Priroda je još uvijek raznolika na otoku Murteru – zasad još odolijeva značajnoj gradnji, apartmanizaciji i betonizaciji. Za pretpostaviti je kako će mlađe generacije više cijeniti prirodne ljepote i znamenitosti Murtera nego starije. Stoga se ovih dana na otoku na više načina obilježavaju blagdani Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

Tako primjerice Turistička zajednica Općine Murter – Kornati u suradnji s istoimenom općinom i komunalnim poduzećem „Murtela“, te ostalim suradnicima iz lokalne zajednice koji djeluju na području zaštite okoliša, udrugom „Argonauta“ i „Latinsko idro“, te Ronilačkim klubom Murter – Kornati, u svrhu popularizacije održivih praksi, promocije lokalnih proizvoda i zaštite prirode organizira cjelojutarnje druženje u subotu 22. svibnja s početkom u 9 sati.

Oglas

Riječ druženje ne znači kako će samo sjediti: provest će se  akcija čišćenja podmorja od (tradicionalnog) smeća u uvali Hramina, od Trga Rudina do Gradine, a akciju će voditi Ronilački klub Murter – Kornati zajedno sa Powerlifting klubom „Šibenik“, UPA Rostrum Split i DVD Vodice, te se mogu priključiti svi zainteresirani.

Eko vreća – treća sreća

Akciji čišćenja mogu se priključiti i oni koji su smeće bacali i more, jer se svake godine iznova pojavljuju nove nakupine podmorskog otpada, unatoč redovitim naporima ronioca-čistača.

U svrhu promicanja ekološke svijesti udruga „Argonauta“ provoditi će projekt „Eko vreća za okoliš treća sreća“ gdje od svoje stare majice uz malo truda i konca moći će se napraviti nova torba za kupovinu i tako pridonijeti očuvanju prirode, kako kažu.

-Udruga „Argonauta“ također će prikupljati različite biljke koje možete donirati iz vlastitog vrta da pomognete u stvaranju bio raznolikog recikliranog vrta.  Mali proizvođači i lokalni OPG-ovi izložit će svoje proizvode visoke kvalitete. Uz radionicu i lokalne proizvode TZO Murter – Kornati promovirat će novi eko vodič u kojem ćete upoznati jednostavne smjernice u svakodnevnom životu u svrhu očuvanja okoliša. Novi eko vodič otisnut je na recikliranom papiru, a uz prihvaćanje takve održive prakse TZO Murter – Kornati dijelit će sjemenke tikve Lufe kojoj je najpoznatija uloga u domaćinstvu – veli Mateja Bašić, direktorica TZO Murter – Kornati.

Mnogi nikada nisu čuli za tikvu Lufu, a koija je čudesno multipraktična… Evo pojašnjenja…

Multipraktična tikva

-S obzirom da Lufa spada u porodicu tikvi, ona se kao takva i sadi, s time da se ne preporuča da Lufa tikva raste na tlu, već da se izdigne sa tla kako bi joj se plod bolje razvio.  Potrebno je ostavite zelenu tikvicu na grani sve dok ne postane lagana i koža počne žutjeti, berba počinje kad se zreli plodovi potpuno posuše. Kako bi zaista Lufa tikvica postala spužvica, potrebno ju je oprati te sapunom ukloniti ostatak njenog soka, prije skladištenja Lufa se treba ostaviti na suncu da se potpuno osuši kako bi se spriječilo stvaranje plijesni.  Spužvu možete koristiti za piling stare kože pod tušem, u kuhinji pri pranju suđa ili za čišćenje stana. Nakon korištenja ostavite je da se potpuno osuši kako bi se spriječilo nakupljanje bakterija. Istu spužvu možete koristiti 3-4 tjedna. Nekorištene spužve mogu se čuvati i do nekoliko godina ako su na suhom i bez prašine – otkriva recept za tikvu-spužvu Mateja Bašić.

Blagdani prirode se slave i nekoliko kilometara dalje u Jezerima na otoku Murteru, a koja su ime dobili po malim jezerima, tj. lokvama.

U organizaciji Udruge za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta iz Murtera započela je realizacija edukacijskog projekta “I neka živi Lokva”.

Živjela Lokva

-Cilj projekta je zaštita i povećanje bioraznolikosti jedine otočne močvare, jezerske Lokve te informiranje šire javnosti o
njenoj važnosti. Do sada su održane dvije, od ukupno šest terenskih ekoloških radionica, s učenicima viših razreda OŠ Murterski škoji (Murter) i OŠ Vjekoslava Kaleba (Tisno) na samoj lokaciji. U planu su i druge aktivnosti kao što su oživljavanje povijesti Lokve, izrada hotela za kukce i kućica za ptice od recikliranog materijala, snimanje filma i predavanje polaznika njihovim nastavnicima. – veli Vanja Roca, koordinatorica projekta “I neka živi Lokva”.

Evo potvrde nade kako će mlađe generacije biti obazricije prema prirodi, a ne brutalni i gramzivi kao stariji: ukupno 15 mladih zaljubljenika u prirodu se prijavilo za sudjelovanje u aktivnostima navedenog projekta.

-Tijekom dosadašnjih radionica polaznici su iskustveno osjetili kako je to biti istraživač. Otkrivali su čari jezerske Lokve različitim osjetilima, uspoređivali dobivene rezultate s rezultatima dobivenim iz svakodnevice, jurili su u potragu za različitim biljnim i životinjskim vrstama kojima Lokva nudi stanište, istraživali mikroskopski svijet Lokve, prikupljali uzorke vode, proučavali žabe, punoglavce i njihov razvojni ciklus, razvijali sposobnosti za timski rad i likovno izražavanje, pridonijeli očuvanju Lokve prikupljanjem smeća, te se u isto vrijeme zabavljali – kaže Vanja Roca, voditeljica i koordinatorica projekta „I neka živi Lokva“.

Inače, kako je naznačeno, Jezera su dobila ime po Blatu ili Jezeru, močvarnom području jugozapadno od mjesta, a koje je bilo isušeno zbog malarije početkom 20. stoljeća. Ipak, opstala je druga vodena površina zvana Lokva puna vode od prvih do zadnjih kišnih razdoblja…

-Kao ekipa smo iznimno zadovoljni odrađenim aktivnostima provedenim u samo dva susreta! Kao pojedinca me veseli vidjeti osmijeh na licima novih mladih istraživača, pogotovo kad otkriju nešto novo i na prvi pogled skriveno. Probudili su motiviranost i jačali zajedništvo, te došli do inovativnih ideja o mogućim načinima očuvanja močvarnih područja koja su od izuzetne važnosti za čitav ekosustav Zemlje. Očekuju nas još četiri susreta s mnoštvom zanimljivih aktivnosti! – ističe V. Roca.

Inače, projekt “I neka živi Lokva” financijski podržava WWF Adria, a Turistička zajednica mjesta Jezera kao partner na projektu opremit će Lokvu s tzv. urbanom opremom (tabla, klupa, koš za smeće).

Zaključak: ima nade za Murter i za prirodu, jer, srećom, na mlađima svijet ostaje.

***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.