U Hrvatskoj se sve “reforme” svode na spajanje ili razdvajanje jedinica unutar nekog sustava. Integriraj ili dezintegriraj. Nekad su to bile reorganizacije, a danas su – reforme. U nedostatku pravih reformi. I baš kao što se inspekcijske službe, nakon što su svojedobno razmrvljene, sada ponovo objedinjavaju, tako je i s uredima malih turističkih zajednica koje se, navodno, u ime racionalizacije, gase, pa i ako troše manje od 30 posto prihoda na plaće. Ali, zašto zatvarati turističke zajednice, napose na otocima, ako su financijski neovisne i samoodržive, a objektivno su jedini generatori života u tim sve raseljenijim mjestima, pogotovo otočnim ?!
Prema novom Zakonu o turističkim zajednicama zatvorit će se velik broj turističkih zajednica, pogotovo u kontinentalnoj Hrvatskoj, što je već kod otvaranja javne rasprave, 2015., izazvalo pravu buru i revolt onih lokalnih sredina koje su tom redukcijom TZ-a bile pogođene.
Primjera radi, samo u Šibensko-kninskoj županiji bit će zatvoreno čak pet turističkih ureda: Jezera, Betina, Zlarin, Grebaštica i Krapanj-Brodarica. I baš kao što su svojedobno, HDZ-ovi prvaci žestoko kritizirali Milanovićev tim koji je krenuo u “reformu” TZ-a, tako danas, tri godine poslije, kad HDZ-ova vlada finalizira iste zakone i istu “reformu” , SDP-ovi čelnici po regionalnim i lokalnim stranačkim organizacijama prozivaju aktualnu HDZ-ovu vladu optužujući je za centralizaciju turističkih prihoda.
Kako razvijati turizam bez turističkih zajednica, a na otocima još i bez brzih brodskih linija, pitaju se u čudu u šibenskom SDP-u, apelirajući na župana šibensko-kninskog Gorana Pauka da kapitalizira svoju funkciju predsjednika Hrvatske zajednice županija i zajedno sa svojim kolegom gradonačelnikom Šibenika, Željkom Burićem, izlobira kod državne vlasti opstanak malih turističkih zajednica na šibenskom području kojima je “po zakonu”- odzvonilo. Njima to ne bi trebao biti problem, smatra potpredsjednik GO SDP-a Šibenika Ivan Rajić, jer s premijerom Plenkovićem dijele istu stranku.
Potpredsjednik šibensko-kninskog županijskog SDP-a Karlo Klarin, koji je i predsjednik jedne takve male TZ koja je na listi za “odstrel”, one u Jezerima, apsolutno podupire reorganizaciju TZ-a, ali ne na način da financijski neovisne i samoodržive TZ izgube centralizacijom sustava svoju ulogu i društvenu relevantnost u malim sredinama. TZ kojoj je na čelu, ima 3.115 stalnih turističkih postelja i 437 pomoćnih, a ostvaruje prihod od gotovo milijun kuna. Ili Betina, gdje se također ukida TZ, a riječ je o mjestu koje je ove godine trijumfiralo u kategoriji malih turističkih mjesta i čiji je Muzej brodogradnje dobitnik prestižnih europskih nagrada. Koje je opravdanje zatvarati u takvim sredinama urede TZ, pita se Klarin, za kojega je racionalni kriterij za eventualno gašenje TZ financijska neovisnost, a uz to i kulturno-povijesna baština mjesta, njegova društvena relevantnost, sudjelovanje u europskim projektima i turistički promet.
Gašenje TZ na otocima, ima još teže posljedice, jer potiče daljnje raseljavanje ionako opustjelih školja. Brza brodska linija Šibenik- Kaprije- Žirje održava se starim brodovima koji su svako malo u remontu, a bolji nisu ni oni koji ih zamijene, veli Rajić, pa kapetani moraju štedjeti gorivo, gasiti motore i voziti što sporije da bi kad-tad u luku stigli. A s pet milijuna kuna državne subvencije, ističe, to ne bi trebalo tako biti. Najgore od svega je, drži Rajić, što o tome šute i župan i šibenski gradonačelnik i ne poduzimaju ništa.
No, vjerojatno ne bi šutjeli da je i danas u Banskim Dvorima vlada Zorana Milanovića. Jer, kada je javna rasprava o paketu turističkih zakona u srpnju 2015. privođena kraju, iz županija i njihovih TZ diljem Hrvatske dolazile su oštre kritike zakonskih prijedloga u kojima su HDZ-ovi lokalni i regionalni dužnosnici prepoznali “politizaciju, centralizaicju i urušavanje sustava”!
U to vrijeme župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić, danas ministar u vladi Andreja Plenkovića, tvrdio je da izmjenama “turističkih zakona” tadašnji “ministar Lorencin krade siromašnima i daje bogatima”.
– Ukinut će se velik broj malih TZ-a, većina kojih je na kontinentu. Ministar želi centralizirati sredtsva i time HTZ i Ministarstvo turizma pretvoriti u bankomat IDS-a za financiranje predizborne kampanje- tvrdio je tada Tolušić. Znači li to da je sada namjera ministra Garija Cappellija HTZ i Ministarstvo turizma pretvoriti u HDZ-ov bankomat iz kojega će po potrebi uzimati za izborne kampanje?
Tadašnji splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja izmjene zakona nazivao je diletantskim, tvrdio da se time turistička djelatnost u Hrvatskoj centralizira, a u HTZ sliva 800 milijuna kuna godišnje. Iz Splita su dolazila i alarmantna upozorenja o gašenju više stotina turističkih zajednica širom Hrvatske, te stvaranju paralelnog sustava upravljanja turizmom, što je izravan napad na Zakon o lokalnoj samoupravi.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić govorio je da su izmjene triju zakona iz oblasti turizma neprihvatljiv atak na županiju i tražio od ministra Lorencina da ih povuče. Danas iz HDZ-a glede osporavanih zakona nema disonantnih tonova…
U svakom slučaju, prema novom Zakonu o turističkim zajednicama svi mjesni turistički uredi pripajaju se uredima TZ svoje lokalne samouprave, pa će u šibenskom slučaju Zlarin, Krapanj-Brodarica i Grebaštica pod krov Turističke zajednice Grada Šibenika, dok će betinski i jezerski ured biti pripojeni TZ Tisno. Po istom modelu provest će se i okrupnjavanje turističkih zajednica diljem Hrvatske. Dok opet jednog dana nekomu ne padne na pamet da ih treba – razdvojiti.
Novi paket zakona u turizmu stupa na snagu od početka 2019. koja će biti godina prilagodbe. Autori i predlagatelji zakona poručuju kako zadaća turističkih zajednica više neće biti samo oglašavanje i promoviranje, već će one “morati stvarati nove motive za dolazak gostiju”.
– Napokon bi trebao zaživjeti pojam destinacijskog menadžmenta jer će to- kažu- biti načelo preustroja sustava.
Ma što to značilo…
