Javno zdravstvo u ozbiljnoj je krizi, koja je u Šibeniku u posljednje vrijeme ozbiljno eskalirala. U primarnoj zaštiti dramatičan je manjak pedijatara i ukoliko se nešto hitno ne poduzme moglo bi se dogoditi, upozoravaju liječnici, da uskoro sva djeca ovog grada budu upućena na samo jednog jedinog pedijatra u dječjem dispanzeru. Stoga su tražili razgovor i sa županom Paškom Rakićem, nadajući se pomoći lokalne zajednice i dodatnim benefitima za liječnike koji žele ostati u ovoj županiji. Još prije godinu dana javnost je alarmirana i kadrovskim deficitom u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije ( OB ŠKŽ ), koja je, nažalost, nedavno došla u fokus zbog koruptivne afere koja je p(r)otresla najveću državnu bolnicu KBC Zagreb ( Rebro) radi sumnje na pogodovanje ( namještanje natječaja ) u javnoj nabavi antibakterijskih filtara za vodu ( zbog opasne legionele ), a koje je, navodno, po istom ključu, preko Rebra, nabavila i OB Šibenik.
Šibenska bolnica (Foto: Tris/H. Pavić)
Ostavke?
Uhićeno je šest osumnjičenih, a dvoje zaposlenika šibenske Bolnice, voditelj odjela Tehničkih poslova i održavanja, koji je bio i član Povjerenstva u konkretnoj nabavi, te viša referentica nabave, pozvani su na obavijesni razgovor. No, zbog privatne povezanosti ravnateljice sa šefom tehničkih poslova u Bolnici, neki su smatrali da takva involviranost OB ŠKŽ u recentnu aferu zahtijeva ostavku ravnateljice bolnice Ivane Skorić, ali i cijelog Upravnog vijeća na čelu s predsjednicom doktoricom Sanjom Jakelić.
– Za to nema nikakvog razloga. Ministarstvo je o svemu informirano, od nas nisu zatražene nikakve posebne mjere u odnosu na voditelja Tehničke službe, a referentica nabave, za koju je USKOK naložio mjeru zabrane obavljanja djelatnosti, već je prebačena na druge poslove. Dakle – poručili su iz Upravnog vijeća – nema drame, nema razloga za stigmatiziranje ljudi i bolnice, nema ostavki dok istraga traje, nema prejudiciranja krivnje…
Ravnateljica OB Ivana Skorić našla se u posebno neugodnoj situaciji, no na izravno pitanje je li razmišljala o ostavci ili smatra da za to uopće ima razloga, spremno nam je pojasnila novonastalu situaciju.
–U OB Šibensko-kninske županije postoji Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave u kojem je jasno opisan navedeni postupak, a uobičajeno je, gotovo i obvezno, da je svaki voditelj ustrojstvene jedinice koji iskaže potrebu za nabavom određenih roba ili usluga član Stručnog povjerenstva za jednostavnu nabavu istih, naravno uz članove Odjela nabave. Dakle, sastav Stručnog povjerenstva za postupke jednostavne nabave je promjenjiv. Svi postupci jednostavne nabave provode se sukladno navedenom Pravilniku koji je dostupan na službenim stranicama OB Šibensko-kninske županije.
- – Nadalje – objašnjava ravnateljica, – sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku čl. 206 ( NN 145/13 ) postupanja tijekom izvida koja provode istražna tijela Ministarstva unutarnjih poslova RH su tajna te iznošenje navedenih informacija predstavlja kazneno djelo “odavanja službene tajne” opisano i kažnjivo u čl. 300 Kaznenog zakona. Napominjem kako sam kao ravnateljica javne ustanove obvezna poštovati i primjenjivati sve zakonske propise Republike Hrvatske te surađivati sa svim istražnim tijelima RH tijekom provođenja izvida te da u ovom trenutku ne smijem komentirati sam postupak tijeka provođenja istražnih radnji. O provođenju istražnih radnji u OB Šibensko-kninske županije odmah sam izvijestila UV bolnice- kazala nam je ravnateljica.
Na opasku da nam se gradonačelnik Šibenika Željko Burić, koji je i sam svojevremeno bio na čelu bolnice, požalio kako o navodnoj umiješanosti Bolnice u nedavnu aferu nije uopće bio informiran, iako je, kaže, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, stranke koja je na vlasti i u gradu. i u županiji, i u državi, ravnateljica odgovara:
– S obzirom na činjenicu da nisam član niti jedne političke stranke, a niti kao ravnateljica OB Šibensko-kninske županije nemam zakonsku obvezu obavještavati predsjednike županijskih odbora političkih stranaka.
Isto mišljenje dijeli i predsjednica Upravnog vijeća OB županije, Sanja Jakelić koja je i potpredsjednica ŽO HDZ-a.
– Po defaultu sam kao predsjednica Upravnog vijeća odmah o svemu izvijestila Ministarstvo zdravstva, a zbilja nisam mislila da o tome trebam žurno izvijestiti i stranku, jer, ne vidim što bi stranka radila u Bolnici. No, ako je to problem- kaže Jakelić- ispričavam se što čisto ljudski nisam nazvala i gradonačelnika, ali tada mi je bilo bitno obaviti ono što je prioritet.
Sporna nabava antibakterijskih filtara za vodu
Koncem lipnja u velikoj akciji USKOK-a, u korupcijskoj aferi uhićeno je više osoba iz KBC-a Zagreb koje su bile involvirane u postupak javne nabave antibakterijskih filtara za vodu za potrebe bolnice. Navodno su zajedničkim snagama pogodovali tvrtki AirMed Solutions, čiji je direktor Matija Herceg također uhićen. Istražitelji su godinu dana tajno snimali glavne aktere afere i te su im snimke bitan dokaz u postupku jer se na njima čuje kako se osumnjičeni dogovaraju o namještanju natječaja za Hercegovu tvrtku koja je trebala dobaviti za KBC preko 200 tisuća skuplje antibakterijske filtre. Šibenska bolnica je došla u fokus istražitelja zbog manje nabave istih filtara, istog dobavljača AirMed Solutionsa, preko KBC-a Rebro.
Herceg je, prema sumnjama USKOK-a, tijekom 2023. i 2024. godine dogovorio i posao u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije. Tamo je s voditeljem odjela za tehničke poslove i održavanje te višom referenticom za nabavu dogovorio prodaju manje količine spomenutih antibakterijskih filtera za vodu.
Natječajna dokumentacija pripremljena je tako da odgovara isključivo robi koju njegova tvrtka nudi, dok je konkurentska ponuda – koja je bila 30 posto jeftinija – odbačena uz obrazloženje, kako je pisao Index.hr, da nije u skladu s tehničkim specifikacijama. Ugovor s Hercegovom tvrtkom sklopljen je 6. veljače 2025. na iznos od 19.560 eura bez PDV-a, a USKOK tvrdi da je tim poslom ostvarena nezakonita dobit od najmanje 9.780 eura.
AirMed Solutions se, temeljem Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, tereti za davanje mita, poticanje na nezakonito pogodovanje i poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a USKOK navodi da je Herceg ukupno nezakonito zaradio najmanje 287.582 eura.
Protiv šest osumnjičenika predložen je istražni zatvor, dok je protiv referentice nabave iz šibenske bolnice određena mjera zabrane obavljanja poslovne aktivnosti. U odnosu na voditelja odjela tehničkih poslova i održavanja OB ŠKŽ nije predložena nijedna mjera. U šibenskom kraku afere nitko nije uhićen, s obje osobe su obavljeni obavijesni razgovori.
Deficit liječničkog kadra
U sjeni afere koja je ipak, htjeli – ne htjeli, uzdrmala i šibensku bolnicu, treba se hrvati i s akutnim problemima tipičnim za manje bolnice, a to je deficit liječničkog kadra, pogotovo na odjelu ginekologije, pedijatrije, kardiologije i infektologije.
Šibenska bolnica je stara 140 godina, ima preko tisuću zaposlenih, od toga zdravstvenog osoblja oko 750, liječnika 200, a medicinskih sestara 400. No, očito nedovoljno.
Ovih je dana jedna mama na Facebooku napisala kako je za svoju petogodišnju djevojčicu s akutnim kožnim problemom dobila termin za pregled u siječnju 2026. godine!
– Pedijatar ne želi poduzeti ništa bez nalaza dermatologa. Svaka čast svima, imamo Hrvatsku, ljubav, sloga, zajedništvo. Javno zdravlje nam ne treba. Uvijek mogu otići kod privatnika kojem naša Vlada i Ministarstvo iskrcava javni novac da se mi možemo skupo liječiti. A što ćemo s djecom koja ne mogu kod privatnika, oni imaju pravo na život bez dostupnog javnog zdravstva? Možda imaju pravo biti bolesni i u mukama… smiješna je ovo državica– revoltirano će zabrinuta mama.
Ravnateljica Skorić spremno objašnjava i taj problem.
– Do 9. srpnja na Odjelu dermatologije smo imali samo doktoricu Jakelić, ali sada svoj specijalistički staž počinje još jedna kolegica i kad ih bude dvije to će dobro funkcionirati. Doktorica Jakelić svaki dan ima i po 40 – 50 pacijenata, uz konzilijarne preglede na odjelima po pozivu kolega drugih specijalizacija. Istina je- kaže ravnateljica bolnice- bile su na dermatologiji duge liste čekanja, ali će biti značajno skraćene, čekanje na prvi pregled bit će svedeno na 15 -20 dana– tvrdi Skorić, napominjući da je uz adekvatnu uputnicu moguć je i hitni pregled specijaliste dermatologije i venerologije.
U OB ŠKŽ nije poseban problem, kaže ravnateljica, rad liječnika u privatnim ustanovama, kao što mnogi misle. Od 155 specijalista, dopusnicu za dopunski rad ( kod privatnika ) ima 57 liječnika specijalista ( specijalisti neurologije, radiologije, ginekologije i opstetricije, otorinolaringologije, dermatologije, oftalmologije i optometrije, patologije i citologije ), a od 79 specijalizanata njih 8.
Primarna zaštita na koljenima, traži se pomoć lokalne zajednice…
No, ako Bolnica još i ima relativno zadovoljavajući broj liječnika, kako tvrdi ravnateljica, to ravnatelj Doma zdravlja u Šibeniku, doktor Petar Čagalj ne može reći. Zbog dramatičnog manjka pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti liječnici su zakucali i na vrata novog župana Paška Rakića i tražili hitni sastanak ne bi li se našlo neko rješenje u suradnji s lokalnom zajednicom.
Trenutno u županiji ima svega pet pedijatara, po jedan u Drnišu, Vodicama i Kninu, a dva u Šibeniku, od kojih jedan uskoro odlazi u mirovinu pa sva šibenska djeca u primarnoj zaštiti padaju na leđa samo jednog liječnika. Takvo je stanje neodrživo, tvrde, i zato je zatražena „politička pomoć”. Kako je uopće došlo do toga da knjiga padne na jedno slovo?
Ako pitate pedijatre, neki od njih sasut će salvu optužbi na račun ravnatelja Čaglja, inače bivšeg ravnatelja kninskog Doma zdravlja koji je prije nešto više od godinu dana izabran za čelnog čovjeka Doma zdravlja u Šibeniku. No, Čagalj i dalje putuje, ali ne u Knin u kojem je još lani radio, nego u Kaštel Novi u kojem živi i putuje na posao svakodnevno u Šibensko-kninsku županiju.
Što mu zamjeraju?
Puno toga.
Neki od njih optužuju ravnatelja Doma zdravlja da je godinu dana obmanjivao ljude u sustavu. Kad je došao na tu dužnost, navode neki od njegovih kolega, najprije je bilo da nema novaca, pa nema plaće, drugo je bilo da nema liječnika, da je raspisao natječaj za šest liječnika ali da se nitko nije javio, da nema zainteresiranih, nema kadrova, pogotovo mladih, pa je bila epizoda s liječnicom koja se predstavljala kao murterska liječnica, a nije tada imala nikakve papire, Ukrajinka bez licence. A onda se pojavila lista s 11 imena liječnika starijih od 68 godina za koje je najavio da će tražiti suglasnost Ministarstva za produženi rad i nakon umirovljenja.
– Toga nema nigdje na svijetu, pa čak ni u Hrvatskoj- govore.
Ravnatelj Doma zdravlja Šibenik angažira liječnike iznad 68 godina!
– Najprije tražiš mlade ljude, a ne da se cijelo javno zdravstvo oslanja na liječnike iznad 68 godina! Glavni problem je – ističu – što se natječaji zapravo nisu raspisivali, što je nakon odlaska u mirovinu liječnice u ambulanti Doma zdravlja ravnatelj zaposlio na 4 sata doktoricu u dobi od preko 70 godina, iako je ambulanta ugovorena na 8 sati za koliko je dobivala i novac. Nije raspisivao specijalizacije pa i kad su se financirale iz EU fondova. Prvi put su raspisani natječaji za specijalizacije 2022., 2023., 4 obiteljske, dvije pedijatrijske na koje se javila jedna kolegica iz Zadra i jedna iz Vodica, ali je Zadranka vrlo brzo odustala jer je dobila specijalizaciju u svom gradu. Nikad, tvrde, nije raspisan natječaj za njezino mjesto, a novac je bio osiguran. Kad ravnatelj govori o natječajima, zapravo samo obmanjuje i nas i javnost- uvjeravali su nas neki od Čagljevih kolega.
Doktor Čagalj, međutim, sve to demantira, zna kaže tko to govori i taj je napad, tvrdi, motiviran osobnim razlozima.
– Mi nismo imali greške u koracima- veli. Istina je da u Šibeniku imamo u primarnoj zaštiti tri pedijatra. U sklopu Doma zdravlja radi samo jedna pedijatrica koja je odavno u mirovini, angažirana je na samo 4 sata. U šibenskom dječjem dispanzeru rade dva koncesionara pedijatrije, jedan je otišao, jedan je već dugo na bolovanju i kako stvari stoje uskoro bi mogao ostati samo jedan. Ali, Dom zdravlja ne može raspisati natječaj u privatnoj pedijatrijskoj ambulanti, dok ambulanta ne pređe pod Dom zdravlja. Činjenica je – dodaje – da pedijatara nema, ali ključni problem je manjak interesa. Kada su raspisali natječaj za pedijatra u Kninu, nitko se nije javio.
Dom zdravlja je zatražio specijalizaciju za četiri pedijatra. Međutim, upozorava Čagalj, osim što Dom zdravlja za privatnu praksu ( ambulantu ) ne može raspisati natječaj, i politika koju diktira Ministarstvo zdravstva je takva da oni koji kod nas završe specijalizaciju koju mi plaćamo, za svoje potrebe, nemaju obavezu vratiti se u naš Dom zdravlja, mogu otići bilo gdje, u bilo koju drugu županiju, i to čini situaciju dodatno teškom. U sustavu primarna zaštite već sada je trećina liječnika starija od 65 godina, trećina je u dobi od 57 do 65, a samo je jedna trećina mlađih od 57 godina.
– I što u takvim okolnostima možemo nego pokušati vratiti na posao umirovljene kolege starije od 68 godina za koje smo već zatražili suglasnost Ministarstva?! Sve smo radili u skladu sa zakonom i rokovima koji su bili mogući– uvjerava nas Čagalj.
Ravnatelj: Grad bi trebao osigurati dodatak na plaću od 1200 eura za liječnike Doma zdravlja…
-U Hrvatskoj ima oko 45 ambulanti koje nemaju nositelja tima, nije to ekskluzivno šibenski problem. Ako je Ministarstvo donijelo odluku da se netko tko završi specijalizaciju kod nas ne mora nama vratiti, vezane su nam ruke. Tako je i na ginekologiji. Zbog toga smo išli na razgovor sa županom, zbog toga pokušavamo u dogovoru s Gradom uvesti dodatno stimuliranje onih koji žele ostati ovdje raditi, tako što bi uz plaću u Domu zdravlja primali i dodatak na plaću u iznosu od oko 1200 eura koji bi subvencionirao Grad, odnosno lokalna zajednica. Zakone ne donosimo mi, predlaže ih Vlada, a donosi Sabor. Nažalost, unatrag zadnjih desetak godina sustav se doslovce urušio– kaže ravnatelj šibenskog Doma zdravlja. Dijelom su tome pridonijele manje bolnice, manje sredine koje su smatrale da je vezivanje liječnika specijalista uz ustanove gdje su specijalizirali diskriminatorno, jer im se onemogućava odlazak u veće centre gdje realno stječu i veća iskustva.
– Generalno- tvrdi Čagalj- mladi liječnici ne žele raditi u primarnoj zaštiti, bolnice su im u pravilu atraktivnije.
Kako onda problem dugoročno rješavati?
Šibensko-kninski župan Paško Rakić, nakon razgovora s ravnateljem i liječnicima iz primarne zaštite, kazao nam je da je županija spremna stipendirati više studenata medicine, a ono što se može odmah učiniti je da se raspiše natječaj za jednog specijalista pedijatrije kojem bi se osigurale odgovarajuće pogodnosti kroz subvencionirani smještaj i dodatne bonuse koji bi bili motivirajući. A od resornog ministarstva se očekuje suglasnost za dvije pedijatrijske specijalizacije.
Nova bolnica
Tražili smo komentar i šibenskog gradonačelnika Željka Burića, po struci liječnika oftalmologa, bivšeg ravnatelja OB ŠKŽ koji je već nekoliko godina snažno angažiran na ideji izgradnje nove šibenske bolnice na prostoru bivše vojarne Bribirskih knezova. Iako je Bolnica, kojoj je donedavno osnivač i vlasnik bila županija, prešla u ingerenciju države, Burić kaže da njegovo zanimanje za situaciju u bolnici proizlazi iz činjenice da je ta ustanova najvažniji dio gradskog tkiva. U Bolnici radi preko tisuću ljudi, to je intelektualno najpotentnija gradska ustanova, nigdje nema toliko visokoobrazovanih ljudi svih profila i zanimanja, kaže Burić.
– U Splitu se intenzivno govori o gradnji nove bolnice, u Zadru je donesena odluka o otvaranju Centralnog operativnog bloka, što je pretpostavka za budući KBC u Zadru. Ako se ne trgnemo, i svi ne angažiramo, neovisno o političkim opredjeljenjima, oko ideje nove bolnice u Šibeniku, može nam se dogoditi da ostanemo bez bolnice! Naša bolnica datira iz 19. stoljeća i ne odgovara standardima suvremenog liječenja, donesena je odluka da zgrade iz 19. stoljeća ne mogu biti u funkciji zdravstvene skrbi. Upravo zato se ja toliko upinjem oko gradnje nove bolnice, a to bi bilo i najveće rasterećenje splitske bolnice. Velik broj žitelja Splitsko-dalmatinske županije koristi usluge šibenske bolnice i mi to moramo iskoristiti umjesto da se disperziraju usluge i kadrovi. Ta zamisao da se sve koncentrira u četiri velika centra za mene je neprihvatljiva i borit ću se ustrajno protiv toga– poručuje Burić.
Što se tiče kadrovskog deficita i Burić napominje da je to problem i drugih, naročito zadarske bolnice, a ne tek šibenski. Ima natječaja, tvrdi Burić, ali se na njih nitko ne javlja, a to je posljedica oslobađanja obaveze specijalista da neko vrijeme moraju odraditi u sredini u kojoj su dobili specijalizaciju. Ima tu puno predrasuda, smatra Burić, jer naši ljudi misle ako rade u manjoj sredini da manje i vrijede. Mnogi, najčešće najbolji, odlaze u privatne ustanove jer su bolji uvjeti, manje se radi, dobre su plaće…zbog čega bolnice gube na kvaliteti usluge. Primarna zaštita se pretvorila, kaže, u administraciju, pacijente mahom skreću prema sekundarnoj zaštiti ( bolnici ), a Objedinjeni hitni bolnički prijem koji je trebao biti rasterećenje za liječnike specijaliste, pretvorio se u trijažni punkt prema kojem pacijenti masovno idu jer tu dobiju najbrže sve preglede. Ulaganja u infrastrukturu nisu bila nikad veća, bolnice su dobro opremljene, ali je nužno adekvatno regulirati istovremeni rad u privatnim i javnim ustanovama. Slovenci su to, naglasit će Burić, jednostavno zabranili, a mi se vrtimo u krugu.
Nedavno stigmatiziranje OB ŠKŽ koruptivnom aferom za Burića je signal da bolnica postaje političko pitanje. Što se događa u bolnici u kontekstu akcije USKOK-a, nije znao, nije o tome bio informiran ni od ravnateljstva ni od Upravnog vijeća bolnice, ističe.
No, zalog je ogroman, a to je nova bolnica, i nada se, veli, da će oko njene gradnje Šibenčani biti ujedinjeni.
Pitanje je može li nova bolnica riješiti i ljudski faktor? Čini se najteži, najveći, najnepredvidljiviji…
