Termoelektrane na Zapadnom Balkanu ugrožavaju zdravlje svih ljudi u Europi

Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak i predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu.

Termoelektrane na ugljen, njih 16, u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova snose građani i građanke Europske unije. Zaključak je to novog izvještaja “Chronic coal pollution” kojeg su objavile organizacije HEAL(Health and Environment Alliance), Sandbag, CAN Europe(Climate Action Network), CEE Bankwatch i mreža Europe Beyond Coal.

Njihova analiza temeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije. Ona pokazuje kako svake godine zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3 900 preuranjenih smrti, 8 500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i drugih kroničnih oboljenja.  To u Europi prouzrokuje do 11, 5 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.

Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u atmosferu količinu sumpor dioksida uporedivu s količinom emitiranom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan, navodi se u izvještaju kojeg prenosi Zelena akcija.

Iz izvještaja Chronic coal pollution: Popis 10 termoelektrana-najvećih zagađivača prema količinama sumporovog oksida

Jedan od važnijih nalaza istraživanja “Chronic coal pollution” jest da se zagađenje zraka iz ovih termoelektrana ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana, zbog čega Europska unija podnosi veći dio zdravstvenih posljedica. To podrazumijeva 2 013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36 400 dana tokom kojih su djeca trpjela simptome astme, procjenjenih 1 418 bolničkih prijema i preko 600 tisuća izgubljenih radnih dana.

-Zagađenje zraka ne poznaje granice te ono u Europi i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Ovo dodatno ugrožava već lošu kvalitetu zraka u zemljama članicama Unije, što posebno otežava napore zemalja koje graniče sa Zapadnim Balkanom da ispune europske standarde kvalitete zraka, izjavila je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.

Zemlje članice Europske unije također podnose veći dio zdravstvenih troškova i to do 5,89 milijardi eura. Teret zagađenja zraka iz termoelektrana kojeg podnose zemlje zapadnog Balkana procijenjen je na 3,64 milijardi eura godišnje.

-Krajnje je vrijeme da donositelji odluka u Europskoj uniji podrže napore za zaštitu zraka i dekarbonizaciju energetskih sektora u Jugoistočnoj Europi, zaključuje Matković Puljić.

Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primjenom se još od 2005. godine integriraju energetska tržišta Europske unije i njenih susjeda, predvidio je rok do 2018. godine za usklađivanje članica sa Zapadnog Balkana.

Izvor: Pixabay

Zemlje zapadnog Balkana moraju postupno ukidati ugljen

Termoelektrane na ugljen zapadnog Balkana teret su za zdravlje ljudi, klimu, ali i gospodarstvo. Stoga je u interesu ljudi diljem Europe – u EU i zemljama Zapadnog Balkana – provoditi pravila Ugovora o Energetskoj zajednici i brzo ukidati ovu tehnologiju koja je zastarjela, zagađuje, i šteti zdravlju, poručuje poručuje Igor Kalaba, koordinator energetske politike za jugoistočnu Europu u CAN Europe:

-Dok EU kreće prema nultoj emisiji stakleničkih plinova, zemlje zapadnog Balkana također moraju postupno ukidati ugljen, ne samo zato što je to kronični zagađivač zraka, nego i jedan od najvećih krivaca za klimatske promjene.

No bez obzira na te činjenice u regiji ostaju odlučni u financiranju i izgradnji novih termoelektrana na ugljen, uglavnom uz potporu kineskih banaka iako većina njih ne bi zadovoljila najnovije standarde kontrole onečišćenja u EU, upozoravaju iz CEE Bankwatcha -najveće mreža organizacija i udruga za zaštitu okoliša i ljudskih prava u središnjoj i istočnoj Europi koja prati institucije za javne financije poput Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

-Fosilna goriva su zdravstvena, financijska i ekološka odgovornost. Umjesto ulaganja u zastarjele elektrane na ugljen, lideri zapadnog Balkana trebaju usvojiti pristup koji je usmjeren na budućnost i ojačati svoje napore kako bi smanjili rasipanje energije i povećali udio održivih oblika obnovljive energije, poručuje Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku u CEE Bankwatch.

-Termoelektrane na ugljen i ostala fosilna goriva nisu samo zdravstveni rizik, već i financijsko i ekološko opterećenje za građane i građanke. Umjesto trošenja sredstava na već zastarjele tehnologije za proizvodnju energije, zemlje Zapadnog Balkana trebaju se okrenuti budućnosti, iskoristiti potencijale i ulagati u razvoj obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra, komentirao je Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije.

Nažalost, temeljna akcija za uspostavljanje zdravijih energetskih sustava, realizaciju neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja širom Zapadnog Balkana se ili odgođa ili jednostavno ignorira, dodaje Tomac:

-Potrebna nam je hitna akcija kako bi u isto vrijeme smanjili direktne troškove korištenja ugljena, doprinijeli globalnim naporima te izbjegli štetne posljedice klimatskih promjena. To u zemljama Zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom.