Hrvatska ekonomija bilježi krizu daleko veću od one tijekom nedavne recesije. BDP je u drugom tromjesečju ove godine pao za rekordnih 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani! Kriva je, dakako, korona. Gospodarstvo koje je proljetos doživjelo lockdown. Sada se zbrajaju posljedice. A one govore da imamo rekordan pad BDP-a kakav nismo nikad zabilježili otkako se ti podaci vode, dakle od 2000. Međutim, ukoliko rezultati turističke sezone budu povoljni, moguće je da godišnji pad BDP-a neće biti veći od procijenjenih oko 9 posto…
O svemu tome, javnost je izvijestio ministar financija Zdravko Marić, koji je bio dovoljno realan da je, i u trenutku objave ove loše vijesti, upozorio kako ni tijekom 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak. Sve će, rekao je, ovisiti o daljnjem razvoju zdravstveno-epidemiološke slike. A nitko ne može predvidjeti što nam donose jesen i zima, kazao je Marić pozivajući svih da se ponašaju odgovorno.
Tromjesečni BDP, u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, realno je manji za 15,1 posto, što je ipak ostalo unutar procjena ekonomskih analitičara koji su procjenjivali pad u rasponu od 12- 17 posto, odnosno prosječno 13,9 posto.
-Ovo je najveći pad BDP-a zabilježen u Hrvatskoj ikad, što i nije neko iznenađenje s obzirom na koronakrizu- izjavio je ministar Marić, javlja N1. Jedino je, dodaje, državna potrošnja zabilježila rast, što je opet sasvim razumljivo s obzirom na mjere koje je Vlada poduzimala. S druge strane, pad osobne potrošnje od čak 14 posto, najveći je ikad kod nas, a ni tako velik pad investicija nismo očekivali, priznao je Marić.
Dramatičan pad gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine rezultat je ne samo pandemije nego i brojnih restriktivnih mjera kojima se država borila protiv širenja virusa, a zbog čega je u jednom razdoblju ( ožujak-travanj ) došlo do potpune paralize gospodarskih tokova ( lockdown ). U prvom ovogodišnjem tromjesečju gospodarstvo još nije trpjelo udar pandemije, ali BDP bilježi najmanji rast, svega 0,4 posto na godišnjoj razini, što je najsporiji rast u zadnjih šest godina. U drugom tromjesečju, pak, uslijedio je tektonski poremećaj, udar koronakrize bio je paralizirajući, mnogi su poduzetnici prestali s radom, dio njih je ubrzo počeo dijeliti i otkaze radnicima, iako je Vlada u međuvremenu, upravo zato da se spriječe otkazi, osigurala naknade svima koji zbog pandemije nisu mogli raditi ( tri mjeseca po četiri tisuće kuna ).
Gotovo da nema djelatnosti, od trgovine na malo ( u drugom kvartalu pala za oko 13 posto ) do industrije, koja nije pretrpjela drastičan pad financijskih pokazatelja.
Rekord je zabilježen u razdoblju lockdowna kada je dramatično pala osobna potrošnja, za čak 15-ak posto, a prema navodima nekih analitičara, izvoz se srozao za 13,5 posto, uvoz za 22,8 posto, što se snažno reflektiralo na BDP.
Ministar Marić smatra da je Hrvatskoj potrebna racionalizacija i veća efikasnost, no, ne misli da bi reforma javne uprave i njezino reduciranje na manji broj zaposlenih riješila problem, jer, kako je rekao, “nije pitanje samo broja, i država je poslodavac , i ti ljudi imaju svoje obitelji”. Nije mogao decidirano kazati i hoće li, kao posljedica pada gospodarstva, uslijediti otkazi.
” To nitko ne može reći, ali izazovi su tu, s njima se treba uhvatiti ukoštac, i trebamo učiniti sve da se radna mjesta sačuvaju” , rekao je ministar financija.