Cjelovitu kurikularnu reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Povodom završetka Javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru Cjelovite kurikularne reforme, priopćenje za javnost uputila je bivša Ekspertna radna skupina s voditeljem Borisom Jokićem. U priopćenju ističu kako Cjelovitu kurikularnu reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te upozoravaju kako upravo završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište te će u slučaju nastavka reforme biti potrebno provesti novo savjetovanje.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“U utorak 15. studenoga 2016. godine završeno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru Cjelovite kurikularne reforme. Premda, sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u pravilu traje 30 dana, javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima koje je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja trajalo je od 16. lipnja 2016. do sredine studenoga ove godine.

Javnom savjetovanju prethodila je uspješno provedena stručna rasprava koja je organizirana po prvi puta na inicijativu Ekspertne radne skupine. Na osnovu stručne rasprave Stručne radne skupine izradile su nove inačice dokumenata.

Broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) u javnom savjetovanju ukazuje da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj.

Na ovakav zaključak ukazuju sljedeće činjenice:

Na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma pristigao je samo jedan komentar.

Na kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim školama poučavaju od prvog razreda osnovne škole do zadnjeg razreda srednje škole pristigao je također samo jedan komentar i to vezan uz pitanje naziva „kurikulum“ ili „kurikul“.

Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja pristigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge.

Čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti broj pristiglih komentara je sljedeći Biologija (8), Informatika (5), Povijest (12), Hrvatski jezik (19).

Ovom prilikom ukazujemo i na sljedeće:

Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu Cjelovite kurikularne reforme.

Završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište te će u slučaju nastavka reforme biti potrebno provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima.

Obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na sljedeća pitanja: Hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio Cjelovita kurikularna reforma? Hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata? Hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme?

Slijedom svega navedenog smatramo da se Cjelovita kurikularna reforma treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini”, stoji u priopćenju.