Klimatske promjene kojima svjedočimo već duže vrijeme postat će još intezivnije u narednom razdoblju. Tako barem najavljuju stručnjaci koji upozoravaju na strašne posljedice koje po planet proizvodi promjena klime. Riječ je, dakako o stradavanjima ljudi, enormnim materijalnim štetama, iseljavanju, zaraznim bolestima… Kako bi javnost bila što kvalitetnije upoznata sa navedenim promjenama i posljedicama, DHMZ objavio je naglaske iz publikacije „Atlas“ koja govori upravo o klimatskim promjenama – jučer i danas.
Za nama je, inače jedna od najtoplijih, možda i najtoplija godina od početka meteoroloških mjerenja. Bila je to godina vremenskih ekstrema kojima smo svjedočili i mi u Hrvatskoj sredinom prošle godine kada su Slavoniju pogodile strašne poplave. Krajem prošle godine gotovo cijelu Hrvatsku zahvatio je veliki val hladnoće, nakon čega je temperatura drastično skočila. Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju na temperaturni skok na globalnim nivou koji je, primjerice samo u prvih 10 mjeseci prošle godine, u usporedbi sa temperaturom od prije 1990.g., skočio za 0, 86 stupnjeva C. Zagrijali su se i oceani, led se sve drastičnije otapa sa ledenjaka i polova, a poplave, suše, ciklone, velike temperaturne razlike i druge vremenske nepogode, naslanjaju se jedna na drugu.
Inače, publikaciju nazvanu „Atlas smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima“ zajednički izdaju Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED) katoličkog sveučilišta u Louvainu u Belgiji. U njoj su pobrojane posljedice na globalnoj razini koju su prouzročile klimatske promjene.
Branama protiv poplava
U četrdesetak godina od raznih vremenskih nepogoda- evidentiranih 8835 katastrofa, smrtno je stradalo 1, 94 milijuna ljudi, a materijalni gubici premašuju 2, 4 bilijuna dolara
U nepogodama i katastrofama koje vezujemo uz vrijeme, klimu i vode, stradava stanovništvo pogođenih područja, a materijalne štete su takve da preživjelo stanovništvo vraća godinama, a često i desetljećima, unazad. Od 1970.g. do 2012. g., u svijetu je zabilježeno 8835 katastrofa. U njima je smrtno stradalo 1, 94 milijuna ljudi, dok su materijalni gubici nastali kao posljedica poplava, ekstremnih temperatura, tropskih ciklona i epidemija, procijenjeni na preko 2, 4 bilijuna dolara. Prema „Atlasu“, oluje i poplave „pokrivaju“ čak 79 % ukupnih katastrofa i odgovorne su za 55 % smrtnih slučajeva i 86 % ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima u razdoblju od 1970. do 2012. g. Samo suše su izazvale 35 % smrtnih slučajeva, prije svega zbog teških suša u Africi koje su se dogodile u razdoblju između 1975- 1984. g.
Ono što je vrijedilo jučer, više neće vrijediti danas ili sutra!
Stručnjaci su u „Atlasu“ opisali distribuciju i posljedice vremenskih ekstrema, te ujedno naveli mjere koje mogu pridonijeti boljoj prilagodbi na klimatske promjene. I ne samo to. Sve one koji donose odluke, a to su prije svega političari, opskrbili su praktičnim informacijama o tome kako na najbolji način zaštititi život i imovinu. Nadalje, stručnjaci upozoravaju da se svakako trebaju uzeti u obzir neke bitne karakteristike kao što su to, primjerice: frekventnost, područje ili ozbiljnost vremenskih, klimatskih i vodnih nepogoda. Te se karakteristike, naime danas mijenjaju i pojačavaju pod utjecajem dugoročnih klimatskih promjena izazvanih djelovanjem čovjeka, tako da ono što je vrijedilo jučer više neće vrijediti danas ili sutra.
Hrvatsku su zadnjih dana 2014. g. pogodile polarne hladnoće
