I ovog 22. svibnja, na 79-tu obljetnicu, u Spomen parku strijeljanim rodoljubima Radi Končaru i 25 drugova, na šibenskom Šubićevcu je odana počast članova obitelji i udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibenika, Vodica i Splita, VEDRE Split i šibenskog SDP-a, položeni su vijenci i održano slovo sjećanja i zahvalnosti svim palima za slobodu svoje zemlje i svoga naroda.
Šibenčani, uza sve prijepore i revizije povijesti, i dalje poštuju žrtve fašizma, nacizma, ustaške NDH i četnika koji su ih likvidirali samo zato što su se suprotstavili okupatoru i domaćim izdajnicima, organizirali u Narodnoolobodilački pokret i neprijatelju pružili otpor.
Na Šubićevcu su mučki strijeljani Rade Končar, Feđa Borožan, Ignacijo Brajević, Božo Dumanić, Jozo Dumanić, Paško Dumanić, Milivoj Jelaska, Života Katunalić, Dušan Kažimir, Ivo Kovačić, Jozo Kuzmić, Vojko Matošić, Stjepan Polić, Ante Poljičak, Božo Puljas, Nikola Purišić, Ante Radica, Jozo Ružić, Josip Siriščević, Petar Siriščević, Vicko Siriščević, Nikola Trebotić, Ante Vrdoljak, Karlo Vušković, Duje Žegarac, Nikola Žitko. Fašisti su 15.svibnja strijeljali i Luku Miškovića, a 19. svibnja Lazu Kresovića i Stanku Letunicu, Mandić Milana i Jovanu, Đuru Mijalicu, Miloša i Stevana Tomaševića. Njihova se žrtva, smatraju antifašiti, ne smije zaboraviti i to svake godine potvrđuju komemorirajući uspomenu na njihovo pogubljenje.
Žrtvama se na Šubićevcu danas poklonio čelnik šibenskog Saveza antifašističkih boraca i antifašista Zoran Restović, a uz njega vijence i karanfile na stratište pogubljenih rodoljuba položili su i antifašisti Splita i Vodica te predstavnici Grada Šibenika i gradskog SDP-a.
Fašisti su na Šubićevcu strijeljali ukupno 43 patriota čija su imena uklesana na kamenim blokovima Spomen parka.
-Ali nisu samo oni bili žrtve fašista, nacista, četnika i ustaša. Ukupno su 729 građana Šibenika zločinci strijeljali, objesili ili zaklali. Strijeljali su đake, studente, intelektualce, sindikalne rukovodioce, bez obzira da li su bili komunisti ili ne. Strijeljali su i Srbe, i Židove, i komuniste, i porodice partizana, sve one koji su po fašističkoj ideologiji bili drugačiji. Mnogi njihovi drugovi su ustali protiv fašista i nacista, i izvojevali pobjedu protiv njih, ali i svih koji su bili s njima, ustaša i četnika- kazao je u prigodi 79-te obljentice striljenaja Končara i drugova čelnik šibenskih antifašista Zoran Restović.
-A danas- dodao je- ovo mjesto sjećanja i pijeteta, svako malo biva devastirano kukastim križevima i ušatim “u”. Ali to više nisu nacistički kukasti križ, ili fašističko U , nego škrabotine, kako bi bile manje bitne. I takvo tumačenje su preuzeli svi, i novinari i političari i službene vlasti, a najčešće to više i nije vijest. Nacističko- fašističko znakovlje možete vidjeti svugdje, oko škola, javnih objekata, fasada- nije propustio upozoriti Restović. Najčešće nas, rekao je, uvjeravaju da su to razigrana djeca. Ali onda vidite isto znakovlje kod saborskih stranaka, delegacija vjerskih župa na misama za žrtve Bleiburga, navijačkih skupina, brojnih udruga koje se financiraju iz državnog proračuna, na društvenim mrežama. Mnoge ulice, trgovi i mula imenovana su po zločincima NDH, i njezinim ministrima- kazao je u prigodnom slovu čelnik šibenskih antifašista.
Spomenuo je i kako je, unatoč antifašizmu kao temeljnom polazištu u Ustavu RH, većina spomenika i obilježja iz Drugog svjetskog rata uništena ili potpuno devastirana, većina imena vrtića, škola, ulica, trgova, poduzeća, imenovana po palim antifašistima, promijenjena.
–Mate Bujas, jedan od ovdje strijeljanih- naveo je za primjer- imao je 21 godinu, radio je kao učitelj, aktivni veslač Krke, a talijanskim fašistima je trebalo samo dva dana da ga uhapse, optuže, osude i strijeljaju za sudjelovanje u likvidaciji fašiste Škotona i to 1941 godine. U spomen na njegovu žrtvu za slobodu, njegovu borbu protiv fašista, po njemu je nazvana škola u Crnici u kojoj je živio. Ime škole je promijenjeno, i iz školske povijesti potpuno izbrisano- prisjetio se Restović.
U Hrvatskoj danas, nastavio je, Dan pobjede nad nacističko- fašističkom ideologijom i silom, 9.svibnja, koji se slavi i kao Dan ujedinjene Europe, nitko taj veliki datum ne obilježava, ni svečanom sjednicom u organizaciji državnih institucija, ni prigodnim programima u vrtićima, i školama. U jednakoj tišini i negiranju, prolaze i dani oslobođenja od fašista i nacističkih okupatora u našim gradovima. Ali zato se ne propušta opbilježiti, i to pod pokroviteljstvom Sabora, 15. svibnja kada su se ustaše konačno predale, tjedan dana nakon kapitulacije nacističke Njemačke. Šibenik danas za Dan grada slavi, umjesto oslobođenja od naci-fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu, svoje svece- zaštitnike, mada teško da itko može objasniti što su to sveci učinili za zaštitu građana Šibenika u njegovoj povijesti. Zar 729 strijeljanih i 3.500 šibenskih žrtava Drugog svjetskog rata nije zaslužilo zaštitu svoga sveca- zaštitnika kojega slavimo za Dan grada– zapitao se na kraju Restović.
U zoru 22. svibnja 1942. na stratište na Šubićevcu izvedena je, u lancima, četvrta grupa od 26 rodoljuba, pred betonske stupove i svi su redom postavljeni leđima prema streljačkom vodu. Među njima je bio i Rade Končar, Splićanin koji se, kad su ga doveli pred stup smrti, prkosno raskopčao košulju i svojim egzekutorima poručio neka mu pucaju u prsa. No, karabinjeri su ga okrenuli licem prema stupu i vezali, a potom je odjeknuo plotun. Po 13 žrtava, vezanih za trinaest stupova. Pali su junačkom smrću, bez iskanja milosti, kličući slobodi, a za njima su ostali krvavi betonski stupovi kao svjedočanstvo fašističkog zločina.
Fašistički sud u Šibeniku izrekao je 28 smrtnih presuda hrvatskim rodoljubima, a ostali su bili osuđeni na ukupno 675 godina robije. Mučka likvidacija Rade Končara i 25 drugova na Šubićevcu ostala je simbolom antifašističkog otpora u Drugom svjetskom ratu, a njihove zadnje riječi pamte se do danas, makar u onom dijelu slobodoljubivog , i istinoljubivog hrvatskog naroda koji nikad neće pristati na revidiranje prošlosti i zatiranje antifašističkog pokreta i njegovog doprinosa pobjedi nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu.
(Foto: Tris)
