Hobotnice, lignje, sipa, raža, list, špar, arbun, klobuk… neki su od morskih organizama koji u posljednje vrijeme posjećuju rijeku Neretvu, iako nisu baš dizajnirani da borave u rijekama i slatkoj vodi, nego u moru, odnosno slanoj vodi. Pa što im je? Ništa njima… Problem je što more sve intezivnije prodire u donji tok rijeke Neretve, njezine vode čini slanijima, te usput ugrožava riječne biljne i životinjske vrste.
Naime, najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerojatno posljedica promjena hidroloških uvjeta u toj rijeci, objavila je skupina hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica, a kojega uređuju i priređuju uglavnom stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Ušće Neretve (foto TZ Hrvatska)
-U radu je dan pregled neobičnih pojava različitih morskih vrsta koje su se u posljednja dva desetljeća nalazile uzvodno u Neretvi i široj zoni delte. Lokalni ribari prijavili su pojavu najmanje osam različitih morskih vrsta, što predstavlja vrlo rijetke podatke o tim vrstama u uzvodnim područjima rijeka. Iako neke od tih vrsta uglavnom naseljavaju slanu i bočatu vodu, njihova pojava visoko uzvodno vjerojatno je posljedica promjena hidroloških uvjeta u Neretvi. Naime, intenzivnije uplitanje morske vode u rijeku opaženo u posljednja dva desetljeća daje pogodne uvjete za masovno prodiranje organizama u Neretvu. U ovom području bogatom biološkom raznolikošću, koje je domaćin značajnog broja endemskih vrsta, takvi fenomeni mogu ugroziti lokalne slatkovodne zajednice. – kaću u uvodnom dijelu objavljenog rada naslova Neobične pojave morskih organizama u rijeci Neretvi, u izvorniku na engleskom jeziku: Unusual records of marine organisms in the Neretva River (Croatia and Bosnia and Herzegovina).
Autori tog rada su Pero Tutman, Branko Dragičević, Jakov Dulčić, Luka Glamuzina, Višnja Bukvić i Josip Vekić, a koji ističu kako su pojave morskih organizama zabilježili lokalni ribari iz Opuzena, Kule Norinske, Metkovića pa i Čapljine (po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine).
Ušće Neretve (foto TZ Hrvatska)
-Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke. Potom je blizini metkovskog mosta 19. travnja 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) duljine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. srpnja 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije. Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. srpnja 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava. U travnju i svibnju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbun (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis). Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U studenom 2019. godine u Neretvi kod Višića u Bosni i Hercegovini uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.- ističe se u radu.
Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.
Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosustavu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosustava tijekom toplog razdoblja godine, ističe se.
Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, zaključuju autori.
Evo za kraj i hobotnice:
Hobotnica
