-Ne sanjaš! Šuma je oživjela na predvorju Gradske vijećnice! Nakon Place de Catalogne i Bois de Charonne, trg ispred Gradske vijećnice pretvara se u urbanu šumu od 2500 m² zasađenih površina, uključujući oko 1000 m² otvorenog tla i 1800 m² gusto pošumljenih površina. Trg gradske vijećnice doživio je transformaciju. Dođite i uživajte! Tamo je zasađeno više od 2500 četvornih metara zelenih površina. Ova nova urbana šuma osmišljena je kako bi osvježila prostor i pružila hlad i dobrobit svojim korisnicima, kako na dnevnoj bazi, tako i tijekom okupljanja – javčjaju pariške gradske vlasti posredstvom svoje službene stranice Paris.fr.
-Ne sanjaš! –poručuju pariške gradske vlasti Parižanimka.
Za nas iz Hrvatske ova vijest i dalje zvuči kao da je nedosanjani san koji nikada neće postati java i stvarnost u državi u kojoj su lokalne i državne vlasti u najvećem slučaju potpuno nekompetentne, nesposobne, needucirane i nezainteresirane, te kao da su ‘cijepljene’ protiv ikakve savjesti i svijesti o važnosti zelenila, šuma i zelenih površina. Mudri ljudi već godinama smišljaju i provode projekte i taktike ozelenjivanja urbanih površina u gradovima i pretvaraju nekadašnje betonirane trgove i ulice u parkove i šume, a kako bi olakšali teška vremena koja živimo zbog prevelikih vrućina uzrokovanim drastičnim promjenama klime, kod nas se i dalje siječe postojeće zelenilo radi profita građevinskih, političkih i drugih mafija. A u nas? Načelnici potpisuju naloge za sječu uličnih drvoreda jer ‘dižu beton’ ili smetaju automobilima, smeta im lišće koje pada, ptice koje se gnijezde ili im je neki ‘pajdaš’ uočio lokaciju za stambeno poslovnu zgradu zbog koje treba ispiliti i oboriti sve zeleno.
Od 2014. godine u glavnom gradu Francuske zasađeno više od 213 000 stabala, što pokazuje snažnu predanost grada ozelenjavanju javnih prostora, borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanju kvalitete života stanovnika. Otvorenje treće pariške urbane šume, na predvorju Gradske vijećnice, simbolizira ovaj povijesni zeleni pomak.
-Neka stabla su već visoka 10 metara. To je za nas novi izazov, iako smo na to navikli nakon stvaranja Plaça de Catalunya. Posadili smo tamo još stabala, ali samo sedam visokih kao ona koja se pojavljuju na trgu. Za trenutni učinak, drveće je dizajnirano tako da se slaže s pročeljem Gradske vijećnice. Neka su već visoka 10 metara, a najmanja 6 metara. Najstarija stabla stara su između 20 i 30 godina. Stabla su uzgajana u njemačkim ili nizozemskim rasadnicima, gdje su pažljivo odabrana. Kako bi se osigurala njihova sadnja izvan rasadnika, presađivana su i do sedam puta. To im je omogućilo rast postupnim povećanjem razvoja korijena u smanjenom volumenu. Odabrani zbog svoje estetike i otpornosti u urbanim sredinama – objašnjava Amélie Astruc, voditeljica odjela za studije i radove u Odjelu za krajobraz i planiranje Odjela za zelene površine i okoliš u Gradu Parizu.
A onda govori dalje o stablima, na način na koji nikada nećemo čuti iz usta nekoga od naših vodećih političara…
-Zadatak krajobraznog arhitekta bio je odabrati drveće na temelju njihovog oblika, lišća i tonova boja, kako bi se postigao gust efekt od trenutka sadnje. Stoga ćemo vidjeti standardna stabla, odnosno stabla s deblom i visokom krošnjom (gornji dio stabla), kao i stabla s više debla od njihove baze. Sastav uključuje američke bagreme, javorove i julijske haskove, drveće koje obično raste izvan naših granica i otporno je na urbane uvjete. Rast će uz burgundske hrastove cerove i obične grabove regionalnih vrsta, iz regije Île-de-France ili porijeklom iz Francuske. Drveće je odabrano zbog svoje otpornosti na urbani kontekst i prilagodbe klimatskim promjenama. To objašnjava mješavinu regionalnih i egzotičnih vrsta. – nastavlja Amélie Astruc.
Tlo za sadnju razvijeno je u suradnji s poljoprivrednim i šumarskim inženjerima grada Pariza. Tamo svi surađuju na ovako važnim prijatima. Ne treba im EU novac da ga očeriupaju i podjele među sobom, umjesto da pomognu društvu.
– Prvi metar miješa 30% zemlje i 70% kamenja, veličine 4 do 8 centimetara, u kvarcitnom pješčenjaku . Dodaje se gornji sloj zemlje, a sve to stvara donekle „skeletno“ tlo, dobro strukturirano, stoga vrlo stabilno, kako bi se drveće smjestilo s njihovom velikom korijenovom balom. Preko 80 centimetara, druga mješavina kamenja manjeg promjera i plodnog tla omogućuje prehranu drveća. Posljednjih 20 centimetara bit će površinski sloj zemlje obogaćen kompostom. To nam omogućuje da posadimo donji sloj paprati, bršljana i drugih biljaka podzemlja koje prate šumsko drveće. Očito ne stvaramo šumu poput onih koje vidimo u regiji Île-de-France. Ovo je urbana šuma. To je koncept koji je nastao 1990-ih u zelenim gradovima, s gustim nasadima drveća u javnim prostorima, s minimalnom površinom od oko 1000 m2 . Drveće će formirati dva gaja s obje strane trga, jedan kvadratni, 13 metara sa svake strane, i jedan duži, širok 13 metara i dug 22 metra. Sredinom neće teći rijeka, već staza za šetnju i uživanje u njihovoj hladovini. Dakle, imat ćemo ukupno četiri šumarka, a također ćemo potpuno urediti fontane. Zadržat ćemo njihovu strukturu i prostor za sjedenje, toliko drag Parižanima i posjetiteljima, ali neće biti vode, samo biljke… Pa čak i drveće! Nije bilo planirano na početku, ali moći ćemo dodati stotinjak malih stabala. Dakle, ukupno ćemo posaditi oko 150 stabala. Oni koji su se bojali da će izgubiti pogled na Gradsku vijećnicu mogu biti mirni: cijeli njezin središnji dio ostaje potpuno čist, kao i prednji dio. I dalje ćemo moći organizirati događaje i društvena okupljanja tamo. – veli pariška gradska dužnosnica.
Hoćemo li u Hrvatskoj doživjeti da neki općinski načelnik, npr. Obrovca, govori ovako o stablu, zelenilu i vrtovima?
Možda samo u snu.
Nova pariška šuma – ispred Gradske vijećnice
Autor fotografije: Guillaume Bontemps / Grad Pariz
