Neovisni novinarski portal
16.4.2024.
klima(nje)
Uskrsno ljeto: U ponedjeljak na istoku Hrvatske i 30 stupnjeva, lani u svijetu ‘najtoplije ikad’

Uskrsno ljeto:
U ponedjeljak na istoku Hrvatske i 30 stupnjeva, lani u svijetu ‘najtoplije ikad’

Koncem ovog tjedna i početkom sljedećeg temperature zraka u Hrvatskoj bit će iznimno visoke za ovo doba godine, a možda i ‘nezapamćene’ i ‘nezabilježene otkad je mjerenja’, kako se to u zadnje vrijeme često govori. Na istoku Hrvatske bi mogle doseći i začuđujućih 30 stupnjeva Celzijusa, kako se prognozira. Je li proljeće ili ljeto, hoćemo li imati ‘Uskrsno ljeto’, moglo bi se zapitati. Iako većina ignorira ove podatke smatrajući ih nebitnima, posebice oni koji vladaju i 0dlučuju, oni bi i budali trebale biti uznemirujuće upozorenje i poticaj da se poduzme makar nešto ili se utječe na vlasti kako bi se opće stanje eventualno počelo popravljati.

O tome posve jasno i dramatično govori Svjetska meteorološka organizacija (WMO) koja je  početkom godine objavila je da je 2023. najtoplija godina otkad postoje mjerenja. U prije par dana objavljenom Izvješću o stanju globalne klime WMO daje detaljnu analizu i potvrđuje da je 2023. bila nedvojbeno najtoplija godina u povijesti mjerenja, prenosi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

-Zabilježene su rekordno visoke razine topline u oceanu, podizanja razine mora, smanjenja površine antarktičkog morskog leda i smanjenja površine ledenjaka. Društveno-gospodarski razvoj ugrožen je zbog ekstremnih vremenskih pojava. Ono što pobuđuje nadu jest tranzicija na obnovljive izvore energije. Poduzimajući aktivnosti ublažavanje i prilagodbe na klimatske promjena cijelo vrijeme treba imati na umu da je trošak nedjelovanja (uvijek) veći od troška djelovanja. U Izvješću je fraza oboreni rekordi poprimila novo, zloslutno značenje. Postavljeni su novi rekordi s obzirom na razine stakleničkih  plinova, temperaturu zraka, toplinu u oceanu i zakiseljavanje oceana, podizanje razine mora te smanjenje površine antarktičkog morskog leda i ledenjaka, a neki od tih rekorda znatno su viši od prethodnih. Toplinski valovi, poplave, suše, šumski požari i tropske ciklone koje se ubrzano intenziviraju uzrokovali su velike ljudske patnje i materijalne štete, preokrenuvši svakodnevne živote milijuna ljudi i prouzročivši gospodarske gubitke koji se mjere u mnogim milijardama dolara. – ističe WMO. 

Potvrđuje se da je 2023. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja: globalne prosječne temperature izmjerene blizu površine bile su za 1,45 °C više od polazne vrijednosti iz predindustrijskog razdoblja (uz moguće odstupanje od ± 0,12 °C), a proteklo desetogodišnje razdoblje također je najtoplije u povijesti mjerenja.

-Nikad se prije nismo toliko približili nižoj granici iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, koja iznosi 1,5° C, iako je to zasad privremeno, . Zajednica WMO-a izdala je svijetu crveno upozorenjeKlimatske promjene obuhvaćaju mnogo više od temperatura. Pojave kojima smo svjedočili tijekom 2023., posebno nezapamćena toplina u oceanu te smanjenje površine ledenjaka i antarktičkog morskog leda, posebno su zabrinjavajući, izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

U prosječnom danu 2023. godine gotovo je trećina svjetskog oceana bila zahvaćena morskim toplinskim valom koji je štetno djelovao na važne ekosustave i prehrambene sustave. Kako se približavao kraj 2023. godine više od 90 % oceana bilo je izloženo uvjetima toplinskih valova u nekom trenutku tijekom godine.

U globalnom skupu referentnih ledenjaka zabilježeno je najveće smanjenje površine u povijesti mjerenja (od 1950.) koje je posljedica ekstremnog otapanja u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Europi, pokazuju preliminarni podaci.

Površina antarktičkog morskog leda bila je daleko najmanja u povijesti mjerenja. Maksimalna površina krajem zime bila je za 1 milijun km2 manja nego prethodne rekordne godine, što je jednako površini Francuske i Njemačke zajedno.

-Klimatska kriza ključni je izazov s kojim se suočava čovječanstvo i usko je isprepletena s krizom nejednakosti koja se očituje u rastućoj nesigurnosti opskrbe hranom i raseljavanju stanovništva, kao i s gubitkom bioraznolikosti, izjavila je Celeste Saulo.

graf
Anomalije globalne srednje godišnje temperature u razdoblju od 1850. do 2023. (u odnosu na razdoblje 1850. – 1900.) Podaci iz šest skupina podataka

Broj osoba diljem svijeta koje se suočavaju s akutnom nesigurnošću opskrbe hranom više se nego udvostručio, s 149 milijuna, koliko je iznosio prije pandemije bolesti COVID-19, na 333 milijuna tijekom 2023. (u 78 zemalja koje se prate u okviru Svjetskog programa za hranu). Ekstremne vremenske i klimatske pojave možda nisu glavni uzrok tog povećanja, ali su dovele do njegovog pogoršanja, navodi se u izvješću.

Opasnosti povezane s vremenskim pojavama nastavile su uzrokovati raseljavanje tijekom 2023., što pokazuje kako klimatski šokovi ugrožavaju otpornost i dovode do novih rizika kad je riječ o zaštiti najranjivijih osoba i skupina.

-Trenutačno klimatsku akciju otežava nedostatak kapaciteta za pružanje i primjenu klimatskih usluga koje služe kao izvor informacija za nacionalne planove ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, posebno u zemljama u razvoju. Moramo pojačati potporu nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama kako bi one mogle pružati usluge informiranja i kako bismo zajamčili da će sljedeća generacija nacionalno utvrđenih doprinosa biti znanstveno utemeljena, rekla je Celeste Saulo.

Izvješće o stanju globalne klime predstavljeno je uoči Svjetskog meteorološkog dana, koji se prigodno obilježava 23. ožujka. Njime se, kako kažu, ujedno priprema teren za novu kampanju za klimatsku akciju koju će Program UN-a za razvoj i WMO pokrenuti uskoro.

U izradi izvješća sudjeluju deseci stručnjaka i partnera, uključujući organizacije UN-a, nacionalne meteorološke i hidrološke službe te globalne centre za podatke i analizu, kao i regionalne centre za klimu, uz Svjetski klimatski istraživački program (WCRP), Globalni program promatranja atmosfere (GAW), Globalni program promatranja kriosfere te Službu za klimatske promjene Copernicus Europske unije, koju vodi Europski centar za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF).

U nastavku prenosimo neke od najvažnijih podataka koje su iz WMO-a iznijeli u svojem godišnjem izvješću, pa tko ima vremena neka pročita. A vremena za to bi trebali imati svi, jer, kako se čini – nije floskula: nemamo više puno vremena.

Prikaz tendencije rasta temperature

Ključne poruke

Staklenički plinovi

Zabilježene koncentracije triju glavnih stakleničkih plinova – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – dosegnule su rekordno visoke razine tijekom 2022. Podaci u stvarnom vremenu s konkretnih lokacija ukazuju na kontinuirano povećanje tijekom 2023.

Razine CO2 više su za 50 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje, zbog čega dolazi do zadržavanja topline u atmosferi. Velika postojanost CO2 znači da će temperature nastaviti rasti još mnogo godina.

Temperatura

Globalna srednja temperatura izmjerena zraka tijekom 2023. bila je za 1,45 ± 0,12 °C viša od prosjeka predindustrijskog razdoblja 1850. – 1900. Protekla je godina bila najtoplija godina u povijesti mjerenja dugoj 174 godine. Premašila je rekorde zabilježene prethodnih najtoplijih godina, a to su 2016. s porastom temperature od 1,29 ± 0,12 °C u odnosu na prosjek razdoblja 1850. – 1900. i 2020. s porastom temperature od 1,27 ± 0,13 °C.

Desetogodišnja prosječna globalna temperatura u razdoblju 2014. – 2023. bila je za 1,20 ± 0,12 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900.
Na globalnoj razini temperature u svakom mjesecu od lipnja do prosinca bile su rekordno visoke za taj mjesec. Posebno se ističe rujan 2023., kad je znatno nadmašen prethodni globalni rujanski rekord (za 0,46 – 0,54 °C).

Dugoročni porast globalne temperature posljedica je povećanih koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Prijelaz s uvjeta La Niña na uvjete El Niño sredinom 2023. doprinio je brzom porastu temperature od 2022. do 2023.

Globalne prosječne temperature površine mora od travnja nadalje bile su rekordno visoke, pri čemu su rekordi zabilježeni u srpnju, kolovozu i rujnu nadmašili prethodne rekorde za posebno velike iznose. Iznimno visoke temperature izmjerene su u istočnom dijelu sjevernog Atlantika, u Meksičkom zaljevu i na Karibima, u sjevernom Pacifiku te u velikim dijelovima Južnog oceana, pri čemu su velike površine bile zahvaćene morskim toplinskim valovima.

U nekim područjima u kojima je zabilježeno neuobičajeno zagrijavanje, poput sjeveroistočnog Atlantika, obrasci zagrijavanja ne odgovaraju tipičnim obrascima koji se povezuju s pojavom El Niño, koja je bila vidljivo prisutna u tropskom Pacifiku.

Toplina u oceanu

Globalna karta na kojoj je prikazana najviša kategorija morskog toplinskog vala u svakom pikselu tijekom 2023. (referentno razdoblje 1982. – 2011.). Svijetlosivom bojom označeno je da u nekom pikselu tijekom cijele godine nisu zabilježeni morski toplinski valovi; (b) na složenom trakastom grafikonu prikazan je postotak površine oceana zahvaćen morskim toplinskim valom na bilo koji dan u godini; (c) na složenom trakastom grafikonu prikazan je kumulativni broj dana morskog toplinskog vala u obliku prosjeka za površinu oceana; (d) na složenom trakastom grafikonu prikazan je ukupni postotak površine oceana zahvaćen morskim toplinskim valovima od 1982. do danas. Izvor podataka je skupina podataka pod nazivom Optimum Interpolation Sea Surface Temperature (OISST) Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA).

Konsolidirana analiza podataka ukazuje na to da je toplina u oceanu dosegnula najvišu vrijednost tijekom 2023. Stope zagrijavanja posebno su se snažno povećale u posljednja dva desetljeća.

Očekuje se da će se zagrijavanje nastaviti, što je nepovratna promjena u rasponima od nekoliko stoljeća do nekoliko tisućljeća.

Češći i intenzivniji morski toplinski valovi imaju dalekosežne negativne posljedice na morske ekosustave i koraljne grebene.

U prosjeku je na dnevnoj razini morskim toplinskim valovima bilo zahvaćeno 32 % površine globalnog oceana, što je znatno više od prethodnog rekorda od 23 %, zabilježenog 2016. Krajem 2023. u većem dijelu globalnog oceana u pojasu od 20° S do 20° N uvjeti toplinskog vala vladali su od početka studenoga.

Posebno valja istaknuti rasprostranjene morske toplinske valove u sjevernom Atlantiku, koji su započeli za vrijeme proljeća na sjevernoj Zemljinoj polutci, dosegnuli vrhunac u rujnu i nastavili se do kraja godine. Krajem 2023. zabilježen je širok pojas zahvaćen intenzivnim i ekstremnim morskim toplinskim valom u sjevernom Atlantiku, uz temperature za 3 °C više od prosjeka.

Gotovo cijela površina Sredozemnog mora bila je zahvaćena snažnim i intenzivnim morskim toplinskim valovima dvanaestu godinu zaredom.

Zakiseljavenje oceana pojačalo se uslijed apsorpcije ugljikovog dioksida.

Podizanje razine mora

Globalna srednja razina mora tijekom 2023. dosegnula je najvišu razinu od početka satelitskih mjerenja (od 1993.), što je posljedica nastavka zagrijavanja oceana (toplinska ekspanzija), kao i otapanja ledenjaka i ledenih pokrova.

Stopa globalnog srednjeg podizanja razine mora u proteklih deset godina (2014. – 2023.) bila je više no dvostruko veća od stope podizanja razine mora u prvom desetljeću za koje su dostupna satelitska mjerenja (1993. – 2002.).

Kriosfera

Dnevna površina antarktičkog morskog leda od siječnja do prosinca na kojoj su uvjeti koji su vladali tijekom 2023. (u crvenoj boji) uspoređeni s klimatskom normalom razdoblja 1991. – 2020. (u tamnoplavoj) i rekordnim najvišim i najnižim površinama za svaki dan (u srednjeplavoj). Pojedinačne godine prikazane su svijetloplavom bojom. Nacionalni centar SAD-a za podatke o snijegu i ledu.

Površina antarktičkog morskog leda u veljači je pala na apsolutno rekordno nisku razinu od početka satelitskih mjerenja (od 1979.) te je ostala na rekordno niskim razinama za doba godine od lipnja do početka studenoga. Godišnja najveća površina u rujnu iznosila je 16,96 milijuna km2, što je za oko 1,5 milijuna km2 manje od prosjeka razdoblja 1991. – 2020. te za oko 1 milijun km2 manje od prethodne rekordno niske najveće površine.

Površina arktičkog morskog leda bila je daleko manja od uobičajenih razina, a godišnja najveća i najmanja površina morskog leda bila je peta, odnosno šesta najmanja u povijesti mjerenja.

Ledeni pokrovi: Dva su glavna ledena pokrova, grenlandski i antarktički. Ako se ta dva ledena pokrova gledaju zajedno, sedam godina s najvećim otapanjem u povijesti mjerenja zabilježeno je od 2010., a prosječne stope gubitka mase povećale su se s 105 gigatona godišnje u razdoblju 1992. – 1996. na 372 gigatona godišnje u razdoblju 2016. – 2020. To je ekvivalentno globalnom podizanju razine mora za oko 1 mm godišnje koje se u potonjem razdoblju može pripisati ledenim pokrovima.

Gubitak mase grenlandskog ledenog pokrova nastavio se tijekom hidrološke godine 2022. – 2023., a na postaji Summit na Grenlandu zabilježeno je najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, za 1,0 °C toplije od prethodnog rekorda. Satelitski podaci o razmjerima otapanja ukazuju na to da je zabilježena treća najveća kumulativna površina na kojoj je zabilježeno otapanje svakog dana u sezoni otapanja u povijesti mjerenja (1978. – 2023.), nakon ekstremnih sezona otapanja 2012. i 2010.

Ledenjaci: Preliminarni podaci za hidrološku godinu 2022. – 2023. ukazuju na to da je globalna skupina referentnih ledenjaka pretrpjela najveći gubitak leda u povijesti mjerenja (1950. – 2023.), čemu je doprinijela iznimno negativna masena ravnoteža u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Europi.

Tijekom sezone otapanja došlo je do ekstremnog otapanja ledenjaka u europskim Alpama. Ledenjaci u Švicarskoj izgubili su oko 10 % svojeg preostalog obujma u protekle dvije godine. U zapadnom dijelu Sjeverne Amerike došlo je do rekordnog gubitka mase ledenjaka tijekom 2023., koja se smanjila stopom pet puta višom od stopa izmjerenih u razdoblju 2000. – 2019. Procjenjuje se da su ledenjaci u Sjevernoj Americi izgubili oko 9 % svojeg obujma iz 2020. u razdoblju 2020. – 2023.

Ekstremne vremenske i klimatske pojave

Ekstremne vremenske i klimatske pojave ostavile su dalekosežne društveno-gospodarske posljedice na svim nastanjenim kontinentima. Zabilježene su razorne poplave, tropske ciklone, ekstremne vrućine i suše te s njima povezani šumski požari.

Poplave koje se povezuju s ekstremnim količinama kiše uzrokovanim ciklonom Daniel na Sredozemlju pogodile su Grčku, Bugarsku, Tursku i Libiju. U Libiji su navedene poplave u rujnu odnijele posebno velik broj života.

Tropska ciklona Freddy u veljači i ožujku bila je jedna od najdužih tropskih ciklona na svijetu te je snažno pogodila Madagaskar, Mozambik i Malavi.

Tropska ciklona Mocha u svibnju bila je jedna od najintenzivnijih ciklona ikad zabilježenih u Bengalskom zaljevu, koja je dovela do raseljavanja 1,7 milijuna ljudi u podregiji koja se proteže od Šri Lanke do Myanmara i kroz Indiju i Bangladeš te do pogoršanja akutne nesigurnosti opskrbe hranom.

Uragan Otis intenzivirao se do sustava najviše pete kategorije u svega nekoliko sati, što je jedna od najbržih stopa intenziviranja zabilježenih od početka satelitskih mjerenja. Pogodio je obalno turističko odredište Acapulco u Meksiku 24. listopada, gdje je uzrokovao gospodarske gubitke koji se procjenjuju na oko 15 milijardi američkih dolara. Poginulo je najmanje 47 osoba.

Mnogi dijelovi svijeta bili su zahvaćeni ekstremnim vrućinama. Među najznačajnijima su one zabilježene u južnoj Europi i sjevernoj Africi, osobito u drugoj polovici srpnja. Temperature u Italiji dosegnule su 48,2 °C, a rekordno visoke temperature zabilježene su i u istoimenom glavnom gradu Tunisa (49,0 °C), u Agadiru u Maroku (50,4 °C) te u istoimenom glavnom gradu Alžira (49,2 °C).

Sezona šumskih požara u Kanadi bila je najgora u povijesti. Ukupno opožareno područje 2023. na nacionalnoj razini dosegnulo je 14,9 milijuna hektara, premašivši dugoročni prosjek više od sedam puta. Požari su također uzrokovali intenzivno onečišćenje dimom, posebno u gusto naseljenim područjima istočne Kanade i u sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Država. Najsmrtonosniji pojedinačni šumski požar ove godine dogodio se na Havajima, gdje je prijavljeno najmanje 100 poginulih, što ga čini najsmrtonosnijim šumskim požarom u SAD-u u više od 100 godina, a gospodarski gubici procjenjuju se na 5,6 milijardi američkih dolara.

Šire području Roga Afrike, na kojem se bilježi dugotrajna suša, tijekom 2023. pogodile su velike poplave, posebno u kasnijem dijelu godine. Uslijed tih poplava raseljeno je 1,8 milijun osoba u Etiopiji, Burundiju, Južnom Sudanu, Tanzaniji, Ugandi, Somaliji i Keniji, uz 3 milijuna osoba koje su raseljene interno ili preko granica zbog pet uzastopnih sezona suše u Etiopiji, Keniji, Džibutiju i Somaliji.

Dugoročna suša nastavila se u sjeverozapadnoj Africi i na dijelovima Iberskog poluotoka, kao i u dijelovima srednje i jugozapadne Azije. U mnogim dijelovima srednje i južne Amerike ta se suša intenzivirala. U sjevernoj Argentini i Urugvaju količina kiše u razdoblju od siječnja do kolovoza bila je za 20 % – 50 % manja od prosjeka, što je dovelo do gubitka usjeva i niskih razina zadržavanja vode.

Društveno-gospodarski učinci

Globalna raširenost pothranjenosti (izražena u obliku postotka) i broj pothranjenih osoba (izražen u milijunima) od 2005. Cijela je serija ažurirana novim informacijama objavljenim nakon objave izvješća Stanje sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu 2023.

Uslijed opasnosti povezanih s vremenskim i klimatskim pojavama pogoršali su se izazovi koji se odnose na sigurnost opskrbe hranom i raseljavanje stanovništva, kao i utjecaji na stanovništvo u nepovoljnom položaju. Te su opasnosti nastavile uzrokovati nova, produljena i sekundarna raseljavanja, čime se dodatno pogoršao nepovoljan položaj brojnih osoba koje su već ranije bile prisiljene napustiti svoje domove iz složenih višestrukih razloga, uključujući sukobe i nasilje.

Djelotvorni sustavi ranog upozoravanja kojima je obuhvaćeno više opasnosti jedan su od ključnih elemenata za smanjenje utjecaja katastrofa. Cilj međunarodne inicijative Rana upozorenja za sve (Early Warnings for All) je obuhvatiti sve stanovnike Zemlje sustavima ranog upozoravanja do kraja 2027. Izrada i provedba lokalnih strategija za smanjenje rizika od katastrofa povećali su se od usvajanja Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa.

Iz brojki u izvješću vidljivo je da se broj osoba diljem svijeta koje se suočavaju s akutnom nesigurnošću opskrbe hranom više nego udvostručio, s 149 milijuna, koliko je iznosio prije pandemije bolesti COVID-19, na 333 milijuna tijekom 2023. (u 78 zemalja koje se prate u okviru Svjetskog programa za hranu). Globalne razine gladi zabilježene u okviru tog programa nisu se promijenile od 2021. do 2022. Međutim, te su razine i dalje znatno više od razina prije pandemije bolesti COVID-19: 9,2 % svjetskog stanovništva (735,1 milijuna ljudi) bilo je pothranjeno 2022. Temeljni uzroci visokih globalnih razina nesigurnosti opskrbe hranom su produženi ratni sukobi, gospodarski padovi i visoke cijene hrane, a stanje se dodatno pogoršava uslijed visokih ulaznih poljoprivrednih troškova na koje utječu rašireni ratni sukobi koji su u tijeku diljem svijeta. To se pogoršava zbog učinaka ekstremnih klimatskih i vremenskih pojava. Primjerice, u južnoj Africi je u veljači 2023. ciklona Freddy pogodila Madagaskar, Mozambik, južni Malavi i Zimbabve. Poplave su zahvatile velike poljoprivredne površine i nanijele teške štete usjevima i gospodarstvu.

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, čije su glavno pogonsko gorivo dinamičke sile sunčevog zračenja, vjetra i vodnog ciklusa, izbila je u prvi plan klimatske akcije zahvaljujući svojem potencijalu za dostizanje ciljeva u području dekarbonizacije.

Velika energetska tranzicija već je u tijeku na svjetskoj razini. Tijekom 2023. novoinstalirani kapaciteti za obnovljivu energiju povećali su se za gotovo 50 % u odnosu na 2022., tj. za ukupno 510 gigawata (GW). To je najviša stopa rasta zabilježena u protekla dva desetljeća koja ukazuje na potencijal za dostizanje cilja utvrđenog na konferenciji COP28 s obzirom na čistu energiju, a to je utrostručenje globalnog kapaciteta obnovljive energije na 11 000 GW do 2030.

Klimatsko financiranje

Globalni financijski tokovi povezani s klimom 2021./2022. dosegnuli su vrijednost od gotovo 1,3 bilijuna američkih dolara, gotovo se udvostručivši u odnosu na razine iz 2019./2020. Bez obzira na to, financijski tokovi povezani s klimom koji se prate čine samo oko 1 % globalnog BPD-a, navodi Climate Policy Initiative.

Velik je raskorak između dostupnih sredstava i potreba. U prosječnom scenariju, kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 °C, godišnja financijska ulaganja u klimatske mjere moraju se povećati više od šest puta i dosegnuti gotovo 9 bilijuna američkih dolara do 2030. i daljnjih 10 bilijuna do 2050.

Trošak nedjelovanja još je veći. Zbirni trošak nedjelovanja u razdoblju 2025. – 2100. procjenjuje se na 1 266 bilijuna američkih dolara. Taj iznos označava razliku između gubitaka koji će se dogoditi ako se sve nastavi kao i prije i gubitaka koji će nastati ako se globalni porast temperature ograniči na 1,5 °C. Taj je broj, međutim, vjerojatno drastično podcijenjen.

Financijska sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama i dalje su nedovoljna. Iako su 2021./2022. dosegnula povijesno visoku razinu od 63 milijarde američkih dolara, globalni raskorak između sredstava i potreba sve je veći, a sredstva su daleko manja od 212 milijardi američkih dolara, na koliko se procjenjuju godišnje potrebe samo u zemljama u razvoju.

Biljke nestaju

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI