Nered, korupcija, zlouporaba, kriminal, devastacija, grabež, uništavanje prirodne obale, nasipavanje smećem, razbijanje priobalnog stijenja, nakaradna gradnja, ‘uređenja’ plaža, betoniranje, gradnja novih marina i privezišta i sidrišta u divotnim uvalama, transformacija otočkih gradića u nautičarsko parkiralište, podizanje megalomanskih građevina tik uz more, planirana golf igrališta i apartmanska naselja u zaštićenom obalnom pojasu… na hrvatskom pomorskom dobru, na jednoj od najvećih domaćih prirodnih vrednota, neprocijenjivo vrijednih i u gospodarskom smislu (u slučaju mudrog gospodarenja) je tragična konstanta u zadnjih nekoliko desetljeća.
Državni i lokalni šerifi dijele koncesije na pomorskom dobru i na rok od čitavog stoljeća, a hrvatski građani od toga nemaju uglavnom nikakve koristi, nego češće dugoročne štete. Zbivanja oko gospodarenja pomorskim dobrom su uglavnom nepoznata, a nerijetko se upozorava kako neki koncesionari, uglavnom politički podobni, ne plaćaju ni onako mizerne naknade za korištenje mora i obale. Moglo bi se o tome još nadugo i naširoko, slučajeva lošeg gospodarenja je nebrojeno, a zaključak je kako bi se u Hrvatskoj s obzirom na takvo stanje pomorsko dobro moglo nazvati i pomorsko loše (tekst na Trisu otprije nekoliko godina).
Svježi primjer intervencija na pomorskom dobru su zbivanja na priobalnom pojasu kod hotela Romana u Makarskoj. Slučaj tog hotela odavno iritira aktivno građanstvo u Makarskoj i Hrvatskoj, a sada su odlučili reagirati i zahtjevom za brisanjem točke 21. s dnevnog reda 8. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije zakazane za dan 28. veljače. 2022. s početkom u 9,00 sati u dvorani Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, na adresi Ruđera Boškovića 35.
Brisanje točke
Brisanje točke 21. koja glasi ‘Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, Grad Makarska’ (21. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, Grad Makarska) žele obrisati ‘zbog nezakonitosti odnosno traže odustajanje SDŽ od namjere davanja koncesije za izgradnju plaže ispred Romane u Makarskoj zbog nezakonito napisanog prijedloga i priložene dokumentacije’.
Bager na makarskoj plaži (foto Vladimira Mascarell)
Taj zahtjev potpisuju brojni građani i udruge ujedinjeni u Inicijativi JAVNO JE DOBRO kojega čine organizacije Spas Makarske plaže, Udruga za održivi razvoj Osejava, Društvo Marjan, Inicijativa mještana općine Dugi Rat, Udruga ZaNaS, Krizni Eko Kaštelanski Stožer, Građanska inicijativa Split, Udruga zviždača Republike Hrvatske, Udruga Kadulja – Split, VRUJA – Festival bespravne gradnje i devastacije prirode i Mjesto koje hoće živjeti 2020 – Vranjic.
-U točki 21. dnevnog reda, odnosno u Prijedlogu Odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija i predio zapadno od Romane, Grad Makarska predlažete davanje koncesije na području koje je pod važećim koncesijama za gospodarsko korištenje (iznajmljivanje ležaljki i slično) do 2024. godine, a bez da su se oni prethodno raskinuli tj. stavili van snage. Prije raspisivanja novog natječaja smatramo kako je potrebno raskinuti dva postojeća ugovora o koncesiji KLASA: 934-01/13-01/0241 i KLASA: 934-01/14-01/0122. – ističu u zahtjevu poslanom županu Blaženku Bobanu (HDZ), predsjedniku Županijske skupštine Mati Šimundiću, svim vijećnicima u Skupštini SDŽ, te županijskom Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo i tamnošnjem Stručnom povjerenstvu za dodjelu koncesija.
Osejava, lanjsko nasipanje plaže
Oni nadalje podsjećaju kako su tražili oduzimanje tih koncesija ovlašteniku Romana d.o.o. zbog nepravilnosti, no Splitsko dalmatinska županija po tom pitanju ništa poduzela te su tako oba koncesijska ugovora za gospodarsko korištenje i dalje na snazi, a ne postoji ni sporazuman raskid važećih ugovora, kao ni raskid od strane koncesionara Romana d.o.o.
Te nastavljaju:
Nezakonito, štetno, nedozvoljeno
– U članku 2. prijedloga navodite nezakonito izdanu Građevinsku dozvolu bez iskazanog pravnog interesa (KLASA: UP/I-361-03/19-01/000174) kao podlogu za dodjelu koncesije za građenje, što je pravni paradoks jer s dokumentom (građevinskom) koji nije mogao biti izdan bez prethodno ishođene koncesije za građenje, tražite dodjelu upravo te koncesije. Zakon je, ne bez razloga predvidio iskazivanje pravnog interesa (koncesije za građenje) kao temeljnog dokumenta svakom zahtjevu za izdavanjem građevinske dozvole na pomorskom dobru kako bi se spriječile malverzacije, pogodovanje i ucjena novog koncesionara odštetom, a postupku izdavanja građevinske dozvole prethodio transparentan i javno objavljen zahtjev za koncesijom za izgradnju. Građevinska dozvola sama po sebi ne može biti razlogom odštete, već svaka moguća odšteta polazi iz iskazanog pravnog interesa kojeg Romana d.o.o. nema. U članku 5. točka 6. natječaja za koncesiju naveden je iznos od 781.740,62 kn kao iznos odštete Romani d.o.o. ako ne bude izabrana na natječaju. Romana d.o.o. nema pravo na odštetu u ovom trenutku, a SDŽ nema prava pogodovanja bilo kome na natječaju na nezakonit način ucjenom u tom iznosu. – ističu u Inicijativi Javno je dobro.
Po njima je poseban problem stavak u kojem stoji da će izabrani ponuditelj naknadno mijenjati projektnu dokumentaciju na temelju koje mu je odobrena koncesija za građenje.
Arhiva, prosvjed u Makarskoj zbog plaže Osejava – Foto: Udruga za održivi razvoj Osejava
-Neovisno o tome što sama građevinska dozvola nije zakonita i ne može naknadno postati zakonita, čak i da ne postoji, dodjela koncesije za izgradnju plaže na temelju projekta koji će koncesionar sam mijenjati je štetna i nedozvoljena. Koncesija za izgradnju na pomorskom dobru treba se izdavati isključivo na temelju poznatog, javno objavljenog konačnog projekta, a ne na temelju privatnog dogovora gradonačelnika grada Makarske i od njega podržanog investitora na pomorskom dobru, što se iz medija moglo saznati… – ističu.
Stoga, kako kažu, zbog svega navedenog i svega nezakonitog što još nismo naveli, traže brisanje točke 21. s dnevnog reda 8. Sjednice Županijske skupštine koja se ima održati 28. veljače, 2022., poništenje nezakonito izdane građevinske dozvole tvrtki Romana d.o.o., prestanak pokušaja naknadnog ishođenja pravnog intersa za Romana d.o.o. kao i za novog vlasnika Aminesa.
-Predlažemo, a s nadom da će vijećnici ovog saziva podržati tematsku sjednicu Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije na temu izgradnje na obali u SDŽ posebice na pomorskom dobru, s naglaskom na urbane plaže i nove luke, zatim planiranje investicija, svrhovitost, argumentacija u smislu javnog interesa, transparentnost projekata i potrebna dokumentacija, uz prisustvo javnosti, nezavisnih stručnjaka iz područja znanosti i civilnog društva kao izlagatelja-traže u Inicijativi Javno je dobro.
Nema istrage
Hoće li županijske glavonje i vijećnici poštivati zahtjev brojnih građana i hoće li se išta desiti po tom pitanju vidjet će se prekosutra ujutro na toj sjednici, a na kojoj se inače većina točaka dnevnog reda odnosi na pomorsko dobro, u Starom Gradu, Hvaru, na Šolti, Bralu, Makarskoj, Splitu, Trogiru… itd.
Obala ispred hotela Romana
-Ministar Horvat i službenici ministarstvo graditeljstva nisu istraženi za ovaj slučaj pogodovanja makar se radi o desetorostruko većem iznosu od bilo kojeg pojedinačnog predmeta za koje je pokrenuta istraga u poznatim aferama. Nije pokrenuta istraga ni u Županiji Splitsko-dalmatinskoj, ni u Gradu Makarskoj. Zato je i moguće vijećnicima županijske skupštine podmetnuti ovakav duboko koruptivan, nezakonit prijedlog kako bi ga izglasali na Sjednici Županjske skupštine, sve u pokušaju skrivanja nezakonitih radnji službenika, dužnosnika i institucija prije toga. Vijećnici ne moraju poznavati zakone, no moraju biti sigurni da je pripremljen materijal koji im dolazi posve u skladu sa svim Zakonima RH, posebno s Ustavom. Što će napraviti kad to nije tako? Mogu li vijećnici pozvati USKOK? Za početak bi bilo dobro da se ovaj prijedlog skine s dnevnog reda Sjednice kako se šteta ne bi povećavala, a onda i istraži. – kaže Vladimira Mascarell iz Inicijative Javno je dobro (i Udruge Za naš Supetar).
Ona upozorava i kako kad se radi o pomorskom dobru jedini ”papir” koji vam daje prava predati zahtjev i ishoditi građevinsku dozvolu je koncesija za građenje na pomorskom dobru…
-Kad želite graditi svoju kuću prvo što ćete napraviti je kupiti zemljište na kojoj mislite graditi. Ako je pak parcela napr. svekrova, minimalno što morate je sklopiti ugovor s vlasnikom (svekrom) u kojem vam on dozvoljava gradnju. To se službeno zove ”pravni interes” za gradnju. Pravni interes je dokument bez kojeg skoro ne možete ni predati zahtjev za građevinsku, no sigurno je da građevinsku dozvolu bez pravnog interesa ne možete dobiti. Obrnuto nije moguće. Zakon ne poznaje mogućnost ishođenja ”pravnog interesa” na temelju prethodno nezakonito izdane građevinske dozvole bez njega. Zašto? Vratimo se gradnji najobičnije privatne kuće. Kad bi postojala mogućnost ishođenja građevinske dozvole na tuđem zemljištu tj. bez prethodnog iskazivanja ”pravnog interesa” što mislite koliko bi ljudi ostalo bez svojih parcela? Koliko bi bilo onih koji bi ”preko veze”, ”omaškom službenika”, ”mišljenjem ministra graditeljstva” ishodili građevinsku dozvolu na zemljištu koje nije njihovo, a zato da bi ga oteli? Vjerujem da bi nastao potpuni kaos. Vjerujem da nitko ne bi želio da se otvori ta mogućnost pa da sutra mora prodati svoju parcelu po nekoj državnoj procjeni ”frajeru s vezama” koji već ima dozvolu za gradnju na njoj. Dozvolu koju nije mogao steći bez pogodovanja službenika, korupcije ili zloupotrebe položaja i dužnosti u institucijama. – jasno upozorava Mascarell.
Vladimira Mascarell
Ovdje se, kaže, upravo to dogodilo, samo što zemljište nije u vlasničkom režimu već je pomorsko dobro – dakle opće dobro nad kojim treba skrbiti država.
-Ako ovaj slučaj otimanja prođe, jeste li sigurni da sutra nećete ostati i bez svoje građevinske parcele? Uvijek može naići netko s ”boljim vezama”, zar ne? Otimanje pomorskog dobra, plaže u našem slučaju, ali i ozbiljno zadiranje u okoliš i prirodan izgled postojeće obale samo po sebi bi trebalo biti kažnjivo, no kad se radi o ogromnim iznosima, odštete ili zarade, kao u ovom slučaju, mogli bi razgovarati i o puno ozbiljnjijem kriminalu. Koncesija za građenje kao jedina mogućnost iskazivanja pravnog interesa na pomorskom dobru nije izmišljena gnjavaža za investitora već nužnost kojom se omogućava javnosti i svim zainteresiranima sudjelovanje u procesu iskorištavanja pomorskog dobra. Za plažu ispred hotela Romana takva mogućnost nije dana. Žalosno je da institucije pravne države još nisu reagirale i istražile ovaj slučaj pogodovanja i zloupotrebe službene dužnosti. Posebno zato jer je ministar Horvat danas u pritvoru, pod istragom za slična djela dok je vodio ministarstvo gospodarstva. – zaključuje Vladimira Mascarell.
Pilanje i grane i stabla na kojem sjede
Inače, napominje Mascarell HDZ u Makarskoj mijenja SDP-ov gradonačelnik, a HDZ-ov gradonačelnik Jure Brkan je smijenjen i zbog incidenata bivšeg gradonačelnika u vezi građenja, a posebno nasipavanja plaža. No priča se nastavlja, ističe Mascarell, pa po njzinom mišljenju novi gradonačelnik Zoran Paunović (SDP) nastavlja putem starog gradonačelnika HDZ-a, dogovara se s investitorom o projektu te kreće istim nezakonitim stopama, te predlaže Povjerenstvu za dodjelu koncesija dodjelu koncesije za građenje i kao član tog povjerenstva iz JLS brani investiciju pred povjerenstvom.
Sličnog su mišljenja i u Nezavisnoj listi Osejava iz Makarske.
Pomorsko ne-dobro,
(foto TRIS/G. Šimac)
-Projekt izgradnje hotela Romana jedna je od najvećih kontroverzi novije makarske povijesti čiji se epilog nazire izgradnjom nove hotelske plaže, uz narušavanje jedinstvene vizure priobalnog pojasa i pretvaranje Makarske u resort. Zeleno svjetlo za izgradnju plaže dalo je Stručno tijelo za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru Splitsko-dalmatinske županije ovaj ponedjeljak, čiji je član i makarski gradonačelnik Zoran Paunović (SDP). Nastavak je to prakse bivše HDZ-ove vlasti koja je, izmjenjujući se s onom SDP-ovom, također sudjelovala u projektu izgradnje sporne plaže… – kazala je Ivana Miočević Franić iz Nezavisne liste Osejava iz Makarske.
Sličnih slučajeva ima svuda duž obale: Vruja, Split, Pula, Postira, gdjegod… Poseban je pak slučaj Makarske, gradića smještenog u izvanrednom prirodom ambijentu podno Biokova, s nekadašnjim prirodnim plažama iznimne ljepote, a koji je posljednjih desetljeća uslijed jagme za profitom i nepametne stihijske izgradnje i izostanka pametnog i razboritog upravljanja prostorom izgubio mnogo od svojeg značaja, o čemu možete čitati i na Trisu
-Hoće li se zaboraviti i Makarska sa svojim nekadašnjim prirodnim ljepotama i tko će čitati nekrolog zaboravljenom gradu? – retorički se pitaju u NLO-u.
Na žalost, može se postaviti pitanje i tko će čitati nekrolog glavnini hrvatske obale, a koja će ovakvim razvojem događaja izgubiti na vrijednosti upravo kod onih koji u njih dolaze zbog njezinih specifičnih ljepota koje ičščezavaju i koje neprosvijećeni domoroci sustavno uništavaju pilajući i granu i stablo na kojem sjede.
I cijelu šumu.
_______________________________________________________________________________________________
*u nastavku su poveznice na preslike građevinske i lokacijske dozvole i druge prateće dokumente: Građevinska dozvola , Lokacijska dozvola, ODGOVOR MINISTARSTVA NA GRAĐEVINSKU -ROMANA-02-08-2022 19.05, Geodetski_prikaz_koncesija-situacija.
Bager na makarskoj plaži (foto Vladimira Mascarell)
Ilustracija, priobalna gradnja – foto TRIS/G. Šimac
