Klimatska konferencija Ujedinjenih naroda koju se skraćeno ove godine naziva COP31 je – propala. Ništa od bilo kakvog dogovora tzv. svjetskih čelnika o tome kako usporiti proces globalnog zagrijavanja planeta i drugih nevolja koje imaju veze s drastičnim promjenama klime na Zemlji uzrokovanog ponajviše prekomjernom upotrebom fosilnih goriva i nekontroliranom gramzivošću ljudskih industrija i korporacija, posebice naftaša i proizvođača ugljena.
U najkraćim crtama, nakon višednevnih pregovora predstavnika brojnih država koji su se ove godine održavali u Antaliji u Turskoj, sudionici nisu uspjeli niti usuglasiti tekst zajedničkog zaključka. Posve logično, jer u tom tekstu nije – gle to – spomenuta potreba za postupnim ukidanjem fosilnih goriva, najvećeg pokretača globalnih klimatskih promjena. To je otprilike kao da se piše neka strategija borbe protiv poplave, a nigdje se ne spomene da je problem – voda.
Inače, kratica COP31 znači Conference of the Parties ili u prijevodu Konferencija stranaka, a odnosi se na gotovo 200 država koje su 1992. godine potpisale Okvirnu konvenciju UN-a o promjeni klime (UNFCCC). Broj 31 u nazivu označava da je riječ o 31. godišnjem sastanku od prvog ovakvog skupa održanog u Berlinu 1995. godine. Usput označava da se nakon 31 godine sličnog sastančenja ‘na vrhu’ dogodi fjasko tih razmjera da se više ne spominje glavni uzročnik globalnih problema – fosilna goriva.
A za to su najveći krivci najmoćnije države svijeta, a posebno se ove godine ističu svojim otvorenim potkopavanja ovogodišnjeg sporazumijevanja Saudisjka Arabija, Rusija te Indija (radi interesa oko nafte i ugljena). Dakako, SAD je također globalni krivac, no njihov aktualni predsjednik Donald Trump još je u siječnju 2025. pokrenuo povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, tako da delegacija te države nije ni sudjelovala na ‘pregovorima’.

Životinje umiru radi suše u Etiopiji – foto World Food Programme WFP/Michael Tewelde
Unatoč globalnoj prijetnji svemu živome na Zemlji nema i dalje konsenzusa o eventualnoj mogućoj mudrijoj politici koja bi ublažila buduće nevolje uzrokovane galopirajućim promjenama klime (na gore), pa svojevrsni ‘brod luđaka’ nastavlja sumanutu plovidbu. ‘Planet idiota’, reklo bi se.
Razgovori su bili najdulji u povijesti ovakvih susreta, a pregovori su prekinuti dva dana nakon što su trebali završiti.
Glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je da je “duboko razočaran” što su klimatski pregovori COP31 u Turskoj završili bez dogovora o završnoj deklaraciji.
-Dijelim duboku frustraciju svih onih koji su očekivali da će vlade dorasti trenutku koji zahtijeva klimatska kriza. Oni koji profitiraju od uništavanja našeg planeta nikada ne smiju diktirati uvjete borbe za njegovo spašavanje. Nastavak ovisnosti o ugljenu, nafti i plinu potiče klimatski kaos, izlaže gospodarstva cjenovnim šokovima i potkopava energetsku sigurnost- rekao je Guterres u izjavi, objavljenoj nakon što je postalo jasno da delegati iz dvjestotinjak zemalja na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama neće uspjeti postići konsenzus.
Inače, nekoliko zemalja i blokova, uključujući EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, odbacilo je tzv. Pakt iz Antalije, prijedlog supredsjedatelja Turske i Australije, jer se u njemu nije spominjalo postupno ukidanje fosilnih goriva.
Australski ministar Chris Bowen, predsjednik pregovora na COP31, kaže da se summit suočio s “najkompliciranijim i najnapetijim geopolitičkim okruženjem u povijesti”.

COP31
Nacrt priznaje da cilj postavljen Pariškim sporazumom iz 2015. o održavanju porasta globalne temperature ispod 1,5 °C neće biti ostvaren – kako zagrijavanje bude prelazilo tu granicu, učinci klimatskih promjena znatno će se pojačati.
Bivši američki potpredsjednik i klimatski aktivist Al Gore kaže da je “neuspjeh COP31 skandal”.
-Nečuveno je da šačica država ima pravo veta na bilo kakvo spominjanje fosilnih goriva – piše u njegovoj izjavi na X-u.
I što sad? Ništa. COP32.
Etiopija će preuzeti predsjedanje COP-om 32, koji će se održati dogodine, se u studenom 2027., u Addis Abebi, glavnom gradu Etiopije.
Etiopija je država u istočnoj Africi, poznata kao kolijevka čovječanstva i domovina kave, a još poznatija kao jedna od najsiromašnijih država svijeta – dugi niz godina bila je sinonim za glad u svijetu.
Inače, da apsurd bude veći, Etiopija je među 10 najugroženijih država na svijetu kada je riječ o posljedicama klimatskih promjena, iako globalnim emisijama stakleničkih plinova pridonosi sa svega oko 0,5 %.
Naime, kišne sezone u Etopiiji postaju sve nepredvidljivije tj. rijeđe, što dovodi do dugotrajnih suša (poput najgore suše u posljednjih 40 godina uzrokovane izostankom pet uzastopnih kišnih sezona), ali i iznenadnih, razornih poplava i odrona tla. Oko 70 % do 80 % stanovništva ovisi isključivo o poljoprivredi i stočarstvu, a više od 90 % usjeva ovisi isključivo o kišnici bez sustava navodnjavanja. Zbog rasta temperatura i manjka oborina smanjuju se prinosi ključnih žitarica (poput tefa, kukuruza i pšenice), a više od 20 milijuna ljudi suočava se s ozbiljnom nesigurnošću opskrbe hranom.
Etiopija se također nalazi na ‘planetu idiota.’

Životinje umiru radi suše u Etiopiji – foto World Food Programme


