Nakon najava o mogućem rušenju splitskog stadiona Poljud, pa i skandaloznih špekulacija kako bi na njegovom mjestu mogle niknuti nekakve druge građevine (radi nečijeg profita), splitska i hrvatska javnost je uglavnom bila šokirana i zgrožena. Neki su napokon zaključili kako vladajućoj partiji ‘ništa nije sveto’, pa čak ni stadion koji se smatra simbolom Splita, nogometnog kluba Hajduk, navijačke skupine Torcida itd. Neobično je kako spomenuta skupina, poznata i po žestokim reakcijama na, primjerice, benigne kulturne priredbe srpske nacionalne manjine, nije značajnije reagirala na mogućnost da im netko sruši stadion voljenog kluba. U međuvremenu je pak stranka Centar reagirala je na takve najave i pokrenula online peticiju “Ne damo Poljud” protiv rušenja stadiona Poljud, u kojoj je u manje od 24 sata prikupljeno više tisuća potpisa.
Peticija traži zaustavljanje planova rušenja stadiona, objavu svih stručnih analiza o njegovu stanju te otvorenu i transparentnu raspravu o budućnosti Poljuda, rekli u u Centru, ističući da se radi o borbi za identitet grada.
-Ovakve odluke ne smiju se donositi iza zatvorenih vrata, građani imaju pravo znati sve činjenice prije nego što se povuče potez koji se ne može poništiti. Pozivam građane da potpišu i podijele inicijativu kako bi njihov glas u očuvanju kulturnog i sportskog identiteta Splita bio što jači – kaže Marijana Puljak iz Stranke Centar.
Igor Skoko istaknuo je da je Poljud proglašen zaštićenim kulturnim dobrom i upozorio da odluka o njegovu uklanjanju po političkom nalogu postavlja opasne presedane za zaštitu kulturnih znamenitosti.
- – Ahitekt Nenad Fabijanić, čiji je projekt Poljuda zaštićen autorskim pravima, zagovara obnovu stadiona umjesto njegova rušenja. Ako se kulturno dobro može proglašavati i uklanjati po volji političara, ostaje pitanje što štiti pulsku arenu, Dioklecijanovu palaču i dubrovačke zidine. Zaštita kulturnog dobra mora biti odluka struke, a ne politike – kazao je Skoko.
Prema studiji isplativosti, sanacija Poljuda zahtijevala bi godišnje ulaganje od 1,5 do 2 milijuna eura, što se smatra kratkoročnim i financijski rizičnim rješenjem. Stranka Centar ističe da bi taj iznos mogao biti pokriven organizacijom barem jednog koncerta godišnje i različitim događanjima.
“Multifunkcionalni stadion poput Poljuda, kako je praksa u Europi, može generirati prihode potrebne za održavanje, bez dodatnog financijskog tereta za grad. Razumijemo potrebu za novim, modernim stadionom, ali da rušenje Poljuda nije rješenje. Saniran stadion može postati arena za sportske i kulturne događaje, dok se paralelno gradi novi stadion na Brodarici. Što se tiče referenduma, pitanje rušenja Poljuda nije u ingerenciji lokalne samouprave, već ministarstva. Zato je pokrenuta peticija i zatražena tematska sjednica, kako bi sve zainteresirane strane, stručnjaci i javnost, raspravili budućnost Poljuda transparentno i argumentirano – rekla je Puljak.
Evo i teksta peticije koja, kako kažu, traži argumentiranu raspravu o svim opcijama za budućnost Poljuda i potiče građane na aktivno sudjelovanje u očuvanju kulturnog i sportskog identiteta Splita:
Potpišite peticiju. Jedan potpis može napraviti razliku.
Poljud nije samo stadion. Za one koji su odrasli uz njega, to je dio nas.
Uz Dioklecijanovu palaču i zvonik sv. Duje, Poljud je jedno od najprepoznatljivijih lica Splita. Arhitekt Boris Magaš projektirao ga je 1979., a danas je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i jedno od najznačajnijih djela moderne hrvatske arhitekture.
I sad se priča o rušenju — bez ozbiljne javne rasprave, bez jasnog stručnog konsenzusa, bez transparentnosti.
Ovakve odluke ne smiju se donositi iza zatvorenih vrata. Građani Splita imaju pravo znati sve činjenice prije nego što netko povuče potez koji se ne može poništiti.
Simbol grada, kad ga jednom srušite — ne možete ga vratiti.
Zato tražimo konkretno:
– zaustaviti planove rušenja Poljuda
– objaviti sve stručne analize o stanju stadiona
– otvoriti transparentnu javnu i stručnu raspravu o njegovoj budućnosti
Poljud pripada svima nama.
Potpišite i podijelite s obitelji i prijateljima. Što nas je više, to će naš glas biti jači.
