Som, štuka, šaran, babuška, grgeč, smuđ, amur, linjak, pastrva, klen, lipljen, mrena, deverika, kečiga… To su najpoznatije i najlovljenije slatkovodne ribe u Hrvatskoj, a kojih inače ukupno navodno ima oko 130 vrsta. No sve ih je manje. Primjerice, u Hrvatskoj su zbog ljudskih intervencija i uništavanja vodotokova, zagađenja voda otpadnim vodama i svakojakim otrovima, upotrebom pesticida i koječega, betoniranjem obala, prekomjernim obijesnim ulovom i uništavanje već nestalo najmanje šest različitih vrsta slatkovodnih riba: jesetra, atlantska jesetra, sim, pastruga, gatačka glaovica te moruna.
No nije to problem samo Hrvatske: gotovo četvrtina svjetske slatkovodne ribe u opasnosti je od izumiranja zbog globalnog zagrijavanja, pretjeranog izlova i onečišćenja, prema procjeni Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Gotovo petina svih ugroženih slatkovodnih vrsta pogođena je klimatskim promjenama, od utjecaja kao što su pad razine vode, promjena godišnjih doba i kretanje morske vode uz rijeke. Od procijenjenih vrsta, njih 3.086 od 14.898 bilo je u opasnosti od nestanka, prenosi Guardian.
Ribička prognoza? Ako ovako nastavimo ribe neće biti. A onda niti ribiča.
Ugrožavaju ih i umjetna jezera, umjetni tokovi, betonizacija, gradnja elektrana na krivim mjestima, uništavanje priobalja itd.
Najnovija procjena također je pokazala da su mahagonij, atlantski losos i zelene kornjače sve više ugroženi, vele u IUCN-u.
Mrtva riba na obalama Neretve i potoka Sušica (foto Facebook inicijativa Jer nas se tiče)
Oni upozoravaju i na iščezavanje drugih životinjskih i biljnih vrsta.
“Današnje ažuriranje crvenog popisa IUCN-a pokazuje snagu koordiniranih lokalnih, nacionalnih i međunarodnih napora za očuvanje. Priče o uspjehu kao što je ona oriksa sa sabljastim rogovima pokazuju da očuvanje funkcionira. Kako bismo osigurali da su rezultati mjera očuvanja trajni, moramo se odlučno uhvatiti u koštac s međusobno povezanim krizama klime i bioraznolikosti,” rekao je predsjednik IUCN-a, Razan Al Mubarak.
Krupnolisna mahagonija, jedna od komercijalno najtraženijih biljaka na planetu, sada je klasificirana kao ugrožena nakon što je njezin broj pao za 60 posto u proteklih 180 godina zbog neodržive žetve. Drvo mahagonija i dalje je dragocjeno za namještaj, glazbene instrumente i ukrase, što je dovelo do ilegalne sječe drveća diljem Srednje i Južne Amerike.
Atlantski losos, prethodno uobičajen i klasificiran kao vrsta koja izaziva najmanju zabrinutost, sada je gotovo ugrožen na crvenoj listi IUCN-a nakon što je njegova globalna populacija pala za 23 posto, nakon što je nestao iz mnogih rijeka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na ribu, koja živi i u slatkoj i u slanoj vodi, utječu rasprostranjeni gubitak staništa, globalno zagrijavanje i brane koje blokiraju pristup mjestima za razmnožavanje. Uzgoj uzgojenog lososa također je oslabio njihovu sposobnost prilagodbe globalnom zagrijavanju, dok se invazivni pacifički ružičasti losos širi sjevernom Europom.
“Slatkovodne ribe čine više od polovice svjetski poznatih vrsta riba, neshvatljiva raznolikost s obzirom na to da slatkovodni ekosustavi čine samo 1 posto vodenog staništa. Ove raznolike vrste sastavni su dio ekosustava i vitalne za njegovu otpornost. To je bitno za milijarde ljudi koji se oslanjaju na slatkovodne ekosustave i milijune ljudi koji se oslanjaju na svoje ribarstvo. Osigurati da se slatkovodnim ekosustavima dobro upravlja, da ostanu slobodni teći s dovoljnom količinom vode i dobra kvaliteta vode ključna je za zaustavljanje opadanja vrsta i održavanje sigurnosti hrane, sredstava za život i gospodarstva u svijetu otpornom na klimatske promjene,” rekla je Kathy Hughes, supredsjedavajuća specijalističke grupe za slatkovodne ribe IUCN komisije za preživljavanje vrsta, kako prenosi The Guardian.
Prema znanstvenicima, zelene kornjače u središnjem južnom i istočnom Pacifiku također su u opasnosti od nestanka. Oni su veliki usputni ulov u industrijskom i obrtnom ribolovu, dok su njihova jaja poslastica u nekim zemljama. Rastuće globalne temperature također utječu na njihov uspjeh u izlijeganju, a rastuće temperature mora poplavljuju gnijezda.
Uglavnom, ako se ovako nastavi, slatkovodni ribiči diljem svijeta morat će baciti svoju ribolovnu opremu u smeće, a buduće generacije će slušati priče kako su nekoć u rijekama živjeli živi stvorovi koji su plivali i zvali su se ribe.
