Ove jeseni će biti mračnije u Europi. Nakon Njemačke, i Belgija, Francuska, Švicarska… najavljuju štednju energije. Belgijska vladajuća nakupina je u srijedu najavila niz mjera za ublažavanje rasta cijena energije što uključuje gašenje svjetala, smanjivanje grijanja i hlađenja, tj. smanjenje potrošnje energije u zgradama te prijedlog oporezivanja viška dobiti energetskih tvrtki kao što su Engie i TotalEnergies.
Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će se grijanje u javnim zgradama ograničiti na 19 stupnjeva Celzijevih, a ograničit će se i hlađenje klima uređajima. Rasvjeta ureda i spomenika gasit će se u 19 sati, a razgovarat će se i o gašenju svjetala na autocestama i u gradovima u određene sate.
“Bude li svaki građanin štedio energiju kada god je to moguće, štedjet će i vlastiti novac, ali će pritom i cijene pasti”, rekao je de Croo pa se metaforički izrazio: “Često mali potoci prerastu u velike rijeke”.
Savezna vlada odlučila je smanjeni PDV od 6 posto primijeniti i na plin i struju te uvodi posebnu energetsku stopu za siromašne do kraja prvog kvartala 2023. Krajem rujna belgijska vlada predstavit će prijedlog oporezivanja viška dobiti za energetske tvrtke. Belgija već uprihođuje 800 milijuna eura iz poreza na nuklearnu energiju te sada želi takav porez proširiti i na druge tvrtke u energetskom sektoru.
Sumrak (foto TRIS/G. ŠIMAC)
Ruska invazija Ukrajine u veljači primorala je Belgiju, zemlju od 11 milijuna ljudi, da razmotri svoju energetsku strategiju s obzirom da je Belgija planirala potpuno izbaciti iz uporabe nuklearnu energiju 2025. godine. Prema podacima statističkog ureda Eurostat Belgija ima najveću inflaciju u energetici u zemljama Europske unije.
Posebno je interesantno što će se pogasiti svjetla na autocestama i cestama, a koje su svjetska zanimljivost jer Belgija od svih država na svijetu ima najviše prometnica koje su osvijetljene. Kako je poznato, tvrdi se kako astronauti koji su letjeli oko Zemlje najprije uoče Belgiju (po mraku), jer se osvjetljene ceste odmah uoče iz svemira.
Ukupna duljina cesta i autocesta iznosi 140 000 km, te je navodno svijetlilo oko 335.000 cestovnih svjetiljki za čiju su godišnju potrošnju struje je u prosjeku jedna nuklearna elektrana neprekidno morala raditi puna četiri dana.
Belgija ima sedam nuklearnih elektrana i oko 11,5 milijuna stanovnika, što znači da ima sedam puta više nuklearki od Hrvatske, a stanovnika, čini se, gotovo četiri puta više.
Štedi se i u susjedstvu: svaka kompanija u Francuskoj mora izraditi plan štednje energije, koji će država analizirati, izjavila je u ponedjeljak premijerka Elisabeth Borne.
Premijerka je prve mjere najavila u subotu, poručivši da će država osnovati 1,5 milijardi eura vrijedan ‘zeleni fond’ koji bi tijelima lokalne uprave trebao pomoći da ubrzaju ekološku tranziciju.
Ilustracija – foto TRIS/G. Šimac
Borne je obećala i da će vlada posebnim uredbama ublažiti rast cijena energije za najranijivije društvene skupine nakon isteka programa zaštite u prosincu.
U govoru pred članovima poslovnog udruženja Medef u ponedjeljak premijerka je pozvala kompanije i građane na “opću mobilizaciju” u štednji energije.
Svaka kompanija mora u rujnu izraditi plan štednje energije, istaknula je premijerka, a vlada će ih analizirati u listopadu.
“Država mora biti primjer (…) svako ministarstvo mora u rujnu dovršiti plan štednje kako bi smanjilo potrošnju za najmanje 10 posto”,
Premijerka ne isključuje ni mogućnost oporezivanja ekstraprofita, potičući ipak poduzetnike da sami snize cijene ili poboljšaju kupovnu moć svojih radnika, koristeći u potpunosti mehanizme koji su im na raspolaganju.
Inače, Francuska ima 58 nuklearnih elektrana, te oko 67 milijuna stanovnika.
Eto i Švicaraca u kolu: Švicarska je postavila dobrovoljni cilj uštede plina od 15 posto za zimu: premda plin čini manji udio u potrošnji energije u Švicarskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama, tri četvrtine godišnje potrošnje dolazi u zimskim mjesecima.
Cilj Švicarske je koristiti 15 posto manje plina u usporedbi s prosječnom potrošnjom u zadnjih pet godina od listopada 2022. do ožujka 2023., rekla je vlada. To odgovara cilju uštede od oko 3,6 terawatt-sati.
Područje s najvećim potencijalom za uštedu energije je grijanje, rekla je vlada, koja je dodala da će smanjiti temperature u zgradama i isključiti računala i uređaje kada nisu odmah potrebni kako bi pružili dobar primjer.
Švicarska bi osjetila izravan utjecaj bilo kakve europske nestašice jer bi to zemlji, koja mora uvoziti sav svoj plin, otežalo osiguranje opskrbe, rečeno je.
Švicarska ima 5 ‘nuklearki’ i 8,6 milijuna stanovnika.
Ilustracija – foto TRIS/G. Šimac
