Bajkovita Hrvatska, jedna od onih famoznih 15 najrazvijenijih u svijetu, kako veli hrvatski premijer Andrej Plenković, referirajući se na članstvo u EU, NATO-u i eurozoni, upravo je svrstana među pet najgorih država u EU po poskupljenjima. U ovoj super razvijenoj zemlji deset jaja košta preko tri eura, što je za razinu hrvatskih plaća katastrofalno. Ali, život šumom, a naš premijer drumom, hrabro u predizbornu kampanju u kojoj ćemo se, kako već vidimo, naslušati friziranih podataka i Plenkovićeve samohvale kojima se narod uvjerava da živi puno bolje negoli misli…
S početkom ožujka ulazimo u novi val inflacije generirane ponajviše poskupljenjima gotovo svih proizvoda, kako su to trgovci i najavili, a koje dolazi nakon višemjesečnog državnog zamrzavanja cijena nekih artikala. Svima je bilo jasno da će se “led” državnog intervencionizma kad- tad otopiti, a koga će sve tada val potopiti vidjet ćemo. Svakako, jasno je da država ne može unedogled držati cijene zamrznute, i da neminovno nastupa još gora situacija kad se vratimo na tržišne cijene.Trgovci su dobili od dobavljača 60 novih cjenika. Dočim se potroše zalihe kupljene po nižim cijenama, a vjerojatno i prije, skuplje ćemo plaćati higijenske potrepštine, pića, sokove, meso i mlijeko, a od prvog travnja bit će malo osnovnih prehrambenih artikala koji neće dobiti novu ( veću ) cijenu.
Kako bilo, prema podacima Eurostata Hrvatska je u top-pet država Europske unije koje su najviše digle cijene. A rast cijena samo potiče inflaciju…
Štošta je, doduše, utjecalo na inflatorne tendencije, od posljedica COVID-a, preko rata u Ukrajini do uvođenja eura. Osim toga, kako primjećuje ekonomski analitičar Damir Novotny, gostujući na Hrvatskom radiju ( U mreži prvoga ) a prenosi N1, “središnje banke su proteklih 20 godina emitirale 300 posto više novca nego što je bio ekonomski rast, novca je bilo previše na tržištu, a uz to su se, kazao je, dogodili “tektonski poremećaji” 2020. godine.”
No, dokle može trajati udar cijena na građane? Svakako ne na duži rok jer će to postati kontraproduktivno i za trgovce, budući da će pasti kupovna moć potrošača i kupovat će se doista ono najelementarnije, ono bez čega se ne može. Hrana. Iako se najavljuje i novo povećanje cijena hrane, no, čini se da bi država u tom slučaju mogla postupiti slično kao i kad je ograničila cijene energenata, odnosno devet osnovnih namirnica. Jer, izbori su pred vratima.
Trgovci odgovornost za rast cijena prebacuju na dobavljače koji, navodno, inzistiraju na povećanju cijena, a trgovci nisu u poziciji da na račun praznih polica to odbiju. Dobavljači za poskupljenja optužuju proizvođače koji, međutim, tvrde da su njihova poskupljenja neznatna u odnosu na ona kojima pribjegavaju dobavljači i trgovci.
Visoke cijene, poznato je, rezultirat će manjom kupovnom moći potrošača, manjim prihodom trgovaca, i padom BDP-a. A aktualna Vlada se naveliko hvali rastom BDP-a četvrti kvartal za redom, što su naravno sve zasluge premijera i njegovog krhkog, poslušnog tima. No, BDP se temelji na rastu osobne potrošnje, izvoza i investicija. Osobna potrošnja će zasigurno pasti konzekventno padu standarda građana pogođenih rastom cijena, investicije također, jer europski novac neće vječno doticati u ovu zemlju i stvarati privid gospodarskog uzleta kojim se hvali Plenkovićeva vlada, s malo realnih zasluga za to. I dalje će glavni hrvatski izvozni proizvod biti turizam, a kako znamo, zemlja koja jedva nešto proizvodi, osim što prodaje svoje prirodne resurse, kad-tad će kolabirati. No, za to će biti kriva neka druga vlada, jer tko zna gdje će Plenković tada biti…
Ali, kakav je to gospodarski uzlet kojega ne prate i primjerene plaće? U Hrvatskoj su prosječne plaće i dalje jedva dostatne za preživljavanje. Medijalna plaća je 877 eura, minimalna plaća je 560 eura, prosječna mirovina 400-tinjak eura, kako je za Hrvatski radio, piše N1, naveo predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever, konstatirajući da takva primanja nisu dostatna ni za podmirenje osnovnih životnih troškova.
Sever je primijetio i da su cijene energenata pale i danas nema pravih razloga za ovako velika poskupljenja.
-Ovdje se radi o tome da netko želi nadoknaditi sve ono što je pokušao zaraditi 2020., 2021. te 2022. To je pritisak multinacionalnih korporacija da se cijene dignu. Dobavljači imaju svoje udjele. Ovdje je otvoreno i vrlo jasno, sada je ovo prigoda za domaću proizvodnju da se iskaže. Evo, imate primjer Saponije koja je rekla da neće podizati cijene. Država ne treba pitati tko će dojaviti cijene ili ne, da se objavljuju cijene svakih 14 dana i da ljudi mogu birati gdje će kupovati. Najbolji regulator su kupci. Od jednih kupuju, a od drugih neće- kazao je Sever.
Vlada, izgleda, diše narodski, pa svojim građanima preporučuje jedino da idu tamo gdje je jeftinije ( !? )Dakle, imamo slobodno tržište pa svatko može držati cijene koje smatra isplativim, a na građanima je da lutaju od nemila do nedraga ne bi li našli onu trgovinu koja se nije “solidarizirala” u cjenovnom udaru na potrošače. U inspekcije se ne treba ufati, jer one ionako djeluju po preporuci premijera, a premijer sigurno neće biti dežurni policajac. Ima premijer preča posla…
