U posljednje vrijeme je na svijetu sve popularnije tuširanje i kupanje u hladnoj vodi. Postoje već i sljedbe koje gorljivo afirmiraju kupanje u mrzloj vodi, te ga gorljivo propagiraju poput religijskih kultova. Postoje i tečajevi, klubovi, udruženja građana, škole… potapanja u hladnoj vodi i tome slično.
Dakako, ima više gledišta o tome: neki s gnušanjem odbijaju pomisao o brčkanju ili tuširanju hladnom vodom. Drugi pak se zaklinju kako im ledena voda donosi određene blagodati. Tako se spominje kako izlaganje tjela hladnoći hladne vode može potaknuti otpuštanje adrenalina i endorfina, što privremeno povećava energiju i smanjuje osjećaj stresa. No isto to se ne preporučuje srčanim bolesnisicima i onima s previsokom tlakom.
Navodno hladan tuš pospješuje cirkulaciju, te jača imunitet, no neki će reći kako će prije pospješiti prehladu i neku upalu nego imunitet. No tuširanje hladnom vodom sada ima još jedan veliki ‘plus’.
Naime, netko se sjetio da bi se uštedjela enormna količina energije na Zemlji kada bi se ljudi tuširali hladnom vodom, a jer su grijalice vode u bilo kojem obliku veliki potrošači energenata. Može li se hladnim tušem spasiti Zemlja?
-Ova mala promjena u vašoj svakodnevnoj rutini mogla bi biti jednako učinkovita kao i recikliranje. Što ako biste mogli napraviti klimatski prihvatljivu promjenu načina života koja vas ništa ne košta, štedi vam novac i poboljšava vaše zdravlje? Zvuči kao očito, ali postoji jedna mala zamjerka: mogli biste se suočiti s privremenom nelagodom. – piše Euronews.
Ilustracija: pingvini na kupanju
-Tuširanje hladnom vodom nije baš ugodno, ali je mala promjena koju treba napraviti“– a ima učinak usporediv s recikliranjem. Često se ekološki osviješten način života osjeća kao odricanje od nečega – bilo da se radi o vožnji, letenju ili jedenju mesa. Ili to može značiti trošenje novca, poput ulaganja u solarne panele ili električno vozilo. Inače, klimatske politike usmjerene na upravljanje načinom života često susreću s otporom. Kad ljudi vide osobnu korist od promjene ponašanja i ne osjećaju da se nečega odriču ili da nešto propuštaju, motiviraniji su da ustraju u tome – kaže psihologinja dr. Lena Glaser koja je krenula istraživati jesu li male promjene koje se uklapaju u svakodnevni život učinkovitije u osiguravanju dugoročnih promjena.
Koristeći hladne tuševe kao studiju slučaja, dr. Glaser je zamolila 719 sudionika u dobi od 18 do 65 godina da smanje temperaturu tijekom 12 tjedana, tuširajući se što je moguće hladnije.
Da bi se kvalificirali, sudionici su morali biti dobrog zdravlja i nemati prethodnu naviku tuširanja hladnom vodom.
Očito su neki sudionici osjećali da se nečega odriču: neki od njih su odustali unutar prva dva tjedna. No nakon toga stopa odustajanja smanjila se.
-To sugerira da se ljudi postupno navikavaju -, kaže Glaser, iako napominje da postojeće ekološke sklonosti sudionika nisu uzete u obzir.
Sudionici su izjavili da su se odmah nakon hladnog tuširanja osjećali budnije i osvježenije. Neki su se također ponosili time što su se natjerali da učine nešto neugodno. Oni koji su ustrajali izvijestili su o dugoročnom poboljšanju svog fizičkog i mentalnog zdravlja .
Iako su studije o dobrobitima uranjanja u hladnu vodu još uvijek ograničene, terapijske prednosti se široko izvještavaju anegdotski i praksa privlači veliki broj sljedbenika diljem svijeta.
Zagovornici često navode prednosti poput poboljšanog raspoloženja, povećane energije, pojačane budnosti, smanjene upale, smanjene boli u mišićima i ojačanog imunološkog sustava.
Za sudionike Glaserove studije, ova subjektivna poboljšanja činila su se da imaju implikacije u stvarnom svijetu: u prosjeku su imali 31 posto manje bolovanja od kontrolne skupine.
Manje je primamljivo dugo se tuširati hladnom vodom. To znači da ćete vjerojatno potrošiti manje vode . Dodajte tome energiju ušteđenu zagrijavanjem vode i vidjet ćete uštedu na računima za komunalne usluge , a istovremeno ćete smanjiti emisije.
Za tuširanje od 40 litara – koje traje oko tri do četiri minute – snižavanjem temperature vode s 40 °C na 15 °C uštedi se 1,3 kWh energije. To je otprilike dovoljno za pranje rublja ili 100 punjenja telefona.
Tijekom 12-tjedne studije, sudionici su smanjili emisije CO2 za 15 kilograma po osobi, što je otprilike jednako emisijama od vožnje od 100 kilometara.
Ako još uvijek niste uvjereni, postoje dobre vijesti: Glaser kaže da čak i male promjene temperature vode mogu imati pozitivan učinak.
-Postupno testirajte svoje granice, svaki put se pomičući malo dalje.Voda ne mora biti jednako hladna svaki dan. Ne osjećamo se jednako hrabri svaki dan i to je u redu. Važno je slušati svoje tijelo i obratiti pažnju na to kako se osjećate. Ali ponekad se isplati malo potruditi. – kaže Glaser, a čije prezime pomalo vuče na riječ ‘led’ na više jezika.
Tko želi doznati više, rezultati njezinih istraživanja su prikazani u doktorskoj disertaciji Lene Glaser, dostupnoj na web stranici Sveučilišta u Baselu .
Svatko neka odluči sam hoće li svijet spašavati tuširanjem hladnom vodom ii nekako drukčije, ali neka se prije informira i raspita je li to dobro za njegovo zdravlje.
Ilustracija: pingvini na kupanju
