Mont Blanc, na francuskom, Monte Bianco, na talijanskom, ili Bijela planina, na hrvatskom jeziku, snizio se u dvije godine više od dva metra. Sad se zemljopisni podaci po enciklopedijama i internetima moraju mijenjati: najviši vrh zapadne Europe, po izmjeri u rujnu ove godine ima 4805,59 metara, što je 2,22 metra manje nego kod prošlog mjerenja 2021., objavili su francuski stručnjaci – mjerači visine.
Zašto je najviša planina niža: je li to neki uobičajeni proces ili je posljedica klimatskih promjena, velikih vrućina i prebrzog otapanja ledenjaga i snijegova, a koje je onda za posljedicu imalo ovo potonuće popularnog planinskog masiva? Ne znamo to mi, a ne znaju ni geometri koji su mjerili visinu, ili barem izbjegavaju reći…
-Skupljamo podatke za buduće naraštaje, nismo ovdje da bismo ih interpretirali, to ostavljamo znanstvenicima- rekao je Jean des Garets, geometar iz francuskog departmana Haute-Savoie, na konferenciji za novinare u Chamonixu, inače poznatom tzv. mondenom zimovalištu na koje hrle i mnogi Hrvati koji kasnije po povratku rado ističu kako su bili na skijanju u Chamonixu.
Besmlislice?
Ovo je interesantno: kako prenose svjetske informativne agencije, taj geometar je pozvao pučanstvo da se nova visina Mont Blanca ne koristi kako bi se govorile besmislice. Nije jasan smisao te njegove poruke, odnosno o kakvim bi se to besmislicama moglo raditi.
Kako je dodao kasnije, on predviđa kako bi taj planinski vrh na granici Francuske i Italije “mogao bi biti puno viši kroz dvije godine” kada se sljedeći put bude obavljalo mjerenje.
Mont Blanc, na francuskom, Monte Bianco, na talijanskom, ili Bijela planina, na hrvatskom jeziku
Ovo je 12. put da se vrši ova operacija u cilju prikupljanja znanstvenih podataka o utjecaju klimatskih promjena na alpske planine, što je inicijativa pokrenuta 2001.
-Razlika u visini već je viđena u prošlosti. Nakon ovih kampanja mjerenja, već smo puno naučili: znamo da je vrh u stalnom kretanju, kako u visini s varijacijama od gotovo pet metara, tako i u položaju – dodao je geometar Garets.
Ne znamo jesu li njegova predviđanja možda odraz želje da je sve normalno, te da klimatske promjene u svijetu nemaju veze s visinom planine. Bilo bi dobro da je u pravu, a to će pokazati sljedeće ovakvo mjerenje.
Inače, prema povijesti veranja po planinama, upravo usponom na Mont Blanc, 8. kolovoza 1786. godine, rođen je alpinizam.
Ali Mont Blanc se nije uvijek zvao kako se zove. Latinski dokument iz 1901. godine izvještava o toponimu “Rupes Alba”, dok se između 1300. godine i 1500. godine naziva “Scez Blanc”, “Mont Sainct Bernard” ili “Glaciales Montes”. Godine 1600. pojavljuje se toponim “Mont Maudit”, a danas ga nosi manji vrh skupine, ili “Mont Malet”, prokleta planina. Tek se 1744. godine na karti objavljenoj u Londonu pojavljuje naziv na “Mont Blanc” (tal. Monte Bianco), planinski masiv i najviši vrha Alpa, koji je sa svojih sad već 4805,59 metara najviši u zapadnoj Europi.
Za one koji možda nisu s time upoznati, u istočnoj Europi, na granici Gruzije i Rusije, postoji Elbrus, ugasi vulkan visok 5642 metra.
ALPE, Mont Blanc, Francuska
Evo malo enciklopedijskih podataka: Mont Blanc je smješten u Alpama, masiv leži uz francusko – talijansku granicu, a doseže do Švicarske. Prostire se oko 40 km jugozapadno od Martignya u Švicarskoj, i ima maksimalnu širinu od 16 km. Sam vrh se nalazi na francuskom teritoriju. Oko Mont Blanca leže drugi manji masivi i doline; Sive Alpe (jug), Dolina Chamonix i Savojske Alpe (zapad), Peninske Alpe (sjeveroistok) i Dolina Courmayeur (istok).
Turizam
Ostali visovi u masivu su: Mont Blanc du Tacul, Mont Maudit, Aiguille du Géant, Les Grandes Jorasses, Mont Dolent i Aiguille du Midi.
Ledenjaci ili glečeri pokrivaju oko 100 km² Mont Blanca (odakle mu i ime – Bijela planina). Ledene rijeke protežu se od središnje kupole leda sve do ispod 1 490 metara. Mer de Glace je drugi najduži glečer u Alpama, on se spustio na visinu od 1250 metara – 1930. Od početka 17. vijeka, glečeri pojačano kližu prema Dolini Chamonix, pritom su uništili ili zakopali puno obradivog zemljišta i kuća.
Inače, znanstvenici P. Martel, još 1742. gosine, te Jean A. Deluc 1770. godine, a nešto kasnije i Horace Benedict de Saussure prvi su upozorili na to da bi Mont Blanc mogao biti najviša planina u Evropi. Taj epitet je odmah postao izazov da se netko popne na njegov vrh.
Do njega je prvi stigao 1786. Michel-Gabriel Paccard, liječnik iz Chamonixa, zajedno sa svojim pratiocem i nosačem Jacquesom Balmatom, inače lokalnim seljakom. Paccardov uspjeh i danas se smatra jednim od najvećih planinarskih pothvata u povijesti planinarstva. Već iduće godine na vrh se popeo Horace Benedict de Saussure.
Mont Blanc, na francuskom, Monte Bianco, na talijanskom, ili Bijela planina, na hrvatskom jeziku
Nakon tog je porastao interes za planinu koju su osim planinara, počeli posjećivati i drugi ljudi.
Popularnost planine se povećala kad je 1870. izgrađena dobra cesta do Chamonixa, koji se od tad pretvorio u ekskluzivno ladanjsko mjesto, a to je i danas.
Danas je Mont Blanc najveća turistička destinacija u Alpama, sa brojnim žičarama i skijalištima, pa su tradicionalna poljoprivreda i stočarstvo gotovo potpuno zanemareno.
Kao i u Hrvatskoj, i tamo se oslanjaju se na turizam, ali nemjerljivo mudriji i pametniji turizam. Tamo izrazito paze i čuvaju svoje prirodne vrijednosti , nema uništavanja prostora i krajobraza, nema prekomjerne, neodgovarajuće i ružne gradnje, betonizacije, primitivne asfaltizacije, prosvijećene vlasti ne pogoduju rođacima i kumovima pa proširuju građevinske zone… Oni koji ugroze prirodu bivaju strogo kažnjeni, a nikome normalnom to ionako ne pada na pamet – daleko su od primitivizma i neprosvijećenosti kakva po tom pitanju i dalje vlada u Hrvatskoj.
Ipak, i njihov turizam je dugoročno ugrožen posljedicama klimatskim promjena, odnosno topljenjem ledenjaka i sve manjim količinama snježnih padalina.
