U Saudijskoj Arabiji, u Rijadu, sastali su se ruski i američki pregovarači da bi definirali vrijeme i uvjete za uspostavu mira u Ukrajini. Paradoks je da Rusi i Amerikanci o prestanku rata u Ukrajini razgovaraju bez Ukrajine. Za pregovaračkim stolom nema ukrajinskih predstavnika, ali nema ni predstavnika Europe na čijem se tlu rat vodi. Trump se samoproglasio mirotvorcem, ključnim faktorom u pregovorima, a njemu za stolom ne treba ni Zelenski, ni europska administracija. “Zelenski je diktator”, izjavio je Trump, “ostat će bez države”. U Ukrajini, kaže, nije bilo izbora, “imamo izvanredno stanje tamo. Zelenski je pao na 4 posto podrške…” Europske lidere Trump smatra nesposobnim, a Zelenskom je podrugljivo poručio : „Danas sam čuo „oh, nismo pozvani”. Pa bili ste tu tri godine, trebali ste to završiti… nikad to niste trebali ni početi. Trebali ste postići sporazum”. Kako? Pod ruskim agresorskim uvjetima, predajom teritorija svoje suverene, međunarodno priznate države, riječju, brzom kapitulacijom?
A ako Europa želi u slučaju postizanja mirovnog sporazuma poslati svoje vojnike u mirovnu misiju kao jamstvo očuvanja sporazuma, američki predsjednik „tome se ne bi protivio”. Zanimljivo je daTrump cijeni ruske napore u postizanju mira ( „Rusija želi nešto učiniti” ), a što se Ukrajinaca tiče, mogli su, kaže, postići sporazum prije puno godina ( ?! ) Kako? Odricanjem od vlastitog teritorija?
U Rijadu je, na rusko-američkom susretu, ruski tim predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uz kojeg je bio i Putinov savjetnik Jurij Ušakov, a drugu stranu američki državni tajnik Marco Rubio, zajedno sa američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom i američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom. U sjeni pregovora rat u Ukrajini se nastavlja, a Trump ustrajno radi na rehabilitaciji Rusije kao agresora i proglašavanju Ukrajine kao glavnog krivca za rat koji traje već treću godinu…
Rusi u prvi plan ovih razgovora stavljaju obnovu bilateralnih odnosa i okončanje „nenormalnog razdoblja” u odnosima dviju velikih sila, kako piše CNN,. No, funkcija ovog susreta je i priprema za očekivani susret američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Za stolom ovog trenutka, kako su izjavile obje strane, nema mjesta za trećega, ali ne radi se, tvrde, o pregovorima nego tek pripremama za njih, a što se tiče američke strane, javlja BBC, želi se utvrditi koliko je Rusija ozbiljna u namjeri da rat s Ukrajinom okonča.
U međuvremenu i francuski predsjednik Emmanuel Macron organizirao je u Parizu novi, popravni sastanak europskih lidera na koji je, ovog puta pozvan veći broj šefova država i vlada EU, pa i hrvatski premijer.
Prvi pokušaj europskih lidera da na rusko-američki susret u Rijadu odgovore hitnim okupljanjem u Parizu, koje je inicirao francuski premijer Macron, nije išao u prilog europskog okupljanja, jer, čak ni za summit u Parizu nije bilo pozivnice za sve europske države, odnosno članice EU, nego samo za odabrane, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih. Drugi sastanak u Parizu trebao bi to nezadovoljstvo amortizirati.
Prvi Trumpov mandat dao je naslutiti da će se američki predsjednik ponašati u najboljem slučaju nekonvencionalno, ali da bi se mogao samoproglasiti gospodarom svijeta i krojiti ga po svojoj mjeri i volji, i ne pitajući one o čijem teritoriju odlučuje što o tome misle, to je bilo nezamislivo. Izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika svijet je ušao u fazu potpunog kaosa.
Trump se ovog puta odlučio na potpuni zaokret američke vanjske politike uključujući i odnose s dosadašnjim europskim saveznicima koje je stjerao u kut, pokazujući otvoreno da ih smatra nevažnim u velikim političkim dogovorima. Dodatan problem je što se i Europa raskolila na one koji su spremni čuvati jedinstvo starog kontinenta i one koji su europsku politiku u Ukrajini proglasili proratnom, neproduktivnom i štetnom.
A dok se Europljani dijele i pokazuju manjak političke inicijative i inventivnosti ( sve se svelo na sankcije Rusiji i slanje oružja Ukrajini ), Trump s ruskim predsjednikom Putinom dogovara uvjete za zaustavljanje rata u Ukrajini, bez Ukrajine i bez Europe. Kao da se radi o privatnom druženju dvaju lidera uz partiju Monopolyja. Ukrajina nije čak službeno obaviještena o rusko-američkim pregovorima u Rijadu, iako je se oni najviše tiču. Zelenski je stoga poručio da Kijev neće priznati nikakav sporazum o ukrajinskoj budućnosti koji bude postignut bez Ukrajine. Takvi su pregovori, izjavio je, potpuno beskorisni, ako u njima ne sudjeluje Ukrajina. Iako je iz Bijele kuće ocijenjeno da je takav stav Zelenskog kratkovidan, ukrajinski predsjednik smatra da se sporazumom, o kojem se pregovara, ne štite ukrajinski interesi, da je prijedlog fokusiran na američke interese, odnosno na to kako će SAD koristiti rijetke zemne minerale kojima raspolaže Ukrajina, a što bi se smatralo kompenzacijom za američku pomoć ( iz Bidenovog mandata ) Ukrajini u ratu i plaćanje buduće pomoći u obnovi ratom razorene zemlje.
Poznato je da Ukrajina raspolaže velikim rezervama ključnih minerala koji se koriste u zrakoplovnoj, obrambenoj i nuklearnoj industriji, pa je razumljiv interes Trumpa za pristup ukrajinskom mineralnom blagu, koje bi smanjilo američku ovisnost o Kini. Ali, svaka eksploatacija rudnog bogatstva mora biti povezana sa sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, poručuje Zelenski, a propos sporazuma koji se u Ukrajini doživljava kao kolonijalni.
Navodno, Ukrajina priprema protuprijedlog koji će dostaviti američkoj administraciji, a u osnovi se radi o tome da žele, ako već potpisuju nekakav sporazum, da imaju čvrste garancije da će on biti funkcionalan, da će, kako je rekao Zelenski „donijeti novac i sigurnost”.
No, to ne ometa planove američkog predsjednika da vodi pregovore s Putinom kako on misli da treba, bez konzultiranja s partnerima i dojučerašnjim saveznicima, koje očigledno smatra inferiornim i nesposobnim za procese koji vode ka uspostavi trajnog mira. No, o čemu Trump pregovara s Putinom? O podjeli zona interesa, o nacionalnim apetitima dviju država, o predaji dijela okupiranog ukrajinskog teritorija Rusima kako bi njime kupio mir? I možda dobio Nobelovu nagradu za to postignuće ?!
Ako Zelenski, odnosno ukrajinski narod, žele okončati rat i po cijenu kapitulacije i predaje svoga teritorija za čiju su se slobodu gotovo tri godine borili i ginuli, to je legitimno, ali otkud pravo Trumpu da trguje tuđim nacionalnim teritorijem?!
Takvi presedani iznimno su opasni, pogotovo kada su dio službene politike jedne velesile, a očigledno jesu, jer Trump je već pokazao aspiracije prema Grenlandu, Panami, Kanadi…Sutra bilo tko može na sličan način, pogotovo bude li blizak Trumpu, posezati i za nekim drugim područjima u svome susjedstvu. Takav kaos vodi u globalni rat u kojem male zemlje poput Hrvatske nemaju nikakve izglede. Kome to treba? Američkim milijarderima čije interese Trump predstavlja i štiti? Putinu, koji na taj način dobiva za pregovaračkim stolom ono što nije uspio osvojiti ratom?
