Neovisni novinarski portal
28.9.2022.
'rvatska
ILustracija: vjetrenjača (foto TRIS/G. Šimac)

Pomama za hrvatskim prostorom za gradnju ‘zelenih elektrana’ od kojih lokalno stanovništvo nema puno ili ima – ništa

ILustracija: vjetrenjača (foto TRIS/G. Šimac)

 Hrvatskoj vlada prava pomama investitora za hektarima zemljišta na kojem žele instalirati na stotine solarnih elektrana, baš kao što su, ne mareći odveć za prigovore lokalnog stanovništva i (ne)kvalitetu njihova života, gradili vjetroparkove, koristeći blagodati izdašnih državnih poticaja, i napose fiksiranih, privilegiranih cijena “zelene energije” koje im je država jamčila, piše portal sibenski.slobodnadalmacija.hr (Šibenski list – Slobodna Dalmacija).

A Šibensko-kninska županija pravi je eldorado za ambicije “energetskih ulagača” koji zadnjih godinu-dvije intenzivno i uporno obilaze gradove i općine, napose u Bukovici i Zagori, obećavajući kako će solarnim elektranama preporoditi cijeli taj desetljećima zanemarivani kraj.

Nastave li se makar još neko vrijeme ovi trendovi, pasivni krajevi Dalmatinske zagore jednoga bi dana mogli biti potpuno ispražnjeni od ljudi, ali prekriveni golemim vjetroturbinama i poljima fotonaponskih panela s kojima će, kad im istekne rok trajanja, lokalne vlasti imati itekakvu glavobolju.

JAVNI NATJEČAJ

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do 25. veljače ove godine zaprimilo je 216 zahtjeva potencijalnih investitora zainteresiranih za provedbu javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, čija ukupna priključna snaga iznosi nevjerojatnih 6000 MW! Mahom se tu radi o sunčanim elektranama, tek je 20-ak zahtjeva za vjetroelektrane, i možda desetak drugih postrojenja za proizvodnju i skladištenje električne energije. Solari su trenutno apsolutni hit. U zaleđu Šibenika, pogotovo.

A kako im je rasla popularnost tako su rasle i ambicije investitora koji ovog trenutka na području županije žele instalirati solarne elektrane ukupne snage preko tisuću MW! Baš kao što je najsiromašnija općina u ŠKŽ, Ervenik, svojedobno bila mamac za Milenka Bašića i njegov mega-vjetropark Krš Pađene koji je generirao i najveću aferu u državi nakon Fimi medije, tako je i općina Promina mamac za tvrtku El Sun Energy d.o.o. koja bi tamo htjela instalirati čak 950 MW priključne snage. Više od nuklearke Krško, ili poput deset vjetroelektrana Krš Pađene!

sta je tvrtka, na lokaciji Lozovac, na rubu NP Krka, planirala i fotonaponsku elektranu snage 10 MW, te na Miljevcima još 120!

Posao je očigledno isplativ, pogotovo otkako je država propisala ogromne kvote za megapostrojenja (ministar Ćorić podigao je kvote za velike solarne elektrane sa 10 megavata na čak 650) i uvela premijski model koji ulagačima u solare jamči povrat investicije u razdoblju od maksimalno 12 godina.

Gusto posijane vjetrenjače vjetroelektrane Krš Pađene (foto TRIS/G. Šimac)

Šibensko-kninski župan Marko Jelić nedavno je, nakon obilaska mogućih lokacija za korištenje obnovljivih izvora, a ususret novim izmjenama i dopunama Prostornog plana županije, izjavio da je “energija vjetra u ŠKŽ većim dijelom iskorištena, dok na području sunca sigurno imamo veliki potencijal koji tek treba iskoristiti”. No, prvi preduvjet je usklađivanje svakog zahvata s mogućnostima elektroenergetskog prijenosnog sustava kroz Izmjene i dopune Prostornog plana županije.

Jelić napominje da je PP-om županije osigurano 200 hektara za obnovljive izvore energije, a ići će se i na povećanje s 15 na 25 hektara u lokalnim prostornim planovima. Jedina iznimka je općina Promina gdje je dozvoljena i veća površina za vjetroparkove i fotonaponske panele, jer je riječ o općini koja je već devastirana rudokopima, pa su tu ograničenja ove vrste nepotrebna. No, sve to moguće je isključivo ukoliko je u skladu sa zaštitom prirodnog krajobraza – poručuje župan.

REALIZIRANI PROJEKTI

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju, od privremene pročelnice Sanje Slavice Matešić saznajemo da su, od polja planiranih PP-om županije za postavljanje vjetroturbina, realizirani projekti na lokacijama: Trtar-Krtolin, Orlica, Crno brdo, Glunča, Boraja, Ljubač, Velika glava, Bubrig, Crni vrh, Krš Pađene, s ukupnom mogućom instaliranom snagom od blizu 350 MW. U višem stupnju razrade su projekti vjetroelektrana Debelo Brdo, Svilaja, Dazlina, Gošić (većim dijelom u Zadarskoj županiji), te se po izradi projekata i studija utjecaja na okoliš očekuje još dodatnih 150 novih MW na tim postrojenjima, odnosno oko 500 MW samo u vjetroparkovima na prostoru ŠKŽ.

Time je, čini se, kvota vjetroparkova ispunjena, pa se Izmjenama i dopunama PP županije koje su u tijeku, predviđa, kako navodi Matešić, ukidanje više planiranih istražnih prostora za vjetroelektrane, jer iz, posebno okolišnih i ekonomskih razloga (nedovoljno dobar potencijal vjetra), ali i zbog otpora lokalnih zajednica, potencijalni investitori nisu uspjeli dovesti dokumentaciju do spremnosti za provedbu projekata.

ILustracija: vjetrenjača (foto TRIS/G. Šimac)

Kad je o solarnim (fotonaponskim) poljima riječ, PP-om županije su planirana dva velika polja ukupne površine oko 600 ha i to na području općine Promina i Grada Drniša (prostor Miljevaca). Uz to, svaka lokalna jedinica ima pravo svojim prostornim planom na dodatnih 15 ha, pa se radi o ukupno oko 900 ha predviđenog zemljišta za instaliranje sunčanih elektrana.

– Jedan takav projekt na području Općine Promina je u visokoj fazi razrade, priključne snage 150 MW, na oko 284 ha površine. Za isti je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš u 2021. – kaže Matešić.

Za usporedbu, NE Krško ima instaliranu snagu od 696 MW, a TE Plomin od 330 MW. Međutim, ogromna je razlika u iskoristivosti te snage, jer termoelektrane i nuklearke veliku količinu energije mogu isporučivati gotovo stalno, hidroelektrane nešto manje, a što kod postrojenja na vjetar i sunce nije slučaj.

Do prije nekoliko godina se računalo da se tadašnjom tehnologijom fotonapona na 3 ha površine može postići 1 MW instalirane snage, dok je danas taj omjer puno bolji i u odnosu je, ovisno o “gustoći” postavljanja panela manjem od 2 ha/1 MW snage.

NIŠTA BEZ PROCEDURE

– Velik broj potencijalnih investitora, a poglavito je to izraženo zadnjih godinu dana, prijavio je potencijalne projekte (fotonapon) koji prelaze 6000 ha površine. Neki od tih investitora su mogli dobiti čak i određena prethodna odobrenja na lokacijama koje nisu planirane prostornim planovima. To svakako stvara određeno nerazumijevanje – ističe pročelnica – jer niti jedan projekt ne može se realizirati ukoliko nije prošao proceduru javne rasprave i usvojeni prostorni plan.

Ilustracija – Vrtjelica je sve više i više (foto TRIS)

Trenutno se završno obrađuju zahtjevi i usklađuju sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave (od kojih veći broj ne želi velika zauzimanja prostora), te se priprema konačni nacrt za stratešku studiju utjecaja na okoliš, kojom će se sagledati kumulativni utjecaji svih zahvata na okoliš. Razmatra se mogućnost da se površina od sadašnjih 15 ha poveća na 25 ha, kako bi svaka JLS mogla planirati jedno ili više manjih postrojenja ukupne snage do 10 MW, osim na području općine Promina, gdje bi se omogućila veća površina, dodaje Matešić.

Nakon izrade strateške procjene utjecaja na okoliš održat će se javna rasprava kojom će biti obuhvaćene i Studija utjecaja na okoliš i Izmjene i dopune PP-a županije, kako bi zainteresirana javnost mogla izraziti stav o planskim rješenjima.

Treba posebno upozoriti, ističe pročelnica, da je velik dio prostora županije pod određenim stupnjem zaštite, i da se sigurno neće moći udovoljiti dijelu zahtjeva. Nakon svih spoznaja koje imamo itekako je važno poslušati što javnost na određenim prostorima misli o velikom aktiviranju površina u svom susjedstvu. Jer ne postoji ništa što se gradi ili instalira, a da nema određen trajniji utjecaj na okoliš i ljude koji na tim prostorima obitavaju, poručuje Matešić.

Činjenica je da lokalne zajednice, pod uvjetom da investitori poštuju ugovorne obveze, imaju itekako koristi od instaliranih elektrana koje pokreće vjetar ili sunčeva energija.

Općina Promina, koja se apostrofira kao svojevrsna iznimka u županiji s najvećim mogućim kapacitetima solara, trenutno ima na 15 ha površine, između Suknovaca i Bobodola sunčanu elektranu od 8,8 MW s građevinskom dozvolom, a njezin je investitor tvrtka Glunča, odnosno Slaven Tudić. Osim toga, kazao nam je načelnik općine Tihomir Budanko, pred izdavanjem građevinske dozvole za solarnu elektranu od 150 MW je i španjolska tvrtka ACCIONA i prihvat trafostanice od 600 MW. A što se tiče sunčane elektrane od 950 MW za koju je zahtjev podnijela tvrtka EL SUN ENERGY, to je samo neobvezujući iskaz interesa kako bi potencijalni investitor dobio energetsku suglasnost.

IZRAVNA KORIST

– Izravna korist za općinu od ovih postrojenja, sa sadašnjim kapacitetom od 8,8 MW i 150 MW, je oko 10 milijuna kuna na godišnjoj razini. A što se tiče iskazanog interesa za još 950 MW, to je prostor ispod dalekovoda, područje ljutog krša koji nije upotrebljiv ni za što drugo, i iskreno ću reći da mi imamo interes da se to eksploatira jer za to dobivamo solidnu naknadu. Rješenje se daje na 30 godina i svaka kuna nam je dobrodošla i ako se pokaže da je to dobro ulaganje nastavit ćemo suradnju i dalje, a ako se ne pokaže dobrim, prekidamo. Općina je pozitivno raspoložena prema obnovljivim izvorima i činjenica je da investitori za naše područje pokazuju velik interes. Konačno, mi možemo samo odrediti polje, a sve ostalo je u ingerenciji županije i države – ističe Budanko.

Općina Ervenik je sasvim suprotan primjer. Otkako je vjetroelektrana Krš Pađene izgrađena, i to uz svu potporu i logistiku općine koja je dvaput mijenjala svoju prostorno-plansku dokumentaciju kako bi im omogućila da realiziraju svoje ambicije, lokalna zajednica nije dobila nijednu lipu naknade!

– Za dvije godine proizveli su 688 milijuna kilovatsati struje, a po ugovoru nama bi trebali platiti jednu lipu po kilovatu, što bi bilo 6,8 milijuna kuna, od čega bi nama išlo 75 posto, a Kninu, gdje je manji dio postrojenja, 25 posto. Nažalost, oni sve to osporavaju, zbog čega smo već podnijeli jednu tužbu, a u pripremi su i druge dvije, jer nam naknadu trebaju plaćati po tri osnove (komunalni doprinos, naknada za prostor i naknada za proizvedenu energiju). Oni jednostavno smatraju da nisu obavezni plaćati općini bilo što. Da smo znali u što možemo ući s ovim investitorima – kaže načelnik Ervenika Predrag Burza – nikada tamo nijedna lopata ne bi bila zakopana. Nažalost, čini se da ćemo svoja potraživanja morati utjerati sudskim putem – kaže Burza.

Ilustracija: Je li ovakvome nečemu mjesto uz nacionalni park?

U općini Unešić svojedobno su mještani ogorčeno prosvjedovali protiv novih vjetroturbina, navodno u neposrednoj blizini kuća, i to nakon što su se ljudi okrenuli seoskom turizmu, podigli kredite i uredili kuće, izgradili bazene, a sad im prijete te grdosije pod čijom hladovinom nijedan gost ne želi “odmarati”. Prikupljeno je, tvrdi županijski vijećnik Florijan Žižić, oko 1500 potpisa za peticiju protiv novih vjetrenjača.

KAKVA PETICIJA?

Načelnik Unešića Živko Bulat čudi se, ne zna za peticiju. Vjetroturbine, tvrdi, moraju biti najmanje 800 metara od prvih kuća. Sve je propisano, struka se mora poštovati, inače ne bi prošla Studija utjecaja na okoliš.

– Mi imamo 7 vjetroturbina, 2,3 MW snage, investitora RPGlobal. Šibenik ima 9 i Drniš 3, sve su u funkciji od 2014. i nije se nitko žalio. Investitor ima sve dozvole ishodovane na području općine Unešić i za još 18 vjetrenjača, ali su odlučili smanjiti broj vjetroturbina na 8 s tim da budu jače snage, i sad zbog toga rade Studiju utjecaja na okoliš. Nisu se naši ljudi žalili na stare vjetrenjače, oni prosvjeduju zbog novih, većih i jačih, i pitanje je hoće li opće Studija – kaže Bulat.

Općina dobije godišnje na ime naknade za proizvedenu struju oko 400 tisuća kuna, a toliko otprilike i od komunalnog doprinosa.

Hodočaste u općinu i zainteresirani za ulaganje u solarne elektrane, bili su kod njega prije godinu-dvije i iz EL SUN ENERGY-ja (direktor tvrtke Toni Rudolf Vlaić). Ovog trenutka imaju nekoliko zainteresiranih investitora, do 15 ha površine pod solarima, ali za to treba provesti izmjene i dopune prostornog plana općine.

I u Skradin su dolazili potencijalni investitori u obnovljive izvore energije, među njima i Toni Rudolf Vlaić.

– Gotovo da nema grada ili općine u našoj županiji koji nisu imali inicijative tvrtki koje žele investirati u vjetroturbine ili solarne elektrane. To je visokoprofitabilan posao i puno je zainteresiranih. Dolazili su i kod nas, ali grad može autonomno osigurati do 15 ha površine za to, dok investitori koji su nam se obraćali traže 100 ha, a to je kvadratni kilometar površine. Rekao bih – veli gradonačelnik Antonijo Brajković – da je stav svakog gradonačelnika i načelnika ambivalentan. Nitko ne bi htio ugroziti i devastirati prostor, ali bi svi htjeli uzeti dio zarade koja s tim elektranama dolazi, jer su to izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave. No, uvijek ostaje bojazan od utjecaja na okoliš i zato treba donijeti studije utjecaja na okoliš same investicije, i ako se ona negativno reflektira na okoliš, treba je stopirati odmah. Prema postojećem PP-u županije na skradinskom području nije planirana nijedna elektrana.

SAMI SVOJ MAJSTOR

Grad Drniš je odlučio sam biti investitor u solarnu energiju. Napravili su projekte za proizvodnju struje iz fotonaponskih panela koje namjeravaju postaviti na krovove javnih ustanova i gradskih poduzeća, kako bi bili energetski samodostatni, s obzirom na velika poskupljenja struje. Aplicirat će na Fond za zaštitu okoliša, a kao područje posebne državne skrbi imali bi pravo na stopostotno financiranje države. Procijenjena vrijednost investicije je 480 tisuća kuna (bez PDV-a) za 50 KW snage, odnosno 320 tisuća kuna za 30 KW, uz povrat investicije u 4 godine, a nakon toga bi Grad pokrivao svoje potrebe i čak nešto i zarađivao.

Solarna ploča na ruševini (foto TRIS/G. Šimac)

– Mi smo bili mudriji, učili smo na lošim iskustvima drugih, posebno Danila – kaže gradonačelnik Josip Begonja – pa smo u našem PP-u propisali da ne može biti nijedna vjetroturbina na udaljenosti manjoj od 1200 metara zračne linije od granice građevinskog područja, i kod nas zbog toga nema vjetroelektrana. Samo tri vjetroturbine su ušle u područje grada s unešićkog vjetroparka, a Prominu smo zaštitili kao izletište i tu nema vjetrenjača. Predvidjeli smo PP-om 52 ha površine u kontaktnoj zoni grada i općine Promina, a kasnije dodali još 50. Dolazilo nam je 15-ak investitora, jedan njemački poduzetnik htio je na Svilaji postaviti 9 agregata… U gradu zasad nema vjetroelektrana. A što se tiče solara tu se uvijek postavlja pitanje tko od toga ima koristi. Jedno je imati solare na krovovima, a drugo je na zemljištu. Osim toga, tu nema zapošljavanja. Eventualno bi bila angažirana jedna osoba koja bi sa solarnih panela brisala tragove šporke kiše, i to je sve – ističe Begonja.

NEMA ZAPOŠLJAVANJA

Na istom je tragu i šibenski gradonačelnik Željko Burić.

– Mi smo apsolutno orijentirani prema obnovljivim izvorima energije, ali je kod nas prostor specifičan i ograničen, pa nema ni pritiska investitora na Grad. Imali smo inicijativu za 9 MW u Lozovcu, ali ništa od toga.

Inače, to su kapaciteti koji gutaju ogroman prostor – ističe Burić – a ne zapošljavaju ljude, ne daju dodanu vrijednost. Što se mene tiče, to mora biti dobro pripremljena priča, a ne da iz urgentnih stanja navrat-nanos idemo brzo. To nikako, jer ključ je u dobrom upravljanju prostorom – smatra Burić, piše portal sibenski.slobodnadalmacija.hr (Šibenski list – Slobodna Dalmacija).

.

No, ova je priča, pogotovo sa sunčanim elektranama, tek počela, i pitanje je što će sve donijeti u budućnosti. Iskustvo nam govori da su kojekakvi investitori često prelako osvajali naš prostor, na njemu zarađivali masno, poput Lager Bašića u Krš Pađenima, a da lokalna zajednica od toga nije imala puno, u slučaju Ervenika – ništa! No, s posljedicama će se jednog dana morati boriti kako znaju i umiju kad im nakon isteka roka trajanja (solara nakon 20-ak, a vjetroturbina do 30 godina) ostanu groblja stare, iscrpljene tehnologije na kojoj je multipliciran privatni, a ignoriran javni interes.

I u okolišnom i u financijskom smislu…

Solarni paneli 

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI