Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
EKOLOGIJA
I najmlađi protiv bušenja Jadrana - foto TRIS/H. Pavić

Opći otpor bušenju Jadrana – Institut za oceanografiju i ribarstvo:
25 strateških primjedbi na Stratešku studiju

I najmlađi protiv bušenja Jadrana - foto TRIS/H. Pavić
I najmlađi protiv bušenja Jadrana - foto TRIS/H. Pavić

I najmlađi protiv bušenja Jadrana – foto TRIS/H. Pavić

Nakon što je šira javnost počela naglo uviđati nevjerojatne i sramotne zakonske, proceduralne, stručne, logičke, moralne i druge pogreške oko nastojanja Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljikovodike da brže-bolje ostvari naume za eksploatacijom nafte i plina u podmorju glavnine hrvatskog dijela Jadrana, počeli su se glasnije javljati i razne institucije i stručni pojedinci. Što zbog svog profesionalnog i moralnog integriteta, što osokoljeni sve jačim protivljenjem javnosti, svakim danom se pojavljuju nove stručno argumentirane primjedbe na prekjučer predstavljenu tzv. Stratešku studiju o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.

Vjerovatno će i inicijatori ovog nauma koji bi mogao imati katastrofalne posljedice po hrvatsku ekonomsku stabilnost, na turizam, ribarstvo, život priobalnog stanovništva, morske organizme i posvemašnju ekološku ravnotežu, sada ponešto shvatiti. Primjerice, kako otpor bušenju Jadrana ne dolazi samo iz usijanih glava vječno nezadovoljnih zelenih i dosadnih eko-zadrtih protivnika svekolikog tzv. razvoja Republike Hrvatske, a koji a priori miniraju pokušaje gradnje termolektrana na ugljen usred Jadrana, bušotina nadomak hrvatskih otoka, plino-naftovoda u najočuvanijim dijelovima Europe, hidroelektrana na izvorima najčistijih europskih rijeka, asfaltiranja najljepših krajolika besmislenim prometnicama i tome slično.

‘Nedakvatan i nerelevantan dokument’

Tako se javio i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, ustanova koju bi po pitanju zbivanja na moru po logici trebalo najprije nešto priupitati. No, zamislite, nitko ih o ničemu nije pitao – ništa. Stoga vam predstavljamo dokument u kojem Institut za oceanografiju i ribarstvo daje očitovanje o gore navedenoj tzv. Strateškoj studiji, a kojega, s obzirom na ozbiljnost ugljikovodične histerije, nema smisla kratiti.
– Iako je navedeni dokument volumenom izrazito obiman (449 stranica) mišljenja smo da ne daje relevantan opis recentnog ekološkog stanja Jadranskog mora, niti da na adekvatan način sagledava potencijalne negativne učinke na ekosustav i prateće gospodarske aktivnosti (poglavito ribolov i marikulturu) kao posljedicu aktivnosti vezanih uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kao niti da dovoljno detaljno razrađuje i predlaže različita varijantna rješenja za ublažavanje negativnih učinaka – kaže ravnatelj Instituta dr. sc. Nedo Vrgoč.
Fotomontaža - solana na Pagu i bušotina

Fotomontaža – solana na Pagu i bušotina

Stoga, kako kažu, s ciljem poboljšanja navedene Strateške studije, izvođaču daju niz dobronamjernih primjedbi s nadom da će ih uvažiti, te da će u konačnici Strateška studija biti dokument koji će problematiku istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu sagledati sa svih relevantnih aspekata, te proučiti sve potencijalne negativne učinke i predložiti adekvatne mjere za dugoročno očuvanje ekosustava i gospodarskih aktivnosti vezanih uz more tijekom potencijalnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru.

Studija koja nije ispunila osnovne ciljeve

– Strateška studija trebala je prethoditi i biti podloga za radnje koje se odnose na definiranje istražnih područja i natječaja za koncesije. Strateška studija ima smisla jedino ukoliko se javlja u najranijim fazama donošenja odluka vezanih uz određeni projekt. Nadalje, strateška studija nije u dovoljnoj mjeri ispunila jedne od najvažnijih ciljeva kao što su:
  • Pro-aktivni pristup u predlaganju projekta (dijelom opravdano zbog kasnog uključivanja)
  • Dublja analiza posljedica potencijalnih utjecaja u kontekstu održivosti projekta
  • Dublja analiza kumulativnih utjecaja na okoliš i gospodarstvo
  • Dublja analiza socioekonomskih učinaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
  • Razmatranje širokog raspona potencijalnih alternativa i varijantnih rješenja.
  • Naglasak na održavanju ekoloških sustava u cjelini, a ne samo pojedinih njegovih dijelova (nužnost ekosustavnog pristupa), tj. šire sagledavanje problema s manjim bavljenjem detaljima. (Studija nije ujednačena: neki su dijelovi nepotrebno detaljni, a drugi nedostatno obrađeni ili uopće nisu uzeti u razmatranje (od ukupno oko 480 citiranih referenci, čak 286 (60%) ih je vezano uz morske sisavce i kornjače, dok za morsko ribarstvo i marikulturu gotovo da i nema referenci!!!).
Jedna od sugestivnih fotomontaža - platforma pred Splitom

Jedna od sugestivnih fotomontaža – platforma pred Splitom

– Svjesni smo činjenice kako su izvođači ovu studiju radili u izrazito kratkom (bolje reći neprimjereno kratkom) roku, te da u stručnom timu, prema našem mišljenju, nisu imali relevantne stručnjake za izrazito važne dijelove studije (biološku, kemijsku i fizičku oceanografiju, ribarstvo, socio-ekonomiju). Stoga izrazito dobronamjerno predlažemo da se Strateška studija značajno doradi prema navedenim primjedbama kako bi zadovoljila sve kriterije koje strateška studija treba zadovoljiti – zaključuje ravnatelj Instituta dr.sc. Nedo Vrgoč.

Strateški propusti Strateške studije

Nakon navedenih općih primjedbi, u Institutu su se potrudili navesti i tzv. specifične primjedbe. Za one koji su zainteresirani: evo i njih u cijelosti, s obzirom da jasno upućuju na neke ozbiljne nedostatke na koje se upozorava već dulje vrijeme:
  • Ekološka specifičnost i izrazita osjetljivost ekosustava Jadranskog mora je površno elaborirana, iako su izrađivači imali na raspolaganju niz recentnih i vrlo detaljnih dokumenata koji cjelovito sagledavaju stanje Jadrana promatrano s mnogobrojnih aspekata.
  • Strateška studija bi, u dijelu gdje se razmatraju utjecaji na morski okoliš i praćenje stanja okoliša, trebala biti sadržajno i metodološki usklađena s ključnim dokumentima kao što su Okvirna direktiva o vodama, Okvirna direktiva o morskoj strategiji, Okvirna direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (iako se izvođač poziva na neke od ovih direktiva pri izradi ove studije nije uvažavao pristup koji one propisuju).

    S tzv. javne rasprave o tzv. Streteškoj studiji (foto TRIS/H. Pavić)

    S tzv. javne rasprave o tzv. Streteškoj studiji (foto TRIS/H. Pavić)

  • U tekstu nisu dovoljno jasno dana usmjerenja za predstojeće Studije utjecaja na okoliš za svako istražno polje koje bi se trebale raditi prije bilo kakvih budućih aktivnosti istraživanja i eventualne eksploatacije ugljikovodika, niti su adekvatno sagledani kumulativni učinci istraživanja i eksploatacije na morski ekosustav.

Ne znaju se ni tehnologije bušitelja

  • Procjena kumulativnih utjecaja se prebacuje na razinu individualnog zahvata, premda bi to trebala biti primarna zadaća Strateške studije.
  • Opetovano se u studiji za mjere ublažavanja negativnih utjecaja navodi sintagma „provođenje OPP-a uskladiti s nadležnim tijelima i dionicima“. Većina tih usklađivanja trebala su biti glavni zadatak strateške studije, tim više što je radi usklađivanja imenovano i Savjetodavno stručno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ključnih nadležnih tijela.
  • Isto tako, u većini slučajeva kao mjere ublažavanja negativnih učinaka (npr. promjene u kemizmu mora, buka, bioraznolikost…) navodi se uglavnom potreba praćenje stanja ili modeliranja, te po potrebi propisivanja dodatnih mjera, ali bez bilo kakve detaljnije specifikacije.
  • U Studiji se navodi kako u ovoj fazi nije poznato koje će tehnologije koristiti pojedini koncesionari. Studija bi upravo trebala zauzeti stav o tome koje su tehnologije neprihvatljive, a koje se preferiraju (npr. tip platforme, tehnologija bušenja, vrsta isplake …). Postavlja se pitanje kako definirati adekvatne mjere zaštite i dati ocjenu prihvatljivosti za okoliš bez sučeljavanja okolišnih datosti s metodološko-tehničkim rješenjima ?
  • Varijantna rješenja – opis provedene procedure, prikaz najprihvatljivije varijante i utjecaj varijantnih rješenja na ciljeve očuvanja ekološke mreže nisu izvedeni. U nedostatku definiranih tehnoloških i metodoloških rješenja, a uz nepoznate prostorne i vremenske varijable za provedbu OPP-a, nije ni bilo moguće predstaviti varijantna rješenja te se ona pokušavaju sagledavati tek na razini pretpostavljenih konflikata OPP-a s pojedinim sastavnicama okoliša.

Ni riječi o mogućim akcidentima

  • Od izuzetne bi važnosti bilo napraviti simulacije različitih scenarija do kojih može doći pri akcidentnim situacijama, što u studiji uopće nije sagledavano; za akcidentne situacije neophodno je imati valjanje procjene, mjere kontrole i upravljanje rizicima.

    Ljubitelji ugljikovodika na javnoj raspravi foto TRIS/H. Pavić)

    Ljubitelji ugljikovodika na javnoj raspravi foto TRIS/H. Pavić)

  • U pojedinim dijelovima studije izvođači navode brojne tvrdnje i iznose rezultate, a da nije naveden niti je čitatelju poznat izvor navedenih informacija, te sa kojih su mrežnih stranica preuzeti.
  • Iako za praćenje stanja morskog okoliša (prema Okvirnoj direktivi o vodama i Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji) već postoji do u detalje razrađen sustav deskriptora stanja i pripadajućih indikatora, u ovoj studiji izvođač predlaže sasvim drugačiji pristup bez valjanog objašnjenja navedenog pristupa.
  • Glavna ocjena obrađuje samo mali broj ciljnih vrsta i zaštićena staništa koje se nalaze unutar istražnih prostora predviđenih OPP-om, dok su ostale komponente (ostala staništa te skupine organizama poput koštunjača, beskralješnjaka i planktona) izrazito površno ili nikako opisane, i time zanemaruje cjelovit ekosustavni pristup. Koncentrirajući se na područje unutar istražnih prostora, Glavna ocjena zanemaruje bliska okolna područja kao što su vanjske strane otoka u neposrednoj blizini, a koja imaju značajnije veću biološku vrijednost od samih područja predviđenih OPP-om, a mogu biti pod značajnim utjecajem tijekom provedbe OPPa.

Površno o ribarstvu

  • Kumulativni utjecaji na migratorne i nemigratorne vrste riba također nisu adekvatno sagledavani. Za učinak izrazito stresnog svjetla na živi svijet mora, uz stresni učinak niza drugih sinergijskih čimbenika koji će uslijediti uslijed povećanje pomorskog transporta, provođenje seizmičkih snimanja, postavljanje platformi i prateće infrastrukture, provođenja istražnog i eksploatacijskog bušenja tvrdi se da će rezultirat zanemarivo negativnim učinkom (!?). Istovremeno će uklanjanjem spomenutih infrastruktura i radnji imati pozitivan učinak !
Tko je pitao bilo koga? foto TRIS/H.Pavić)

Tko je pitao bilo koga? foto TRIS/H.Pavić)

  • Segment ribarstva je izrazito površno napisan- počevši od ocjene sadašnjeg stanja, preko analize potencijalnih učinaka do kojih će doći tijekom istraživanja i eksploatacije te do predloženih varijantnih rješenja za ublažavanje negativnih utjecaja (pozornost je posvećena primarno na dio Jabučke kotline i pridnene resurse, dok se ostale vrste ribolova i ostala ribolovna područja gotovo i ne spominju). Isto tako, nejasno je zašto se samo u ribarstvu propisuje da nositelj odgovornosti praćenja stanja treba biti nadležno tijelo za sektor ribarstva, za razliku od situacije kod svih drugih sastavnica gdje je to obaveza koncesionara.
  • Pri analizi socioekonomskih utjecaja u Studiji se razmatraju samo potencijalni pozitivni učinci na proračun i pojedine industrijske grane, dok se ne sagledava ekonomski negativan učinak koji je za očekivati poglavito u području različitih segmenata ribarstva (a i turizma), tj. „cost-benefit“ analiza.

Ni slova o balastnim vodama

  • Nedostatno je obrađen utjecaj ugljikovodika na organizme u vodenom stupcu (fitoplankton, zooplankton), posebice na riblja jaja i ličinke, kao i moguće posljedice nakon akcidentalnih situacija. Spomenute su samo posljedice prouzročene zasjenjenjem površine (smanjenje fotosinteze), dok direktni utjecaj ugljikovodika na ove organizme uopće nije razmatran.
  • Studija ne nudi argumentaciju za proglašavanje potencijalnog štetnog utjecaja podvodne buke na morske organizme i ekosustave „zanemarivo negativnim“, te ne nudi učinkovite mjere ublažavanja ovog štetnog utjecaja.
  • U Studiji uopćenije obrađen negativan utjecaj balastnih voda, odnosno unosa alohtonih i invazivnih vrsta, te njihova mogućeg utjecaja na domicilne vrste, akvakulturu i ribolov. Moguće da u fazi istraživanja takav utjecaj ne postoji, ali u fazi eksploatacije kada će se nafta ili plin izvoziti, trebalo bi ukazati i na moguće posljedice unosa većih količine balastnih voda i fiksnih postrojenja kao područja koja omogućavaju širenje stranih vrsta.
  • Kod prijedloga monitoringa stanja okoliša potrebno je za svaki indikator preciznije definirati što se podrazumijeva pod pojmom „redovni monitoring“ te bi u monitoring trebalo uključiti i praćenje koncentracija ugljikovodika i H2S u sedimentu i vodenom stupcu.
Nakon ovoga bi se dalo zaključiti kako se riječ strateška iz ovog dokumenta odnosi na vješto smišljenu strategiju pri kojoj se strateški zaobilaze i poništavaju osnovni razlozi njezina postojanja – a to je pošteno ukazati na zbiljske sudbonosne opasnosti od utjecaja potencijalne invazije naftaša na 90 posto jadranskog nadmorja i podmorja.

zel akcija nafta

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI