Neovisni novinarski portal
3.12.2021.
aktivisti / DRUŠTVO (NE)ZNANJA / OBRAZOVANJE / POLITIKA
Vrijeme leti moj ministre: Valjalo bi nešto raditi

Vrijeme leti moj ministre:
Valjalo bi nešto raditi

Punih 5 godina je prošlo od velikog  prosvjeda “Hrvatska može bolje”  gdje je 50 000 ljudi tražilo bolje obrazovanje i budućnost za svoju djecu, a kojega je organizirala GOOD inicijativa. Koja i ovom prigodom poručuje, Hrvatska može i mora bolje!

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/ Nina Đurđević)

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/ Nina Đurđević)

01.06.2016. godine, a potom i godinu dana kasnije, tisuće su ljudi izašle na ulice 20 gradova Hrvatske kako bi iskazale bunt i nezadovoljstvo političkim pritiscima koji su doveli do stopiranja provedbe kurikularne reforme. Poručili su da je obrazovanje, koje se nastojalo osigurati kurikularnom reformom i reformom obrazovnog sustava u cijelosti, garancija bolje, ljepše i pravednije budućnosti i da Hrvatska može i mora bolje.

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/Dag Oršić)

5 godina + 4 ministra = nula stvarne reforme

– U pet godina, umjesto reforme koju su građani i građanke tražile, ministarstvo je uvelo eksperimentalni program “Škola za život”. Taj projekt, kojeg se uporno nastojalo prikazati kao reformu obrazovnog sustava, zadržao se isključivo na promjenama kurikuluma i uvođenju digitalnih sadržaja u nastavu, što je intervencija u postojeći sustav, a ne nužna reforma – poručuju iz GOOD inicijative.

(foto/Ivana Šmit)

Tablet za učenje i tableta protiv glavobolje (roditeljima i  profama)

– U tom periodu od 5 godina nakon prosvjeda – škole su tehnološki bolje opremljene, no središte učenja nije tehnologija već pedagogija, a to se dodatno potvrdilo i trima krizama u obrazovanju koje su se dogodile u prošloj školskoj godini. Štrajk odgojno – obrazovnih radnika i radnica, pandemija koronavirusa te u konačnici potres koji je pogodio jedan dio Hrvatske pokazali su slabosti sustava. Pandemija je pokazala neujednačenost u dostupnosti obrazovnog sustava, koji ne ispunjava svoju temeljnu funkciju osiguravanja jednakih šansi za svu djecu. Provedba nastave na daljinu pokazuje koliko je cijela infrastruktura obrazovnog sustava na klimavim nogama, ali i da istinska promjena sustava obrazovanja nikad nije bila i neće biti prioritet obrazovnih vlasti i Vlade u cijelosti – sumiraju u GOOD inicijativi.

(foto/Nina Đurđević)

Najčvršća karika koja drži cijeli sustav obrazovanja – su nastavnici

Obrazovni sustav u Hrvatskoj počiva na visokoj motivaciji samih odgojno – obrazovnih radnika i radnica koji unatoč svim sustavnim nedostacima i nesigurnim uvjetima, sami nalaze rješenja za probleme u odgojnom i nastavnom procesu te preuzimaju odgovornost za sve propuste koji se pritom dogode. Na to računa i Ministarstvo obrazovanja, koje je u vrijeme krize dopustilo da dio najranjivijih skupina djece, koji nemaju uvjete i mogućnosti pratiti nastavu na daljinu, ovise o entuzijazmu svojih nastavnika/ca. Zbog nedostatka strateškog upravljanja obrazovnim sustavom, nastavnici/ice i učenici/ice osjećaju preopterećenost te je u mnogim slučajevima pala kvaliteta samog nastavnog procesa, ali i razina znanja s kojom djeca završavaju ovu školsku godinu – zaključuju u GOOD inicijativi.

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/Dag Oršić)

Građanski odgoj i obrazovanje – sa figom u plitkome džepu

Dugo najavljivani Građanski odgoj i obrazovanje u školama (od 2014.godine) – još se nije dogodio nego je stavljen izvan snage. Nije se realizirao čak ni kroz takozvane međupredmetne teme pa tako praktički ne postoji ni u tom obliku. Stoga GOOD inicijativa posebno naglašava problem nesustavne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja, koji bi djeci i mladima omogućio lakše razumijevanje i nošenje s društvenim krizama koje su obilježile posljednje razdoblje.

Uz to, rezultati trećeg u nizu istraživanja GOOD inicijative o političkoj pismenosti maturanata ponovno su pokazali kako je razina političke i medijske pismenosti niska, a stavovi mladih o nekim pitanjima izrazito radikalni pa i zabrinjavajući za budućnost demokracije i građana/ki ove zemlje.

  • Ukupno političko znanje na cjelokupnom uzorku učenika razmjerno je nisko. Razina ukupnog političkog znanja slična je onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine, dok je na razini pojedinih sfera političkog znanja došlo do pada prosječnog rezultata koji se tiče razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog poretka, a do porasta političke informiranosti.

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/Dag Oršić)

Prošle godine pred parlamentarne izbore GOOD inicijativa objavila je zahtjeve na koje podsjeća i danas: obrazovna reforma u Hrvatskoj je nužna. Samo kvalitetan i reformiran sustav obrazovanja i strateško ulaganje u njega može osigurati kvalitetnu budućnost djece, mladih i u konačnici cijelog društva. Pet godina nakon velikog prosvjeda podrške za provedbu kurikularne reforme, GOOD inicijativa traži ispunjenje zahtjeva, što bi značio veliki korak u smjeru da se reforma zaista i provede te poručuje Vladi je krajnje vrijeme za reformu obrazovanja, koju građani/ke čekaju predugih pet godina.

1.6.2016. prosvjed “Hrvatska može bolje” (foto/Dag Oršić)

Kao podsjetnik na prosvjede, GOOD inicijativa vas poziva da pogledate galeriju fotografija s prosvjeda “Hrvatska može bolje” te izložbu i prisjetite se #DiSiBio2016.

A mi vas ovdje , ovdje, ovdje, ovdje itd. – podsjećamo na neke naše objave o društvu(ne)znanja.

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI