u Krku. Mi smo bili presretni kada je krenuo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda Knina ali nažalost to je još uvijek nedovršena priča. Ne znamo tko je odgovoran za to što je pročistač izgrađen na lokaciji koja tone i zbog toga još uvijek nije u funkciji. Građani moraju biti svjesni kako je tu riječ o sredstvima iz EU fondova što znači da će morati plaćati penale ako projekt nije proveden u zadanom roku. No to je manji problem od činjenice da taj kolektor, kako nam se sada čini, neće biti pušten u funkciju. Nadam se da nisam upravu, ističe Kukolj.
Inga Kukolj pokazuje nam cijelu fasciklu dopisa koji do sad nisu urodili plodom
Dodatni problem je i onečišćenje rijeka Orašnice i Krke od strane Tvornice vijaka DIV, koja je u neposrednoj blizini onečišćene lagune.
– Brojni sastanci, okrugli stolovi, kampanje… sve je bilo uzaludno. Iz DIV-a su nam tvrdili kako u lagune ispuštaju samo tehnološki čiste vode no mi još uvijek ne znamo je li DIV ishodovao potrebne dozvole: vodopravnu i okolišnu dozvolu. Mi molimo sve koji su u tom sustavu od ministarstva, preko županije, Grada Knina, Nacionalnog parka Krka, JU za zaštićene prirodne vrijednosti,Hrvatskih voda… da ostave sve poslove sa strane i da se počnemo baviti rješavanjem ovog problema koji potencijalno može ugroziti cijeli tok rijeke Krke, nastavlja Kukolj.
Onečišćena laguna u neposrednoj blizini Tvornice vijaka DIV u Kninu
Gradonačelnik Knina Marko Jelić: Pozivat ćemo i prozivati sve mjerodavne da se takva situacija ne održi
Problem onečišćenja zemljanih laguna uz Krku dobro je poznat novom kninskom gradonačelniku Marku Jeliću, doktoru molekularne biologije i nekadašnjem dekanu kninskog veleučilišta.
-Kao nastavnik zaštite okoliša kninskog veleučilišta često sam navodio taj primjer. Postojanje lagune je prednost jer da je nema svo bi onečišćenje direktno završilo u Krki i ona bi bila zagađena. Ova laguna je zapravo biljni pročišćivać. Mi kao grad imamo dodatni problem što se tiče lagune: imamo presudu od prije nekoliko godina da je moramo sanirati što je trošak od oko 2 milijuna i 600 tisuća kuna. Uz to grad plaća „penale“ odnosno odštetu vlasnicima zemljišta na kojoj je laguna, a oni iznose 10-ak tisuća kuna mjesečno, otvoreno će Jelić.
No oprezan je kod prozivanja DIV-a kao izvora onečišćenja:
-Ja ne mogu bez relevantnih pokazatelja govoriti odakle dolazi onečišćenje, postoje inspekcije koje bi to trebale utvrditi. Ono što ja mogu reći je da ne vjerujem da su mazut ili teški metali posljedica zagađenja od strane fekalnih voda građanstva. Radi se o nečemu što je obraslo visokim šašem i močvarnom travom i svatko se može pozivati da onečišćenje nije njihova odgovornost. Ja mogu sa velikom sigurnošću tvrditi da otpadne vode grada nisu uzrokovale zagađenje teškim metalima Krke i s druge strane da građani nisu prolijevali mazut ili lož ulje u Krku. Ja sam u to, pa skoro 100 posto siguran.
– Onaj tko zapošljava ljude mora snositi odgovornost za zdravlje tih ljudi i njihovih obitelji. Ako štede na takvim stvarima izgubit će na drugima, a to će biti puno skuplje od ulaganja u kvalitetan sustav pročišćavanja otpadnih industrijskih voda, kaže Jelić te dodaje kako je Grad spreman pomoći u rješavanju problema.
-Mi nemamo novca ali možemo pomoći da se dobiju sredstva iz fondova tako da kao preko županije i ministarstva utječemo da se taj problem riješi. Mi stojimo na raspolaganju. Ali ćemo sigurno kao gradska uprava i ja kao gradonačelnik učiniti sve: pozivamo ćemo i prozivati sve mjerodavne da se takva situacija ne održi, poručuje Jelić.
Što se tiče gradskog pročistača otpadnih voda, Jelić najavljuje kako će 12. srpnja s predstavnicima Hrvatskih voda održati sastanak na kojem bi konačno trebao dobiti odgovor hoće li taj milijunski kapitalni projekt uopće zaživjeti.
Podsjećamo kako je su svi radovi na sustavu odavno završeni, ali se kao poteškoća pojavio problem sa slijeganjem tla na kojem je pročistač sagrađen (Vidi tekst: Kninski pročistač otpadnih voda – za puštanje u probni rad se čekaju jamstva izvođača).
Mjesto na kojem se u Krku ispušta gradska kanalizacija
Istraživanje Instituta “Ruđer Bošković”: Grad Knin sa svojim tehnološkim i komunalnim otpadnim vodama, koje se bez adekvatnog pročišćavanja ispuštaju u rijeku Krku, predstavlja potencijalni izvor zagađenja
Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za biološke učinke metala Instituta “Ruđer Bošković” proveo je tijekom 2015. i 2016. godine projekt tj. istraživanje “Procjena kakvoće vodotoka rijeke Krke i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka primjenom novih bioindikatora i biomarkera”. Kako stoji u rezultatima njihovog istraživanja: “Grad Knin sa svojim tehnološkim i komunalnim otpadnim vodama, koje se bez adekvatnog pročišćavanja ispuštaju u rijeku Krku, predstavlja potencijalni izvor zagađenja. Tijekom istraživanja je proveden biomonitoring koji je ukazao na pogoršanje kakvoće vode uz Grad Knin, posebno fizikalno-kemijskih i mikrobioloških čimbenika. Gotovo svi od 25 izmjerenih metala povišeni su u vodi i jetri potočne pastrve kod Knina u odnosu na izvor rijeke Krke”.
Na internetskim stranicama Sveučilišta u Zagrebu dostupan je rad Procjena antropogenih utjecaja na rijeku Krku i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka ,a koji ne nastao u suradnji sa znanstvenicima Insituta “Ruđer Bošković”, i u kojem se može iščitati kako je jasan trend porasta koncentracija metala od izvora prema točkastim izvorima zagađenja grada Knina, odnosno ispustu tehnoloških otpadnih voda tvornice vijaka DIV d.o.o. te gradskom ispustu komunalnih otpadnih voda, a razlog tako snažnog utjecaja otpadnih voda je nepostojanje adekvatnih uređaja za pročišćavanje”.
Zaključci iz znanstvenog rada “Procjena antropogenih utjecaja na rijeku Krku i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka”:
Ispitivanje kakvoće rijeke Krke u dijelu toka uz grad Knin ukazuje na očigledan antropogeni utjecaj, koji je posljedica ispuštanja tehnoloških i komunalnih otpadnih voda za koje trenutno ne postoji adekvatan sustav pročišćavanja. S obzirom da je ovo područje smješteno samo 2 km uzvodno od početka Nacionalnog parka Krka, zaključujemo da postoje kontinuirani izvori onečišćenja koji predstavljaju potencijalnu opasnost za očuvanje jako dobrog ekološkog stanja, a time i staništa i bioraznolikosti živog svijeta u Nacionalnom parku Krka. Na temelju određene fizikalno-kemijske i mikrobiološke kakvoće vode, koncentracija ukupno otopljenih metala u vodi te procjene utjecaja onečišćenja na ribe praćenjem koncentracija citosolskih metala i biomarkera zaključeno je sljedeće:
– voda na izvoru rijeke Krke je I. kategorije, odnosno jako dobrog ekološkog stanja;
– fizikalno-kemijski i mikrobiološki čimbenici kakvoće vode ukazuju na pogoršanje ekološkog stanja vode u dijelu toka rijeke Krke uz grad Knin, često i do V. kategorije, odnosno jako lošeg ekološkog stanja;
– usporedba koncentracija ukupno otopljenih metala u vodi ukazuje na unos metala u rijeku Krku u dijelu toka kod tvornice vijaka, kao i uz komunalne otpadne vode, što potvrđuju i koncentracije metala u staničnom citosolu potočnih pastrva, uz izuzetak Cd što se vjerojatno može pripisati prirodnom podrijetlu, ali zahtjeva dodatna istraživanja;
– koncentracije biomarkera izloženosti metalima (metalotioneina) su značajno povišene u riba ulovljenih u rijeci Krki uz grad Knin, i vjerojatno prate razine citosolskog Cd koji je jedan od glavnih metala koji dovodi do pobudne sinteze metalotioneina;
– ostali izmjereni biomarkeri, malondialdehid i ukupni citosolski proteini su povišeni, ali ne značajno u riba koje obitavaju u dijelu toka rijeke Krke uz grad Knin;
– većina čimbenika kakvoće vode ukazuje na poboljšanje ekološkog stanja na postaji nizvodno od grada Knina (prije ušća rijeke Butižnice u Krku), međutim dokazani antropogeni utjecaji
potvrđuju da je neophodno provoditi sustavno praćenje kakvoće vode rijeke Krke.
Javnost nema pravo znati?
Inga Kukolj iz Ekološke udruge Krka ističe i problem netransparentnosti rada resornog Ministarstva zaštite okoliša odnosno inspekcijskih službi kojima su također slali brojne dopise i upite u vezi DIV-a. Naime na internetskim stranicama Ministarstva objavljuju se tek zbirni izvještaji obavljenih koordinirani inspekcijskih nadzora u području zaštite okoliša nad gospodarskim subjektima iz kojih je vidljivo tek kako je na određenoj lokaciji utvrđeno kršenje propisa, no o kakvim se nepravilnostima radi nećete naći ni riječi.
U pokušaju da saznaju radi li Tvornica vijaka DIV u Kninu po propisima i je li odgovorna za onečišćenje spomenute lagune, Ekološka udruga Krka, od Ministarstva zaštite okoliša zatražila je detaljni izvještaj odnosno zapisnik koordiniranog inspekcijskog nadzora DIV-a obavljenog u veljači 2014. godine. Pozvali su se tada na Zakon o pristupu informacijama ali i na odredbe EU Direktive o industrijskom onečišćenju (u kojoj se kaže kako se rezultati inspekcijskog nadzora moraju objaviti javnosti u roku od 120 dana od dana nadzora), no dobili su “odbijenicu” uz obrazloženje “kako je opravdano ograničiti pravo na pristup traženoj informaciji s obzirom da je inspekcijski postupak u tijeku”, te da “dostava zapisnika može ozbiljno narušiti proces donošenja rješenja o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti utvrđenih tijekom inspekcijskog nadzora”. Spominjalo se u obrazloženju i to da bi Ekološka udruga Krka mogla dobivene informacije objaviti na svojim web stranicama!
No nakon uložene žalbe Ekološka udruga Krka izborila je svoje ali i pravo svih građana na informaciju o mogućim ugrozama za njihov okoliš.
Izvješće o provedenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru tvornice DIV u Kninu nakon toga je i objavljeno na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša(POVEZNICA) čime su potvrđene sumnje da je upravo DIV dio problema onečišćenja lagune mazutom i otpadnim vodama iz postrojenja:
Dio objavljenog izvješća o koordiniranom nadzoru Tvornice vijaka DIV u Kninu iz 2014. godine:
Vodopravna inspekcija
U nadzoru vodopravne inspekcije utvrđeno je da se sustav interne odvodnje otpadnih voda u tvrtki DIV d.o.o. tvornica vijaka, Podružnica Knin u Kninu sastoji od slijedećih cjelina: dovodne tehnološke kanalizacije, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odvodne tehnološke kanalizacije i triju zemljanih laguna. Unutarnje i vanjske bazene uređaja, koji su bili u lošem i zapuštenom stanju, pravna osoba je tijekom 2013. godine samostalno sanirala, bez potrebne dokumentacije po Zakonu o vodama i Zakonu o gradnji. Zemljane lagune se još uvijek koriste kao dio sustava interne odvodnje otpadnih voda DIV-a u Kninu, kontaminirane su otpadnim muljevima od same izgradnje tvornice 1980-tih godina, kao i zbog mulja ispirnih voda sadašnjeg tehnološkog procesa, a zbog nedovoljnog kapaciteta novo instaliranog dijela uređaja. Lagune su onečišćene mazutom koji u iste dospjeva za velikih kiša iz oborinske kanalizacije DIV-a, koja je onečišćena/zapunjena mazutom, nakon što je u vrijeme ratnog djelovanja došlo do oštećenja spremnika mazuta.
Preko navedenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda tretiraju se otpadne vode postojećeg pogona tvornice vijaka u Kninu, a prema rezultatima ispitivanja otpadnih voda na lokaciji Podružnice Knin u Kninu, provedenim od strane ovlaštenog laboratorija tijekom 2012. i 2013. godine, utvrđeno je da ispuštanje otpadnih voda iz sustava interne odvodnje DIV-a u Orašnicu nije usklađeno sa graničnim vrijednostima i dopuštenim koncentracijama za površinske vode za pojedine parametre prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpanih voda (NN br. 80/13), odnosno dolazi do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti pojedinih parametara u otpadnoj vodi. Pravna osoba ne vodi propisane očevidnike sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, niti iste dostavlja Hrvastkim vodama. U rujnu 2013. godine djelomično je pušten u probni rad novi pogon za proizvodnju, termičku obradu i konzervaciju vijaka, a da za isti nije riješeno pitanje tretiranja tehnološke otpadne vode niti odvodnja, pročišćavanje i zbrinjavanje, što je bila obveza DIV-a prema vodopravnim uvjetima iz studenog 2009. godine. DIV d.o.o., na lokaciji Podružnice Knin u Kninu, obavlja gospodarsku djelatnost bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, koju je dužna imati sukladno odredbama članka 152. Zakona o vodama. Dozvola je istekla koncem studenog 2012. godine. Nakon isteka roka navedene vodopravne dozvole, korisnik iste je u dva navrata od Hrvatskih voda zatražio izdavanje nove dozvole i/ili produljenje postojeće dozvole. Zahtjevi su odbijeni zbog neispunjenja uvjeta. Nadzorom vodopravne inspekcije također je utvrđeno da su povodom onečišćenja rijeke Orašnice mazutom iz laguna DIV-a u Kninu, do kojeg je došlo u studenom 2013. godine, Hrvatske vode VGO Split izradile Program mjera sprječavanja daljnjeg onečišćenja vodotoka Orašnice i rijeke Krke, te ga dostavile pravnoj osobi DIV d.o.o. na provedbu.
Navedeni program mjera sadrži odredbe kojih se DIV d.o.o. treba pridržavati prilikom svih budućih možebitnih onečišćenja na lokaciji, i to:
– dok je razina vodotoka u nivou razine vode u lagunama držati brane nizvodno, redovito ih kontrolirati i mijenjati putem ovlaštene pravne tvrtke, a nakupine plivajućeg mazuta tretirati upijajućim prahom;
– nakon povlačenja vodostaja ukloniti raslinje onečišćeno mazutom uz vodotok, te sanirati onečišćeno tlo na obalama vodotoka. Tako nastali otpad zbrinuti kao opasni otpad putem
ovlaštene tvrtke;
– blindirati izlaz oborinske kanalizacije zapunjene mazutom tvrtke DIV u lagunu putem ovlaštene tvrtke, te dostaviti zapisnik o izvršenim radovima u Hrvatske vode;
– pokrenuti Program postupka sanacije zemljanih laguna koje se koriste kao dio internog sustava odvodnje, a koji treba odobriti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode;
– u svrhu sprječavanja ponavljanja onečišćenja do završetka Programa sanacije predmetnih laguna, potrebno je nakon povlačenja vodostaja oko onečišćenih laguna podignuti fizičku barijeru (nasip ili sl.), kako bi se spriječio kontakt Orašnice kod slijedećeg plavljenja s onečišćenim vodama iz laguna. Na predmetne radove potrebno je dobiti suglasnost Hrvatskih voda, Službe zaštite od štetnog djelovanja voda;
– osigurati da u pripravnosti budu upijajuće brane, koje je potrebno postaviti u vodotok Orašnicu pri sljedećoj najavi velikih voda, kod vodostaja iznad 290 cm (potrebno je biti u kontaktu sa vodočuvarom);
– u slučaju kontakta vode iz rijeke Orašnice s vodama iz lagune, odmah pozvati ovlaštenu pravnu osobu zbog sanacije i mijenjanja brana, te uklanjanja istih.Poduzete mjere vodopravne inspekcije:
Zbog utvrđenih nepravilnosti, pravnoj osobi DIV d.o.o., Podružnica Knin, rješenjem Vodopravne inspekcije od travnja 2014. godine, naređeno je da na lokaciji Podružnice u Kninu od bitnih mjera, putem ovlaštene osobe:
– blindira izlaz oborinske kanalizacije zapunjene mazutom koja ima ispust u lagunu, te ispust u baru sa istočne strane tvornice, te o izvršenim radovima obavijesti Ministarstvo poljoprivrede, Upravu vodnog gospodarstva, Službu državne vodopravne inspekcije;
– izvrši rekonstrukciju – dogradnju postojećeg uređaja ili izgradnju novog uređaja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda adekvatnog kapaciteta i kvalitete pročišćavanja;
– izvrši geodetsko snimanje kompletnog sustava interne odvodnje, uključivo i nove hale, sa preglednim stanjem tehnološke, sanitarne i oborinske kanalizacije te svih objekata na sustavu interne odvodnje, s prikazom svih ispusta;
– izvrši kontrolu ispravnosti svih dijelova internog sustava odvodnje otpadnih voda, koji do sada nisu ispitani, a osobito na svojstvo nepropusnosti;
– provodi i uskladi ispitivanje kvalitete i količine tehnoloških otpadnih voda s odredbama Zakona o vodama i Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, uzorkovanjem na definiranim lokacijama, te da Hrvatskim vodama – VGO Split, redovito dostavlja očevidnike prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.
Ministarstvo zaštite okoliša, kako se može pronaći na njihovim internetskim stranicama, posljednji koordinirani inspekcijski nadzor Tvornice vijaka DIV obavilo je u prvom tromjesečju ove godine odnosno od 6.-10.veljače, iz kojeg se može vidjeti kako su “nadzorima utvrđene povrede propisa (izdano rješenje ili zapisnički naređene mjere)”.
Foto: Iz dokumenta o provedbi koordiniranog inspekcijskog nadzora / rubrike označene crvenom bojom pokazuju kako su utvrđene povrede propisa
Ministarstvo zaštite okoliša: DIV nema ni okolišnu ni vodopravnu dozvolu
Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uputili smo upit o zadnjem inspekcijskom nalazu DIV-a odnosno koje su to utvrđene povrede propisa te ima li Tvornica vijaka Div u Kninu okolišnu i vodopravnu dozvolu.
Iz njihovog odgovora, kojeg prenosimo u cijelosti, saznajemo kako DIV trenutno radi bez vodopravne i okolišne dozvole:
“U koordiniranom inspekcijskom nadzoru provedenom ove godine, Inspekcija zaštite okoliša utvrdila je da tvrtka DIV d.o.o. nije ishodila okolišnu dozvolu za postojeće postrojenje na lokaciji u Kninu. Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole podnijeli su i postupak je u tijeku.
Tvrtka trenutno nema važeću vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda. Korisnik je trebao do 31. srpnja 2016. izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, dokazati vodonepropusnost internog sustava odvodnje, blindirati postojeći ispust prema laguni, priključiti sanitarne i pročišćene tehnološke otpadne vode na javni sustav odvodnje Grada Knina, a stari uređaj sanirati i staviti van funkcije.
Zadnja vodopravna dozvola korisniku je istekla 28. veljače 2017., podnesen je zahtjev za izdavanje nove vodopravne dozvole, no obzirom da još uvijek nisu izvršili traženo nova vodopravna dozvola nije izdana. Kada korisnik dokaže da je izvršio sve potrebne mjere, vodopravna dozvola će mu biti privremeno izdana do ishođenja okolišne dozvole. Postupak izdavanja vodopravne dozvole u nadležnosti je Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel Split.
Vaš upit za izvješće od zadnjeg inspekcijskog nazora proslijedili smo službeniku za pravo na pristup informacijama Ministarstva.”
Zakon o zaštiti okoliša mrtvo slovo na papiru?
Iz odgovora Ministarstva jasno je kako Tvornica vijaka DIV trenutno radi mimo propisa i, baš kako upozoravaju iz Ekološke udruge Krka, ne može negirati odgovornost za onečišćenje rijeka Krke i Orašnice. Jasno je i kako DIV nije poduzeo sve mjere, naložene od vodopravne inspekcije prije više od tri godine te kako već više od 4 mjeseca nemaju vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda.
U članku 10. Zakona o zaštiti okoliša stoji:
(5) Operater, koji svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja na koje je obvezan propisom ili odgovarajućim aktom i tvrtka, koja obavljanjem djelatnosti uzrokuje rizik po okoliš, ili nanosi štetu u okolišu, obvezni su, o svom trošku bez odgađanja poduzeti nužne mjere zaštite da se izbjegne rizik i šteta u okoliš.
(6) Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.
(7) Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš a osobito na sastavnice okoliša – biološku raznolikost i krajobraz.
Članak 262. istog zakona propisuje visinu novčanih kazni:
(1) Novčanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 95. stavak 2.),
2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 96.)
To je samo dio niza zakonskih odredbi koje propisuju postupak u slučaju onečišćenja okoliša kakvo postoji u Kninu već godinama-ali koje, baš kao i u brojnim drugim slučajevima, ostaju mrtvo slovo na papiru. A Krka, na sreću, ispire i čisti većinu ljudskog otpada, nebrige i neodgovornosti. No, do kada će moći?
Peace za Krku
Oglas
