-U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu“ – istaknula je prof. dr. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru koja je u okviru Festivala znanosti 2026. održala je u Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva“.
Emigracija mladih predstavlja kritičan gubitak kreativne i radne energije koja je ključna za demografsku i gospodarsku obnovu Hrvatske. Jednokratne mjere nisu dovoljne, već su za zadržavanje stanovništva nužne duboke strukturne promjene i dostizanje europskog životnog standarda, ustvrdila je kroz svoje istraživanje prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi.
Inače, krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.
-Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast – rekla je Graovac Matassi.
Mladi ne odlaze iz svojih matičnih država samo u Hrvatskoj, no u Hrvatskoj je to prilično alarmantno, kako se vidi. Razlozi odlaska mladih? Trebali bi biti jasni i najvećoj budali. Mladi iz Hrvatske odlaze radi katastrofalne korupcije i kriminala koje izjeda društvo, nemogućnosti zapošljavanja jer je ono najčešće uvjetovano članstvom u vladajućoj političkoj partiji HDZ i njihovim partnerima, niskim plaćama na rijetkim radnim mjestima, zbog opće društvene nepravde, zapošljavanja nesposobnih i politički podobnih na važnim pozicijama u društvu, nemogućnosti zasnivanja obitelji i dolaska do vlastitog stambenog prostora, sve goreg obrazovnog i zdravstvenog sustava, nefunkcionalnog pravosuđa… itd.
prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi (foto Facebook)
-Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje. No bez dubinskih promjena, Hrvatska riskira daljnje pražnjenje svog najvitalnijeg energetskog resursa – mladih ljudi” – poručila je zadarska profesorica.
Gorka istina kako je Hrvatska u svega deset godina ostala bez petine mladih, najjasniji je pokazatelj sunovrata u koji Hrvatsku vodi koruptivne, nesposobne i kriminalne vlasti. Svi oni koji tome svjedoče i pritom šute i ne poduzimaju ništa, suučesnici su u demografskoj i svakojakoj katastrofi koja se nadvila nad Hrvatsku.
Ilustracija: ‘Šoferšajba’ egzodus-prometala (foto print screen HRT)
