Neovisni novinarski portal
12.7.2024.
klima(nje)
‘Svjetski dan oceana’: Praznik praznog mora

‘Svjetski dan oceana’:
Praznik praznog mora

 Nije nam drago plašiti i šokirati osjetljive čitatelje, ali moramo prigodom današnjeg tzv. Svjetskog dana oceana ponoviti procjene znanstvenika kako je u posljednjih 50 godina ribolovom istrijebljeno 90 posto velikih ribljih populacija, te da, ako se nastavi s takvom okrutnom i bezumnom praksom, do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima. Tada ovaj ‘praznik’ oceana neće mati baš nekog smisla, ili pak naprotiv – imat će, jer će se pojam ‘praznik’ odnositi na prazna mora i i oceane bez podmorskog života.

Dakle, Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja s ciljem podizanja svijesti o potrebi očuvanja morskog okoliša i mora kao bitnoj sastavnici našega života na planetu, te reakcije na trendove sve većeg uništenja mora i oceana zbog djelovanja ljudi, kako se to objašnava.  Svjetski dan oceana prvi put je obilježen 8. lipnja 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED). Od tada, obilježavanje ovog dana postalo je važan globalni događaj u borbi za očuvanje mora i oceana, ali u najviše slučajeva svega jednodnevni događaj za kojeg se iznose katastrofični podaci koji već sutra budu zaboravljeni – do dogodine.

Poznati britanski prirodoslovac i istraživač, Sir David , često govorio o važnosti zaštite oceana i očuvanja morskih ekosustava, podsjećaju iz Udruge Prijatelji životinja.

– Oceani su izvor nadahnuća, čuda i tajni. Trebamo ih istražiti, otkriti njihovu ljepotu i raznolikost, ali istovremeno moramo biti svjesni da smo njihovi čuvari i da je naša odgovornost zaštiti ih.  – veli čuveni Attenborough.

No da je i 100 tisuća takvih Attenborougha, što to vrijedi kada je ostatak svijeta uglavnom nesvjesan posljedica neprekidnog uništavanja vlastite životne sredine, a u ovom slučaju izrabljivanja podmorja.

-Mora i oceani su dom raznolikih morskih životinja poput kitova, dupina, morskih kornjača, morskih ptica, školjkaša, riba i mnogih drugih vrsta, a ribolov pridnenom povlačnom mrežom – koćom, izrazito destruktivno djeluje na život u moru i morsku bioraznolikost. U mrežama pridnenih koća završava sve što im se nađe na putu, uključujući ugrožene i zaštićene životinjske vrste. U posljednjih 65 godina koćarice s pridnenim koćama odbacile preko 400 milijuna tona životinja koje nisu bile namijenjene ulovu, bilo u mrtvom ili umirućem stanju. Pridneno koćarenje iznimno osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene, podvodne šume algi i ostala staništa morskih životinja. Zabrana pridnenih koća smanjila bi takvu destruktivnu aktivnost i omogućila obnovu i očuvanje morskog dna te bi doprinijela zaštiti morske bioraznolikosti– napominju Prijatelji životinja.

Prema nedavnom istraživanju znanstvenika objavljenom u znanstvenom časopisu Nature, pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija. Rast ugljičnog dioksida u atmosferi i vodi dovodi do brže acidifikacije mora i oceana, kiselost mora nepovoljno utječe na produktivnost i biološku raznolikost, a nestanak samo jedne vrste može se odraziti na cijeli morski ekosustav.
„Zabrana pridnenih koća nije samo korak prema očuvanju bioraznolikosti morskih vrsta, već i prema stvaranju održive budućnosti za naša mora i oceane“ – poručuju Prijatelji životinja te pozivaju na potpisivanje peticije na www.zabranimo-koce.net.

Osim prekomjernog izlova ribe, plastike, naftnog i svakojakog drugog zagađenja, masovnog turizma i koječega, prijetnja očuvanju mora su, kako ističe organizacija WWF povodom Svjetskog dana oceana – zaostali ribolovni alati u moru.

Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme, tvrde.

-Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem – kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria  kroz projekt „Ghost Gear” (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno se bavi njegovim rješavanjem, kažu i dodaju kako provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.

Smrtonosni su, upozoravaju, za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude.

Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.

-Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu. – dodao je Fabijan Peronja.

Kako to rade može se vidjeti i u videu ispod ovog teksta, odnosno ove čestitke:

Sretan nam Svjetski dan oceana, jer će nam biti potrebna sreća u bezumnim postupcima čovječanstva prema oceanima, a za koje kažu kako pokrivaju 98 posto površine našeg plavog planeta i glavni su čimbenik održavanja prirodne ravnoteže, generiraju najveći dio kisika koji dišemo, reguliraju našu klimu, pročišćavaju vodu koju pijemo, nude nam farmakopeju potencijalnih lijekova i još mnoštvo toga.

Tags: , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI