Osim što se u Hrvatskoj i dalje divlje životinje ubijaju legalno, radi puke zabave i zarade, u Hrvatskoj se i dalje lovi i ukrivo. Analizu nezakonitog ubijanja i hvatanja ptica u Hrvatskoj provela je u razdoblju od 21. kolovoza do 18. rujna 2024. za Udrugu Biom agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Hendal, a u istraživanju je korišten uzorak od 101 lovca i lovkinja na području Republike Hrvatske.
Tko su hrvatski lovci i što ih motivira?
Ispitanici su odgovorili na pitanje o učestalosti lova na pojedine vrste ili skupine divljači. Divlju svinju učestalo lovi 70,4% ispitanika, a 44,4% ispitanika učestalo lovi srnu. Najviše sreće među divljači imaju divlje guske: njih 5,6% lovi rijetko, a nijedan ispitanik ne lovi ih učestalo.
Posebno su zanimljivi razlozi baljenja ubijanjem životinja u slobodno vrijeme: tri su najzastupljenija razloga bavljenja lovom su, kako kaže istraživanje, potreba za brigu o prirodi (81,5%), obiteljska tradicija (55,6%) i društvo (42,6%).
Nije pojašnjeno kako se briga o prirodi vodi tako da se ubijaju rijetke divlje životinje koje su preostale u prostoru kojega se naziva divljina, a kojeg je zbog pogubnog ljudskog utjecaja i drastičnih promjena klime, suše i neumjerene urbanizacije, te eksploatacije šuma – sve manje.
Krivolov postoji – i važno ga je zaustaviti
-Prvo smo željeli saznati percepciju važnosti smanjenja krivolova na krupnu divljač i ptice. Većina ispitanika navodi da im je izuzetno važno smanjenje problema krivolova u obje skupine životinja Oko petine ispitanika navodi da im je to uglavnom važno. Manje od 2% ispitanika navodi neutralan ili umjereno negativni stav o smanjenju problema krivolova na ptice. U prosjeku, smanjenje krivolova na krupnu divljač i ptice je izuzetno važno. – kažu u BIOM-u.
Dobiveni rezultati pokazuju da većina ispitanika, njih 63%, smatra da u njihovom lovištu ima malo krivolova, dok 16,7% ističe da ima ga mnogo. 13% ispitanika tvrdi da ga u njihovom lovištu uopće nema.
Ispitanici koji su naveli da je krivolov prisutan u njihovom lovištu su trebali navesti koje vrste su predmet krivolova u njihovom lovištu i koliko ih godišnje strada. 48,2% ispitanih lovaca ističe da je problem krivolova u njihovim lovištima ozbiljan ili vrlo ozbiljan, dok 26% tvrdi suprotno. 79,7% ispitanih lovaca primjećuje krivolov u svojim lovištima od čega najviše se primjećuje krivolov krupne divljači: srne (10 jedinki godišnje), divlje svinje (10 jedinki godišnje) i jelena običnog (3 jedinke godišnje). Od krivolova ptica kao problematičan u svojim lovištima lovci spominju krivolov šljuke kokošice i šumske šljuke (šljuka bena) – čak 100 jedinki po lovištu godišnje.
Zašto je teško stati na kraj krivolovu?
Glavni razlozi neuspješnog sprječavanja krivolova u Republici Hrvatskoj, prema mišljenju ispitanika, leže u teškom otkrivanju krivolova, lošoj zakonskoj regulativi, neprijavljivanju krivolova radi straha od negativnih posljedica ili zbog prijateljskih odnosa te lošeg pravosuđa. Ozbiljna zarada i zahtjevi stranih lovaca kad kupuju aranžmane lovnog turizma percipiraju se glavnim uzrocima krivolova u Republici Hrvatskoj.
Činjenica kako je lov i krivolov veliki biznis u kojemu su umrežene osobe iz vrlo utjecajnih struktura u Hrvatskoj nije nikakva novost. Prihvat imućnih inozemnih lovaca iz susjednih i drugih država te organizacija lova i raskalašenih zabava je unosan posao, pa družine, npr. talijanskih lovaca, dolaze u Hrvatsku i nemilice pucaju po šumama u životinje, a jer im je takvo nešto u matičnim državama zabranjeno ili je tamošnja divljač posve istrijebljena.
Konačno, ispitanici su trebali izraziti stav o angažmanu udruga za zaštitu prirode u sprječavanju krivolova. Dobiveni rezultati pokazuju da izražavaju neutralan stav o svim tvrdnjama. Dakle, ispitanici imaju prema udrugama neutralan stav. Postotak lovaca koji vide pozitivan utjecaj aktivnosti udruga na smanjenje krivolova gotovo je podjednak postotku lovaca koji smatraju da je angažman udruga suvišan. Jedino se ispitanici iz Bjelovarsko–bilogorske županije iznadprosječno slažu da je angažman udruga za zaštitu prirode suvišan u sprječavanju krivolova i lovokrađe.
Srna
“Rezultati ove analize jasno ukazuju na potrebu za konkretnim koracima u prevenciji krivolova, ali i na veliki potencijal za suradnju između lovaca i udruga za očuvanje prirode. Lovci su ključni akteri u očuvanju prirodnih resursa – njihovo poznavanje terena, dugogodišnje iskustvo i svakodnevna prisutnost u prirodi čine ih nezamjenjivima u ranoj detekciji i prijavi nezakonitih aktivnosti. Istovremeno, organizacije za zaštitu prirode mogu doprinijeti edukacijom, institucionalnim povezivanjem i zagovaranjem učinkovitijih zakonskih rješenja. Upravo na toj sinergiji treba graditi buduće aktivnosti – jer samo zajedničkim naporima možemo smanjiti gubitke bioraznolikosti i očuvati prirodnu baštinu. Suradnja između lovaca i zaštitara prirode nije samo opcija, već i nužnost ako želimo učinkovito adresirati problem krivolova, ali i graditi projekte očuvanja vrsta do kojih nam je svima stalo kao npr. jarebica kamenjarka ili trčka“ – zaključuje Bolesław Słociński, voditelj programa Safe Flyways u udruzi Biom.
Potpune rezultate istraživanja možete pronaći na poveznici ovdje.
Ilustracija: Lovci u Africi ubili žirafu (foto Facebook)
