– NE govoru mržnje na internetu: Dislajkam mržnju – početak školske godine, ali i neka štetna aktualna zbivanja na takozvanim društvenim mrežama u Šibeniku i drugdje, izvrstan su povod za podsjetiti na jednu od važnijih i značajnijih kampanji koja je i dalje u tijeku, a koju je pokrenulo Ministarstvo socijalne politike i mladih. Premda prvotno posvećena školskoj djeci i mladima, jasno je kako bi bila izuzetno korisna, ako ne i potrebnija onima koji su formalno već odrasli ili se takvima smatraju, unatoč nerazumnim i opasnim istupima po Fejsu i drugim (ne)društevnim mrežama.
Tako se u repu jednog šibenskog slučaja kojega je bolje više i ne spominjati i dalje može naići na istupe čiji sadržaj direktno ulazi u definiciju ‘govora mržnje’, te bi po zakonu zasigurno trebali biti predmet djelovanja (više) javnih službi. No vratimo se Dislajkanju mržnje.
– Govor mržnje nije nova tema na internetu. Njegova online dimenzija i potencijalna šteta u demokratskim procesima nam daje sve nove razloge za djelovanje. U online prostoru također možemo biti žrtva i počinitelj cyberbullyinga i govora mržnje u različitim oblicima. Opći cilj kampanje je informirati i senzibilizirati javnost, posebno djecu i mlade, o poštivanju ljudskih prava kao i o negativnim utjecajima govora mržnje. Pozivamo sve učenike i učenice osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske da se aktivno uključe u nacionalnu kampanju pod nazivom „NE govoru mržnje na Internetu“ kako bi pridonijeli podizanju svijesti djece i mladih te šire javnosti o štetnosti govora mržnje na Internetu – vele kreatori kampanje na stranici http://www.dislajkammrznju.hr.
Što je to ‘govor mržnje’?
Kako bi djeci i mladima pojasnili što to uopće znači ‘govor mržnje’, te dvije riječi koje same po sebi zvuče loše, tvorci kampanje su istakli i definiciju koja vrvi negativnim pojmovima, i koja bi, ruku na srce, nekima među mlađom populacijom mogla biti i djelomično nejasna.
– Priznajemo, da je definicija velika i komplicirana, ali možemo to pripisati veličini problema i raširenosti govora mržnje u našoj zajednici i svijetu – pojašnjavaju nadalje.
No što je uopće taj… govor mržnje?
– Govor mržnje podrazumijeva sve vrste izražavanja koji šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom i neprijateljstvom spram manjina, migranata i ljudi useljeničkoga podrijetla. Govor mržnje dakle predstavlja ona ponašanja kojima se u verbalnoj ili neverbalnoj komunikaciji izražava mržnja prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zasnovana na različitosti kojima je osnova nacionalno podrijetlo, rasna i etnička pripadnost, boja kože, ekonomski status/imovinsko stanje, spol, rodni identitet, spolna orijentacija i drugo. Govor mržnje promovira diskriminaciju, ugrožava ljudska prava i dostojanstvo drugih ljudi, ponajprije “ugroženih skupina”, često poziva na nasilje, a samim tim ugrožava sigurnost i demokratsko ustrojstvo društava
– relativno precizno kaže istaknuta definicija.
Virtualne mutikaše i smutljivci
Baš tako – čini se kako bi bilo najbolje da ovakva defincija bude stalno iskanuta na vrhu kompjuterskih ekrana, tik uz sveprisutni plavi logotip društvene mreže, pa bi možda proizvela veći učinak među onima kojima je možda potrebnija: raznim odraslim anonimnim virtualnim smutljivcima, mutikašama i zagovaračima društvenih sukoba. No teško je očekivati da bi upravljači najvećom društevnom mrežom, svojevrsni
društveni ribari, pristali na takvo što, budući da im to baš i ne bi bila najbolja reklama.
No zato se ova kampanja spretno poslužila njihovim sredstvima, pa svatko tko se ne slaže s bezumnostima i agresivnim istupima na fejsu može lajkati dislajk, odnosno stisnuti ‘like’ na stranici https://www.facebook.com/dislajkammrznju.
– Krivo je misliti da zato što smo u većini imamo pravo utjecati na slobodu drugog pojedinca ili pojedinke samo zato što se s time ne slažemo. Na taj način oduzimamo si ljudska prava koja su nam dodijeljena i zaustavljamo mogućnost razvitka u produktivno i sretno društvo, društvo koje gradi i stvara, a ne ruši i mrzi! Izražavanje vlastitog mišljenja treba njegovati, a spriječiti govor mržnje. Voljeti mjesto ili državu u kojoj si rođen, ne podrazumijeva i mrziti sve one koje su od drugdje… Biti voljen u okolini u kojoj obitavaš, ne daje pravo uskraćivati isto drugima! – poručuje se iz kampanje „NE govoru mržnje na Internetu“ koja je namijenjena djeci i mladima ali i svima onima koji prepoznaju važnost borbe protiv govora mržnje.
Lajkanje dislajkanja
Ako se netko želi aktivnije uključiti u kampanju, može makar ‘ lajkati i podijeliti Facebook stranicu Kampanje sa svojim prijateljima’, a oni odgovorniji OVDJE mogu i prijaviti sadržaj za kojeg smatraju da izražava govor mržnje, poručuju organizatori.
– Internet je prostor velikih mogućnosti i velike slobode (možemo biti anonimni, izmišljeni, lagati, možemo saznati svašta o svemu i, da ne duljimo, sve vi to već znate). I baš u tom velikom prostoru nalaze se mjesta na kojima se ljudi susreću, prihvaćaju, njeguju i poštuju svoje razlike. No isto tako, nalaze se i mjesta na kojima su ljudi napadnuti, osuđivani, povrijeđeni baš zbog svoje različitosti. I zbog toga je važno zapamtiti da velika sloboda koju nam Internet pruža sa sobom donosi i veliku odgovornost. I sada se vjerojatno pitate: „A što da učinim kada mene netko vrijeđa ili što ako vidim da je netko na meti uvredljivih poruka?“. E pa postoji puno toga, a što to konkretno, pročitajte u sljedećim poveznicama: Što ako je govor mržnje uperen prema meni? Što ako sam prisutan kada netko koristi govor mržnje? Što ako koristim govor mržnje?– podučava se na stranicama kampanje.
A za one odrasle koji češće nego mladi prakticiraju takvo što, možda će edukativnije djelovati citiranje zakona.
Zakon je (ne)jasan
– Sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, policija je ovlaštena poduzimati mjere i radnje iz svoje nadležnosti u slučaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj. Govor mržnje predstavlja ona ponašanja kojima se u verbalnoj ili neverbalnoj komunikaciji izražava mržnja. Ukoliko je u slučaju govora mržnje ostvareno obilježje kaznenog djela ili prekršaja s elementima zločina iz mržnje, tada je kazneno djelo ili prekršaj potrebno prijaviti u najbližu Policijsku postaju, putem telefona 192 ili na e-mail policija@mup.hr – upozorava se.
Inače, tko želi više doznati o ovoj problematici, te želi pronaći savjete za roditelje, mlade i druge, te drugo, puno o tome može doznati na i na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova u poglavlju nazvanom Sigurnost na društvenim mrežama.
A s obzirom da na mnoge edukativno djeluje samo kazna, neka znaju i kako je Zločin iz mržnje sukladno članku 87., stavku 20. Kaznenog zakona, kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog, etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe, a definicija zločina iz mržnje se na odgovarajući način primjenjuje i na prekršaje počinjene s istim motivima kao kazneno djelo, ističe se. Nekima se te zakonske odredbe čine jasne, no ineki smatraju kako i nije baš najjasnije kakve su kazne predviđene za takva nedjela. A za kraj evo što je ‘propisano’, a ima direktno veze s rupama u društvenim mrežama nastalim usljed mržnje.
– Propisano je kažnjavanje onoga tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti čini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina – upozorava se.
Pametnome dosta, reklo bi se.
