Evo nešto sasvim drugačije od sadržaja na koje smo navikli. Šibenik je među pet najpoželjnijih europskih kulturnih destinacija za 2026.! Uz bok Firenci, Beču, Veroni… Zvuči nevjerojatno, ali prema renkingu Europian Best Destinations ( EBD ), putničke organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, razvijene za promicanje kulture i turizma u Europi, Šibenik je između top-deset europskih destinacija za tzv. kulturni turizam zauzeo visoko peto mjesto. U uži izbor EBD-a ušlo je 40 gradova, konkurirale su ravnopravno velike svjetske kulturne meke i mali gradovi velikih kulturnih ambicija. EBD je Šibenik prepoznao kao jednu od vodećih destinacija!
Da bi se bolje vrednovao ovaj neočekivani status Krešimirova grada, treba napomenuti da je u top-deset prva Nikozija, slijede je Firenca i Beč, potom Verona, Tomar i Šibenik, a iza njih su Leuven, Graz, Rouen i Oxford.
Ocjenjivala se koncentracija muzeja, kulturnih institucija, raznolikost i bogatstvo cjelogodišnjeg programa, ali i povijesna baština, suvremena kreativna scena, kvaliteta doživljaja posjetitelja i njegov međunarodni kulturni ugled. Šibenčani, poznati okorjeli cinici, bi rekli, pa gdje je tu Šibenik? Ali, eto ga na petom mjestu EBD-ove liste i to na temelju ocjena preko 22 tisuće putnika iz 131 zemlje čiji su dojmovi i interes za posjet u 2026. skrojili listu deset najpoželjnijih i najprivlačnijih kulturnih destinacija u Europi.
U obrazloženju EBD-a za Šibenik se navodi da se posebno izdvaja među hrvatskim obalnim gradovima, s pogledom na more i otoke, labirintom kamenih ulica i nizom suncem okupanih štekata, Šibenik je, pišu, pravo kulturno otkriće.
– Njegova katedrala sv. Jakova, uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, ostaje jedno od najspektakularnijih renesansnih zdanja na Balkanu, dok obnovljena tvrđava sv. Mihovila danas ugošćuje koncerte na otvorenom iznad mora. Kreativna energija grada nastavlja živjeti u umjetničkim galerijama, konceptualnim kafićima i malim studijima skrivenim među krovovima od terakote- navodi se o obrazloženju EBD-a koje prenosi Nacional. A dio autentične šibenske priče je, ističu, i hrana.
– Dalmatinska morska jela, maslinovo ulje, smokve i svježa bijela vina iz obližnjih vinograda definiraju kuhinju koja djeluje istodobno drevno i nenametljivo. Večera u suton- grilani brancin i čaša Pošipa- postaje čin tihe savršenosti- romantizirana je slika Šibenika kakvog ga vide EBD-ovi ocjenjivači.
No, romantizirana ili ne, Šibenik je za ovu godinu jedna od najpoželjnijih kulturnih destinacija Europe. A to nije malo, zaslužuje čestitke ali i duboko promišljanje o tome kako tako visoku poziciju pred svojim ovogodišnjim posjetiteljima opravdati. Kako ne razočarati…
Zasluge za ovaj uzlet Šibenika među europsku kulturnu elitu idu ponajviše gradskoj ustanovi Tvrđava kulture, čija ravnateljica Gorana Barišić Bačelić ne krije iznenađenje, ali i zadovoljstvo.
– Uvrštavanje Šibenika među 10 najboljih europskih kulturnih gradova za 2026. – uz bok Firenci, Beču i Veroni – u izboru European Best Destinations, najposjećenije web stranice posvećene putovanjima i kulturi u Europi, ugodno nas je iznenadila. Više je od pukog priznanja kulturnog ili turističkog potencijala kojeg Šibenik ima, za nas u Tvrđavi kulture je to i poticaj da nastavimo s našom vizijom. To je ujedno i potvrda da pristup koji gradimo timski, zajedno svi mi koji smo na razini lokalne zajednice uključeni u valorizaciju kulturne infrastrukture bogate šibenske baštine i organizaciju kulturnih programa u gradu, je dobar i prepoznatljiv- komentirala je najnovije priznanje ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik.
Jer, kako ističe, „ u tom procesu kulturnog menadžmenta, za koji se pokazuje da može biti itekako bitno strateško oruđe za razvoj gradova i zajednica, najmanje je važno puko brojanje posjetitelja i nabrajanje programa. Radi se o promišljenom, sustavnom i ciljanom pozicioniranju nekog mjesta, u ovom slučaju Šibenika, na mapu globalne kulturne relevantnosti. Stoga sadržaj koji stvaramo nije samo usputna točka na turističkoj karti. Želi biti trajan, relevantan i prepoznatljiv u međunarodnom kulturnom kontekstu, a ujedno i važan za lokalnu zajednicu. To sve ostvarujemo kroz kreativnu suradnju s brojnim umjetnicima i institucijama, kroz povezivanje baštine i suvremenosti, kroz programe i projekte koji stvaraju iskustva, ali i kroz stalnu komunikaciju prema ciljanoj publici.
Vjerujem da ovo potvrđuje dublji trend: kultura više nije “dodatak” urbanom razvoju – ona je njegova srž. Ona stvara globalnu vidljivost i dugoročnu vrijednost za ljude koji u gradu žive i rade, a time onda i sam grad postaje privlačan svim tim gostima koji žele Šibenik posjetiti zbog njegove kulturne baštine i doživljaja koji će im ona pružiti – zaključuje Barišić Bačelić.
S njom se u potpunosti slaže i šibenski gradonačelnik Željko Burić koji na našu poslovično strogu ocjenu gradske ponude i potencijala, i pitanje je li možda malo pretjerano Šibenik staviti uz bok jednoj Firenci ili Beču, kaže:
-Ne, ne bi rekao da je pretjerano. Mi moramo biti svjesni kvalitete onog što imamo, što smo dobili u nasljedstvo, i pogotovo kako to prezentiramo. To je ponos i nagrada za sve nas, rezultat rada i dobro osmišljenog pristupa cijele gradske uprave. Ali, ni ja kao gradonačelnik, ni pročelnica za društvene djelatnosti ne sudjelujemo izravno u onom što se kroz kulturu prezentira. To je u prvom redu zasluga Tvrđave kulture Šibenik, ali i filozofije ove vlasti da ljude treba pustiti da slobodno rade svoj posao. Takva logika dovela je i do nevjerojatnih efekata za šibensko gospodarstvo. Vi ne biste vjerovali koliko je zainteresiranih poduzetnika za našu zonu Podi, i to zahvaljujući kulturi i medijima koji su afirmirali ovaj grad kao vrlo privlačnu destinaciju. Posebno sam ponosan ovim priznanjem- dodaje Burić- jer smo kao grad godinama zanemarivani, prešućivani, ignorirani, dotle da nam je ugašen Trgovački sud, postali smo ekspozitura zadarske Pošte i da ne nabrajam, a ovo je sada naša satisfakcija.
Pohvalio se gradonačelnik i preuzimanjem riječkog brodogradilišta 3. maj od malog šibenskog brodogradilišta Iskra ( u slovenskom vlasništvu ), nekadašnjeg Remontnog brodogradilišta koje je sada, veli Burić, došlo u poziciju spasitelja hrvatske brodograđevne industrije. Imponira mu i što je ENV, koncesionar plina, čak pet puta korigirao svoje procjene plinskih kapaciteta u Šibeniku jer je grad podcijenio. Dio tih “dobrih šibenskih priča”, ne propušta spomenuti gradonačelnik Burić, je i nova bolnica, za koju na napravljen i elaborat i studija izvodljivosti, a završen je i natječaj za voditelja projekta. Još se samo čeka potpis ministrice zdravstva i ministra financija, a bolnica je već strukturirana u državnom proračunu, naglašava.
- – Sve je to dio slike koja se godinama gradila o Šibeniku, a kojoj su značajno pomogla i europska sredstva za za obnovu spomenika kulture i povijesne baštine, za koja smo na vrijeme aplicirali. Danas to više nije moguće. Ali, iz novog kohezijskog fonda možemo računati na sredstva za nove škole, Brodarica, Vrpolje, sportska dvorana i proširenje škole Juraj Dalmatinac, i mi smo za to već spremni – poručuje Burić koji kulturna događanja u gradu snažno podupire svjestan njihova medijskog odjeka koji se, tvrdi, značajno reflektira i na gospodarstvo i ukupan prosperitet grada.
No, Šibenik je još uvijek poput Trnoružice, uspavane ljepotice, koja još čeka svog kraljevića da je oslobodi kletve i udahne joj život duži i trajniji od sezonskog buđenja…
