–Nima Splita do Splita… Najluđi grad na svitu... – to su neki standardni idiomi vezani uz Split i njegov živalj.
Neki su događaji iz splitske povijesti pokazali kako su takvi idiomi opravdani, bilo u pozitivnom ili manje pozitivnom smislu. U svakom slučaju, teško je zamisliti da bi se slučaj nalik aktualnome u Splitu mogao dogoditi negdje drugdje u Europi, ali i šire, u zaostalijim državama… Tako da fraza ‘najluđi grad u svitu’ stoji. I šire, dodali bismo.
Naime, nije poznato je li netko igdje na svijetu naišao na vijest kako su se stanovnici nekog mjesta, grada, sela… pobunili protiv namjere da im netko oplemeni i ukrasi prostor ispred njihovih kuća novim nasadima novog zelenila: cvijeća, biljaka, grmova, stabala…
Nasuprot tome, posljednjih godina se po medijima vrlo često mogu pronaći članci, izvještaji, reportaže o pozitivnim primjerima i velikim uspjesima gradskih vlasti u europskim gradovima, a to se odnosi na projekte i napore da betonirane i asfaltirane površine u gradovima gdje god je moguće pretvaraju u zelene površine, mini-parkove, drvorede, oaze zelenila, urbane vrtove s povrćem i tome slično. Gradsko stanovništvo tada uglavnom reagira s oduševljenjem i veseljem na takve projekte, a jer im se nakon takvih zahvata uvelike popravlja kvaliteta života u njihovim kvartovima. Nadalje, ako netko to već ne zna, treba istaći kako se to ne čini isključivo iz estetskih razloga, te kako bi nekome bio ljepši pogled s prozora ili ugodnija šetnja sa psom po ulici. Ovdje se radi o apsolutnom prioritetu u nastojanjima da se život u gradovima učini podnošljivijim usljed drastičnih promjena klime, a koje se najčešće manifestiraju neizdrživim vrućinama.
parkiranje na zelenoj površini u Ulici Matice Hrvatske (foto Google)
Ubrzano se shvaća kako su vreline znatno ublažene ako se beton i asfalt zamijeni zelenim površinama, te kako se na tim mjestima temperature spuštaju za spasonosnih nekoliko stupnjeva. Takvi projekt mnogima produžuju život, pogotovo kroničnim bolesnicima: jer stopa umiranja zbog vrućina u Europi se znatno povećala, upozorava se.
Veći europski gradovi na tome rade već godinama: Pariz, Beč… svakodnevno mijenjaju lice grada i sivo pretvaraju u zeleno, na oduševljenje lokalnog življa, a koji zbog takve politike uzastopce na izborima bira vlasti koji promišljaju i djeluju na opisani način.
Hrvatska? S iznimkom Zagreba gdje se nešto takvo pokušava u zadnje vrijeme, sadnjom zelenila i prenamjenom dijela prometnica u pješačke zone, slično se skromno pokušava i u drugim većim gradovima.
No takav pokušaj splitske vlasti naišao je na, za svjetske prilike, neviđen otpor. Umjesto da se takvo što podrži, par desetaka mještana je na odluku gradske vlasti da na zemljane površine na kojima se parkiraju posadi novo bilje naišao na svojevrsnu mini-bunu.
Naime, par desetaka žitelja splitske Ulice Matice hrvatske organizirali su prosvjed i to tako da su blokirali prometnicu šetajući naprijed-natrag preko pješačkog prijelaza kod dječjeg vrtića Vrapčić.
Radi se o stanovnicima privatnih obiteljskih kuća na potezu od križanja Ulice Matice hrvatske s Kranjčevićevom ulicom do križanja Ulice Matice hrvatske s Ulicom Bruna Bušića, kažu medijski izvještaji.
– U garaži na Lokvama nije bilo mjesta, pa sam išla u garažu na Dobrilinoj gdje me dočekala ista situacija. Garaža u Dobrilinoj je od moj kuće udaljeno 389 metara, tako da to što Grad kaže da su nam udaljene manje od 300 metara nije istina. Mene čeka operacija koljena i nakon posla mi je jako teško ići uz ovu uzbrdicu u slučaju ako bi uopće uspjela pronaći mjesto u Dobrilinoj. Puno je starijih ljudi, onkoloških bolesnika i osoba s invaliditetom kojima garaža u Dobrilinoj uopće nije rješenje. Grad je treba doći i s nama iskomunicirati rješenje. Zbog čega ne stave travnate rešetke kao u Kranjčevićevoj i Stepinčevoj pa da se parkira između stabala i svi bi bili sretni. Ovo što rade nije u redu – poručila je prosvjednica Tina, kako prenose mediji.
Prosvjed protiv zelenila na pješačkom prijelazu (foto HRT Split)
I njezin susjed Ante Glavaš, predstavnik stanara Ulice Matice hrvatske i organizator prosvjeda traži da im, citiramo: Grad ponudi alternativu, a da to nisu garaže jer njih ne smatraju rješenjem.
Dakle, garaže nisu rješenje problema za parkiranje automobila kojih, kako je žaleći se napomenula jedna prosvjednica, svaka kuća ima najmanje dva.
– Ovdje ima oko 50-ak obiteljskih kuća i svaka ima barem dva automobila. Njihova ideja da se rasporedimo po garažama na Lokvama i u Dobrilinoj gdje ionako nema mjesta, samo bi napravilo još veći nered jer je već sada prodano puno više pretplata nego što je mjesta. Ova gradska vlast pod krinkom uvođenja reda izaziva samo još veći nered – kazao je Glavaš.
Na takvo stajalište žitekja spomenutih ulica reagirala je splitska vlast, točnije, dogradonačelnik B. Ivošević, i to objavom na Facebooku.
-Grad Split je u blizini dijela Ulice Matice hrvatske koji se nalazi u obuhvatu GK Blatine-Škrape (radius manji od 300m) investirao 7,2mil € u gradnju dvije garaža s više od 600 parkirnih mjesta i u kojima danas ima i više nego dovoljno praznih mjesta. Kada smo se odlučili ići u tu investiciju jasno smo rekli da idemo u tom smjeru kako bi uveli red na javnim površinama u okolici novih garaža, kako bi nogostupi služili za pješake, kako bi OSI i roditelji s djecom imali nesmetan prolaz, kako bi se mogle formirati biciklističke staze, a zelene površine služile za sadnju biljaka. I to danas radimo. Naravno red znači da nečiji nezakonit komod više nije opcija i da nekad će trebati prošetati 200 m od kuće do auta u garaži. Naravno da nekome tko je navikao od zelene površine nezakonito raditi parking to smeta, al je skandalozno da jedan kotar šalje ovakav dopis u gradsku upravu i protivi se provođenju Zakona RH i Odluka Grada Splita. Valja podsjetiti da se zbog sličnih “sugestija” oko kazni za prometne prekršaje u nekim drugim gradovima uključivao Uskok. Znate kad bi se red uveo u ovaj grad da su na čelo grada došli ovakvi populisti? Nikad. – rekao je Bojan Ivošević u svom istupu.
U međuvremenu podsjetimo kako je u Parizu nedavno svečano otvorena nova ‘urbana šuma’, kako se to zove, a jer je nikla nova velika zelena površina na mjestu zapuštenog betonskog željezničkog kolodvora i okolnih objekata.
Inače, u Parizu je od 2020. godine, zasađeno je ukupno 113.000 stabala u sklopu Plana stabala, koji postavlja cilj od 170.000 novozasađenih stabala i više od 30 hektara zelenih površina do 2026. godine.
Francuski mediji ne bilježe slučaj da je netko prosvjedovao protiv sadnje stabala.
Parkiranje na zelenoj površini u Ulici Matice Hrvatske (foto Google)
