Jučer je u medijima odjeknula vijest da je Pariz dobio novu ulicu koja će ponijeti ime svjetski poznate glazbene ikone Davida Bowieja (Rue David Bowie). Tako je vijest o imenu novoizgrađene ulice u Parizu svjetski odjeknulo probudivši emocije ne samo štovatelja Bowieja, jednog od najutjecajnijih i najprodavanijih glazbenika 20. stoljeća, koji bi 8. siječnja 2024. godine proslavio svoj 77. rođendan.
David Bowie osim što je bio glazbeno utjecajan, njegov kamaleonski stil utjecao je na pop kulturu i umjetnost 20. stoljeća. Možemo pročitati na portalu „Ravno do dna“ kako je Pariz igrao manje istaknutu ulogu u Bowiejevu životu od Londona ili Berlina, gdje je pjevač živio i snimio svoju “Berlin Trilogy” (“Low”, “Heroes” – obje 1977.- i “Lodger” – 1979.), no francuska avangardna kazališna kultura imala je velik utjecaj na umjetnikov vizualni stil – istaknuto je u tekstu „Pariz dobiva ulicu Davida Bowieja“.
Ova vijest zaista budi pozitivne emocije što bi i trebao biti cilj imenovanja neke ulice ili trga, a pariške vlasti upravo su to i postigle jer bezvremenska glazba Davida Bowieja probuditi će kreativnost i emocije i idućih naraštaja.
Budući da živimo u Hrvatskoj, imenovanje ulica i trgova podsjeća nas uvelike na povijesni revizionizam koji je posebno naglašen u vremenu pred kraj prošlog stoljeća koji se nastavlja sve do danas, pa tako imena ulica i trgova koja slove po nekim davnim bitkama ili imenima heroja iz davnih ratova, humanista, znanstvenika i drugih povijesnih ličnosti preimenuju se u mučenike, stradalnike, heroje, imena brigada ili ministara iz novije povijesti, tako da ponekad politički uvjetovano nasilništvo nad procesom imenovanja ulica kod nas može izazvati emociju gađenja i odvratnosti, sve zbog kojeg političkog boda.
Pitanje je bismo li radije da nam se neke buduće, novoizgrađene ulice zovu po likovima koji u kolektivnoj svijesti bude pozitivne emocije kao što je to u slučaju Bowieja ili bismo radije htjeli da nam ulice i ubuduće nose imena povijesnih ličnosti, primjerice po Mili Budaku čije djelo „Opanci dida Vidurine“ neće izazvati kolektivnu, pozitivnu emociju.
Proces imenovanja ulica uvjetovan je Odlukom kojom se utvrđuju načela, kriteriji i postupak za određivanje imena ulica i trgova na području nekog grada.
S obzirom da dolazimo iz Šibenika pogledali smo Fond imena iz kojeg se imenuju ulice i trgovi na području Grada Šibenika pa smo tako naišli na Arsena Dedića koji je upisan u fond 2015. godine, a kojeg je predložila Šibenska narodna glazba, zatim nailazimo na Ivana Vitića kojeg je predložilo Soba/Društvo arhitekata Šibenik. U Fondu se nalazi još deset imena i pojmova iz povijesti i Domovinskog rata značajnih za Šibenik.
Ako imate prijedlog možete podnijeti Obrazac – Prijedlog imena za fond i stati u red čekanja.
