Sjever Europe pogodila je snažna oluja Ciaran, praćena jakim vjetrom i obilnim kišama, a odnijela je zasad i šest ljudskih života. Stali su avioni, zatvorene su zračne luke, ne vozi željeznica, ne plove trajekti, kao da je pred silinom oluje stao i sam život. Posebno je pogođena Francuska gdje je preko milijun stanovnika ostalo bez struje, a vozač kamiona nedaleko Pariza poginuo je od stabla kojeg je oborio olujni vjetar. Vlasti u Bretanji apelirale su na građena da ne izlaze iz svojih kuća kako ne bi bilo novih žrtava jer vjetar doseže brzinu od 207 kilometara na sat, a valovi, prenosi Reuters, na sjeverozapadu Francuske premašuju nevjerojatnih 20 metara…
Oluja Ciaran, nastavlja se na oluju Babet koja je prije dva tjedna snažnim strujama s Atlantika stigla do zapadne Europe i donijela silovite vjetrove i obilne kiše koje su prouzročile poplave u Sjevernoj Irskoj.
Dio stanovništva u britanskim Kanalskim otocima, kako javlja BBC, na otoku Guerneseyu, evakuiran je na sigurno, sklonili su se u hotele jer je vjetar s nekih kuća doslovce odnio krovove. Oluja je pogodila i jug Engleske gdje veći broj škola ne radi, a stanovnicima se preporučuje da se ne približavaju obali zbog orkanskog vjetra i visokih valova.
Vjetar je prizemljio i avione u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol, kako je objavila tamošnja aviokompanija KLM koja je bila prisiljena otkazati na desetine letova.
Oluja je već stigla i do Slovenije, a DHMZ je za petak izdao crveni meteo-alarm za riječko, kninsko i splitsko područje zbog grmljavinskog nevremena, olujnog vjetra i obilnih oborina, s mjestimičnom tučom.
Pogoršanje vremena zahvatit će hrvatsko područje tijekom noći s četvrtka na petak, a zadržat će se, najavljuju iz DHMZ-a, i tijekom petka.
Standardno, najviše oborima očekuje se na riječkom području i u Gorskom kotaru gdje bi moglo pasti od 100 do 150 mm kiše. U ostatku Hrvatske računa se da bi moglo pasti od 30 do 65 mm kiše, ali se ponegdje očekuju i olujna nevremena s jakim pljuskovima, što bi moglo izazvati bujične poplave, pogotovo u gradovima za koje se prognoziraju i vrlo opasne urbane poplave, koje se s jesenskim opadanjem lišća i neredovitim čišćenjem odvodnih kanala gotovo redovito događaju.
Sve je to cijena ljudskog nemara prema prirodi i okolišu u kojem žive, a koji je doveo do dramatičnih klimatskih promjena. Početak je studenoga a Hrvatska se grije na plus 20 stupnjeva. Cijela je planeta pregrijana, a političari i dalje o klimatskim promjenama razgovaraju formalno, deklaratorno, u frazama i iz puke forme. No, malo njih razumije opasnost onoga što se s klimom događa, a još manje ih doista ima namjeru poduzeti i ozbiljne mjere da se spriječe tako dramatične promjene klime koje se reflektiraju i na kvalitetu i održivost života na Planeti.
Vode plave u Sloveniji (foto Tris/G. Šimac)
S obzirom na dinamiku zagrijavanje Zemlje, na ubrzano otapanje ledenjaka na Antarktici, više u Europi gotovo i ne računamo na snježne zime. Snijega će, prema prognozama meteorologa, na Starom kontinentu biti manje od prosjeka, s iznimkom Alpa i Skandinavije.
SWE ( Severe Weather Europe ) potvrđuje snažnu prisutnost El Nina koji će se u značajnoj mjeri odraziti na ovogodišnju zimu, pa će Europa i Kanada biti pretežito topliji od normalnih zimskih temperatura, dok bi središnji i istočni dio SAD-a mogao još uvijek računati na “snježne radosti”.
El Nino, koji će presudno utjecati na ovogodišnju zimu na sjevernoj hemisferi, rađa se iz toplijih voda istočnog Pacifika, u blizini obale Južne Amerike, i često je praćen usporavanjem ili zaokretom istočnih vjetrova u dva pojasa oko Zemlje između suptropskog i ekvatorijalnog područja visokog tlaka, u kojem prevladavaju vjetrovi s istočnom komponentom, piše Večernji list.
Sever Weather za dugoročnu prognozu za zimu koristi tri modela ECMWF iz Europe, CanSIPS iz Kanade i NMME. Riječ je o prosječnoj slici za tri meteorološka zimska mjeseca (prosinac – siječanj – veljača), ali i pod pretpostavkom da su modeli posve točni, to ne znači da treba računati kako će takvi vremenski uvjeti trajati tri mjeseca zaredom.
SWE za Europu prognozira malo snijega, osim, kako smo naveli, u Skandinaviji i u alpskim krajevima, za razliku od Sjeverne Amerike za koju se predviđa više sniježnih padalina nego inače.
Europa će biti osjetno toplija, s temperaturama iznad prosjeka u središnjem i zapadnom dijelu kontinenta, a niže temperature bit će izraženije u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Oborina će biti više na području srednje i južne Europe, dok se manje oborina prognozira za sjevernu Europu. Snježne oborine, pak, mogu se očekivati samo u planinskim predjelima.
Naizgled, sve je regularno: snijega će u planinama i ove zime biti, pa i skijanja i skijaškog turizma od kojeg dobar dio europskog sjevera vrlo dobro živi. No, to ne znači da je s klimom sve u redu, jer u većem dijelu Europe, uključujući i Hrvatsku, zima će uskoro postati apstraktna imenica, a posljedice – katastrofalne.
