Na slici Boris Jokić tijekom konferencije/Foto: HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
– Pod ovim uvjetima, tko god se prihvati Cjelovite kurikularne reforme, taj proces ne može provesti – kazao je Boris Jokić na današnjoj konferenciji za novinare. Bio je vrlo jasan govoreći u kojim je okolnostima proces vođen: nije postojao pravni okvir, nije osiguran novac, nije bilo operativne podrške, a politika se miješala na najagresivniji način.
Cjelovita kurikularna reforma je još jedna žrtva sad već bivše Vlade, ma koliko to puta tehnički ministar Predrag Šustar pokušavao demantirati. On i dalje tvrdi kako ništa nije upitno: u tijeku je javna rasprava, imenovat će nove članove Ekspertne radne skupine, posao ide dalje(!?). Možda bi mu i povjerovali da u svom kratkom mandatu nije pokvario sve što se moglo pokvariti, od isplate studentskih stipendija preko neraspisivanja natječaja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) namijenjenih Znanstvenim centrima izvrsnosti, ignoriranja provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije čime se ugrožava povlačenje 511 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda do “šlampavosti i propusta” kod dodjele godišnjih nagrada Luka Ritz,…
No Šustarova odgovornost koja za sobom povlači i odgovornost cijele Vlade, potpuno se jasno iščitava i nakon današnjeg javnog istupa razriješenih članova Ekspertne radne skupine i njihovog voditelja Borisa Jokića. On je, još krajem ožujka ove godine, upozorio kako je provođenje kurikularne reforme na vrlo klimavim nogama. To isto ponovio je još nebrojeno puta da bi na kraju zajedno sa cijelim timom, krajem svibnja, zatražio razrješenje – jer dalje se više nije moglo. Boris Jokić i članovi njegova tima danas su ponovno stali pred novinare i još jednom pokazali prave krivce za potpuni krah vjerojatno jedinog transparentnog reformskog procesa u Hrvatskoj koji je, nažalost, podlegao politici ili bolje reći politikantstvu.
Boris Jokić: Cjelovita kurikularna reforma nije imala zakonskih i financijskih mogućnost za provođenje
-Pod ovim uvjetima ma tko god se prihvatio provođenja Cjelovite kurikularne reforme taj proces ne može provesti – kazao je Boris Jokić na današnjoj konferenciji za novinare. Bio je vrlo jasan govoreći u kojim je okolnostima proces vođen nakon smjene vlasti : nije postojao pravni okvir, nije osiguran novac, nije bilo operativne podrške, a politika se miješala na najagresivniji način.
Na konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i članovi Ružica Vuk, Zrinka Ristić Dedić, Branka Vuk, Suzana Hitrec i Tomislav Reškovac, istaknuo je kako Hrvatska nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi omogućio eksperimentalno uvođenje reforme u škole, a zadnjim državnim proračunom nisu predviđena ni sredstava za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (CKR) što je onemogućilo povlačenje sredstava EU.
– Ovo je djelo u koje smo uložili profesionalni i osobni život. Nikada ne bi odstupili da nismo bili primorani odstupiti, ne zbog snažnih pritisaka, nego zbog kompromitacije onoga što smo htjeli napraviti. Prvo, Republika Hrvatska nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi uopće omogućio uvođenje kurikuluma u škole. Dakle, kurikulume nije niti moguće uvesti u škole u ovom trenutku. Izrada normativnog okvira je preduvjet funkcioniranja države i obrazovanja. Činjenica je da se ovaj proces nije mogao nastaviti.Na to smo pozivali i prošlu i novu Vladu. Drugi je razlog nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlačili novac iz EU fondova – kazao je Jokić.
Pročitao je pisma koja su slali Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a u kojima pozivaju i upozoravaju na podršku i preduvjete koji im trebaju da bi proveli reformu. Otkrio je da su se članovi radne skupine nakon sastanka s ministrom Šustarom kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ,31. svibnja obratili predsjednici s pozivom da se nastavi dijalog.
– Kontakata između ministra Šustara i nas od 31. 5. nije bilo. Nije bilo ni nagovaranja, niti ga je trebalo biti – rekao je Jokić.
Dodao je i kako se izostanak podrške iz resornog ministarstva očitovao i u tome što nisu reagirali na napise u pojedinim hrvatskim medijima kojima su upućivane prijetnje.
Članovi bivše Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme održali su konferenciju za medije u povodu završetka rada radne skupine. Na slici Tomislav Reškovac, Ružica Vuk, Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Branislava Baranović tijekom konferencije/Foto:HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
Prijetnje članovima radnih skupina
– Bilo je jasno da Ministarstvo u ovom sazivu ne stoji iza ovog projekta, između ostalo i zbog toga što nije pružalo podršku na operativnoj razini niti je pristalo zaštiti CKR od javnih napada i prijetnji njezinim članovima, zbog čega je zatrovan medijski prostor – kazao je Jokić.
– 1. travnja u prostorije radne skupine došla je jedna osoba i prijetila, tada su tamo bili pripravnici. Tražili smo od policije povećanje sigurnosti. Reakcije na to nije bilo. Na određenim portalima se zaziva na to da se na nas reagira, zaziva se i reakcija metkom na nas koji smo na ovome vrijedno radili – dodao je Jokić.
Upozorio je da se u napadima na reformu govori o minornim problemima kao što su dijelovi kurikula pojedinih predmeta koji se mogu i trebaju mijenjati, a izostaju operativna podrška, zaštita ljudi i zakonska forma.
– Nismo dobili odgovore ide li Hrvatska u reformu, kada ide, ima li novca za to, ima li zakone, pa nismo mogli drugo nego zatražiti razrješenje – kazao je Jokić.
Ovo je ženska reforma i mora uspjeti
Hrvatska treba reformu, Hrvatska zna i može izvesti reformu, Hrvatska će je izvesti s nama ili bez nas, kazao je Jokić i dodao da je to najzahtjevniji društveni proces pokrenut u Hrvatskoj. Napomenuo je da je nakon što su dobili razrješenje, ministar pokrenuo javnu raspravu koja nije legalna.
– Za nju ne postoje zakonske mogućnosti i čemu onda ona služi – pitao je Jokić.
Prema njegovu izviješću, u prvoj od šest previđenih dionica CKR-a – izrade kurikularnih dokumenata – sudjelovalo je oko 480 članova, održano 674 fizička i stotine online sastanaka, objavljeno 55 kurikularnih dokumenata i održano više od 400 predstavljanja reforme. Od predviđenih 12 milijuna kuna potrošeno je sedam, najviše za 104 učitelja koji su bili izvan nastave, a pet milijuna vraćeno u državni proračun. Za provođenje cjelovite reforme predviđeno je 50 milijuna eura za pet godina.
Boris Jokić je podsjetio kako je stručna rasprava o održana od sredine ožujka do početka svibnja, a u njoj je sudjelovalo 64874 sudionika. Na sve kurikularne dokumente pristiglo je 2 759 priloga, od čega 1846 s organiziranih skupova. Među sudionicima reforme je oko 85 posto žena, istaknuo je Jokić:
– Ovo je ženska reforma i mora uspjeti!
Prosvjed podrške kurikularnoj reformi u Zagrebu (Foto: HINA)
Inicijativa “Hrvatska može bolje”: Šustarova najava imenovanja nove ekspertne radne skupine je neregularna
Inicijativa “Hrvatska može bolje” danas je, u svom priopćenju za javnost, oštro osudila i neregularnom ocijenila odluku tehničkog ministra Šustara o imenovanju nove ekspertne radne skupine koja bi trebala upravljati javnom raspravom o prijedlozima kurikuluma izrađenim u cjelovitoj kurikularnoj reformi.
“Ovaj potez je protivan unaprijed određenim transparentnim procedurama definiranim Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije zakonima, te pratećim pravilnicima i dokumentima. U strategiji je jasno navedeno da je za formiranje ekspertne radne skupine nadležno Povjerenstvo za praćenje i provedbu strategije, koje bira članove temeljem javnog poziva, čega se ministar Šustar nije pridržavao”, ističe Inicijativa u priopćenju.
“Tehnička Vlada i njen tehnički ministar nema ovlasti imenovanja novih članova skupina i radnih tijela koji će dugoročno utjecati na Hrvatsku, a pogotovo ne ministar Šustar koji je svojim dosadašnjim potezima opstruirao reformu, da bi joj sada nanio dodatnu štetu pokušavajući brzinski u proces uključiti ljude mimo procedura i pravila koja su predviđena ključnim dokumentima”, navodi inicijativa.
Podsjećaju tehničku Vladu i tehničkog ministra obrazovanja da je 50.000 građana i građanki, zajedno s organizacijama civilnoga društva i sindikatima, upozorilo da žele obrazovanje kao nacionalni prioritet te da se obrazovne reforme trebaju temeljiti na stručnosti i transparentnosti, “a ne na politikantskim ili interesnim posezanjima”.
Inicijativa Hrvatska može bolje najavljuje kako će u predizbornoj kampanji tražiti da se naglasi važnost obrazovanja i predstave planovi za nastavak započete Cjelovite kurikularne reforme koja se treba nastaviti na planiran način, s istim timom te istom razinom stručnosti i transparentnosti.
Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića. Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića