Crna Gora ustaje, čini se, i to protiv (krivo)lova, odnosno obijesnog ubijanja divljih životinja. Nedavno ubojstvo medvjedice u Beranama, te nesretna sudbina njezinih dvoje medvjedića, rastužila je, naljutila i podigla na noge Crnogorke i Crnogorce: rijetko viđeno zajedništvo brojnih institucija, udruženja i pojedinaca pokazalo se kroz inicijativu za potpunu zabranu lova u toj državi, i to na najmanje pet godina.
-Alarmantno stanje lovstva kao i široko rasprostranjene krivolovne radnje, koje uzimaju maha čak i kada su u pitanju nelovne, zaštićene vrste, zahtijeva hitno uvođenje moratorija na lov u periodu od najmanje pet godina. Ovim putem, dolje potpisane NVO, traže hitnu reakciju nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ministra Aleksandra Stijovića da u što skorijem roku u potpunosti zabrane lov u Crnoj Gori – potpuno su jasni u svojim zahtjevima žitelji Crne Gore.

Nedavno ubijen medvjedica – foto: Inicijativa za hitno uvođenje moratorija na lov
Kako kažu, crnogorski kazneni zakon (u članku 15.) jasno definira zlodjela protiv zaštite divlje faune u Crnoj Gori, kao prirodnog bogatstva i kao integralnog dijela životne sredine.
Vozili medvjeda bez glave po Podgorici
-Međutim, brojni slučajevi ubijanja divljih životinja na način koji zakon prepoznaje kao krivično djelo, pokazuju da se krivolovci već odavno ne boje da pucaju u sve što im se nađe na putu i da je praksa nedozvoljenog lova na zaštićene vrste već duži period prisutna u Crnoj Gori. Nezavisna studija, izrađena 2010. godine u sklopu projekta zaštite Jadranskog migratornog puta, koja je usporedila lovnu praksu u zemljama Balkana, od Slovenije do Albanije, pokazala je jako loše stanje u Crnoj Gori sa prosječnom ocjenom od 1,55 (od mogućih 5 bodova). Apsolutno negativnu ocjenu crnogorsko lovstvo dobilo je u pogledu kontrole lova, praćenja kvantiteta odstrijeljenih jedinki, dužine lovne sezone, lova za vrijeme stadija reprodukcije i migracije, utjecaja na ugrožene vrste, nelegalnog lova i krivolova – ističu u Inicijativi za hitno uvođenje moratorija na lov.
Posljednji slučaj ubijene medvjedice (Ursus arctos) u Beranama, samo je jedan u nizu koji potvrđuje da se u lovstvu, do sada, potpuno zanemarivala problematika krivolova, nedovoljnih inspekcijskih kapaciteta i nepostojanja harmonizacije propisa koji uređuju to područje, te na kraju rezultirala izostankom provođenja kaznene politike za počinitelje nedjela protiv prirode.

Prekrasne Prokletije u Crnoj Gori i Albaniji, dio Dinarida (foto TRIS/G. Šimac)
-Podsjećamo na neke od primjera koji su se našli pod lupom javnosti kao što je obezglavljen medvjed koji je vožen na haubi po ulicama Podgorice, zatim ubijeni medvjed u kanjonu Tare, medvjed ubijen u Maloj rijeci, dva ubijena bjeloglava supa sa satelitskim transmiterima iz Hrvatske (Perun i Fojiška), pelikani i velike ušare kao i druge grabljivice koje su stradale od posljedica ranjavanja, nedavni slučajevi krivolova srndaća na Pivi i Goliji itd. – nabrajaju divljačke krivolovne slučajeve.
Inače, statistike govore kako se u razdoblju od 2013. do 2018. godine pred crnogorskim sudstvom postupalo po ukupno 127 prijava za krivična djela ubijanja i mučenja životinja i razaranja njihovog staništa, odnosno nezakonit lov, no od toga su čak 84 krivične prijave okončane odbacivanjem. To jest: brojne ubojice, mučitelji i razaratelji su – nekažnjeni. A i oni koji su osuđeni su uglavnom osuđeni uvjetno – izrečene su kazne tzv. rada za javno dobro (tipa guljenje krumpira u pučkoj kuhinji op.a.) ili novčana kazna.

Ilustracija: Zec i lovac u obrnutim ulogama
-Pored ovakve statistike, postoji i jasna „tamna brojka“ ekoloških delikata, neevidentiranih kaznenih djela, uslijed faktičkog zanemarivanja aktivnosti na otkrivanju, a pogotovo na procesuiranju ovih delikata. Specifičnost ekološkog kriminaliteta ukazuje na to da značajne aktivnosti treba sprovesti radi prevencije ekološkog kriminaliteta, jer je zakašnjela reakcija kada se ovaj problem nađe u sudnici, kao što pokazuju navedene brojke o procesuiranim slučajevima.- ističu u Inicijativi.
Crna gora u boj kreće… protiv krivolova
Kako kažu, moratorij na lov svih vrsta potrebno je uspostaviti u razdoblju od najmanje pet godina kako bi se provela efikasna zakonodavna i institucionalna reforma lovstva ( revizija liste zaštićenih vrsta, revizija lovnih vrsta i trajanja lovnih sezona), organizirao adekvatan monitoring, a prije svega izradilo nulto stanje divljači u lovištima od strane stručnih i kredibilnih institucija sa ciljem dobivanja podataka o stvarnoj brojnosti populacija, te ojačali kapaciteti lovne inspekcije, koja po njihovom iskustvu ne vrši preventivne radnje, a još manje se bavi problemom krivolova.

Ilustracija: Dva lovca-idiota, kako su ih nazvali u susjednoj Makedoniji, i ulovljeni orao (foto Facebook)
– Lovočuvarsku i inspekcijsku službu staviti po direktan nadzor i kontrolu Ministarstva i učiniti je potpuno nezavisnom od Lovačkog saveza. Treba obaviti temeljno restrukturiranje lovačkih saveza i društava, čiji lovočuvari nisu na visini zadatka i nisu u stanju kontrolirati lovišta – ističe Inicijativa za hitno uvođenje moratorija na lov.
Zvuči poznato? Naravno, i u Hrvatskoj su problemi vrlo slični. Lovstvo je često vrlo unosan biznis za duboko uvezane lovačko-političke strukture, posebice u slučajevima organiziranja lova za lovce iz drugih država i tzv. lovni turizam koji rijetko tko ili nitko ne kontrolira. Nerijetko su iste osobe na čelu lovačkih udruženja i jedinica lokalne uprave i političkih stranaka, pa dalje o svemu ne treba više trošiti riječi.
No čini se kako tu sličnost s Crnom Gorom prestaje, budući da su se kao u onoj pjesmi Crna Gora u boj kreće, mnogi u susjednoj državi spremno i srčano udružili u borbi za zaštitu divljih životinja i prirode. Krenuli su u boj, protiv krivolova. Takvo što u Hrvatskoj odavno ili nikad nije viđeno.

Medvjedići u igri (foto youtube)
Za kraj, evo i nedovršenog popisa crnogorskih boraca za očuvanje preostalih divljih životinja i okoliša u toj zasigurno jednoj od najljepših i prirodno najraznovrsnijih država u Europi koja zaslužuje i treba trajnu brigu i zaštitu, a jer je crnogorska prirodna baština ujedno i svjetska baština:
Inicijativu potpisuju:
Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Parkovi Dinarida
Green Home
NVO Crnogorsko društvo ekologa
MSJA Dr Martin Schneider-Jacoby
NVO Wildife Montenegro
Društvo mladih ekologa Nikšić
NVO Sjeverna Zemlja
NVO Eko tim
Udruženje ljubitelja Gorice
NVO Med Cem
NVO Župa u srcu
Crnogorsko društvo studenata biologije
NVO Ruka – Sapi Podgorica
NVO sPas
Udruženje vlasnika kućica na Adi Bojani
Ne dajmo rijeke Plava
Društvo za zaštitu životinja Podgorica
Aleksandar Dragićević, građanski aktivista
NVO Kuća Životinja
Centar ekoloških inicijativa
NVO Natura Kolašin
NVO Mogul
NVO Zeleni korak
Koalicija 27 u Crnoj Gori
NF Građanska alijansa
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Expeditio Kotor
NVO Inicijativa mladih za ljudska prava
NVO Anterija
NVO KANA/ko ako ne arhitekt
NVO Istok
Eko korijen
NVO Priča za djecu
Centra za ženska prava
NVO “Brda”
NVO DATA Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore
NVO Pandora
NVO Prioritet
NVO ‘Fešta’
Udruženje mladih umjetnika Crne Gore
Fondacija „I ja imam pravo da budem mama“
Edukativni centar Montenesoft Podgorica
NVO “Novska kredenca” Herceg Nvi
NVO CEZAM
Sindikat doktora medicine Crne Gore
NVo Crnogorska Fondacija za HIV i virusne hepatitis
NVO 35mm
NVO “Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju”
NVO Klub Velika
NVO Safra
Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme ,,Avlija”
Ekološki pokret Donja Bukovica
Friends of Dogs Montenegro
CEDEM
Udruženje Korina – tim korina animals
Politikon mreža
Prijatelji životinja Podgorica
NVO Udruženje pčelara Budva
Green life
Centar za omladinsku edukaciju
NVO Cazas
NVU “Zinak”
Centar za prava djeteta Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore
NVO URBAN NOVA
Udruženje za zaštitu prava životinja Galapo
Evropski pokret u Crnoj Gori
NVO Ne bacajte boce
NVO Omladinski kulturni centar Herceg Novi
NVO Gradionica iz Bara
NVO CAREP
Društvo prirodnjaka Crne Gore
Fondacja Ruka Prijateljstva
NVU ŠkArt iz Tivta
Ekološko udruženje mladih “Zeleni centar” iz Nikšića
NVO “Naš san”
Fluid drum iz Tivta
NVO Naša akcija
NVO IKRE Rožaje
NVO “Istraživanje Crna Gora – Montenegro screening”
Eko Centar DELFIN
NVO “Naš san”
River Collective

Medo (foto: Inicijativa za hitno uvođenje moratorija na lov )

Upozorenje na Bjelolasici (Hrvatska) – foto TRIS/G. Šimac

