Znate li da, kada postavljate neko glupo i nepotrebno pitanje umjetnoj inteligenciji iz puke zabave i dokolice, zapravo činite štetu svima nama? Većina nas o tome nema pojma. Naime, već dulje vrijeme znanstvenici upozoravaju kako sustavi UI-e troše enormne količine energije, no još uvijek većinu nas to uopće ne tangira, niti nas je za to briga…
- -Integracija umjetne inteligencije u naše živote najznačajnija je promjena u online životu u posljednje vrijeme, više od desetljeća. Stotine milijuna ljudi sada se redovito obraćaju chatbotovima za pomoć s domaćom zadaćom, istraživanjem, kodiranjem ili za izradu slika i videa. Ali što sve to pokreće? Nova analiza MIT Technology Reviewa danas pruža neviđen i sveobuhvatan uvid u to koliko energije industrija umjetne inteligencije koristi – sve do jednog upita – kako bi se pratio njezin trenutni ugljični otisak i kamo ide, dok se umjetna inteligencija približava milijardama korisnika dnevno. Ova priča dio je serije MIT Technology Reviewa „ Gladni energije: Umjetna inteligencija i naša energetska budućnost “ o energetskim potrebama i ugljičnim troškovima revolucije umjetne inteligencije. – upozoravaju s američkog sveučilišta MIT.
Razgovarali su, kažu, s dvadeset i četiri stručnjaka koji mjere energetske potrebe umjetne inteligencije, procijenili različite modele i upute umjetne inteligencije, proučili stotine stranica projekcija i izvješća te ispitali vodeće kreatore modela umjetne inteligencije o njihovim planovima, te su u konačnici otkrili da je uobičajeno shvaćanje energetske potrošnje umjetne inteligencije puno rupa.
Bačve s radioaktivnim smećem (foto anuclear.org)
-Počeli smo s malim stvarima, jer je pitanje koliko košta jedan upit od vitalne važnosti za razumijevanje šire slike. To je zato što se ti upiti ugrađuju u sve više aplikacija koje nadilaze samostalne chatbotove: od pretraživanja, preko agenata, do svakodnevnih aplikacija koje koristimo za praćenje naše kondicije, online kupovinu ili rezerviranje leta. Energetski resursi potrebni za pokretanje ove revolucije umjetne inteligencije su zapanjujući, a najveće svjetske tehnološke tvrtke dale su prioritet iskorištavanju sve većeg broja te energije, s ciljem preoblikovanja naših energetskih mreža u tom procesu. Meta i Microsoft rade na pokretanju novih nuklearnih elektrana. OpenAI i predsjednik Donald Trump najavili su inicijativu Stargate, koja ima za cilj potrošiti 500 milijardi dolara – više od svemirskog programa Apollo – za izgradnju čak 10 podatkovnih centara (od kojih bi svaki mogao zahtijevati pet gigavata, više od ukupne potražnje za energijom u državi New Hampshire ). Apple je najavio planove da će potrošiti 500 milijardi dolara na proizvodnju i podatkovne centre u SAD- u u sljedeće četiri godine . Google očekuje da će 2025. potrošiti 75 milijardi dolara samo na infrastrukturu umjetne inteligencije – navodi se.
Od 2005. do 2017. godine količina električne energije koja ide u podatkovne centre ostala je prilično nepromijenjena zahvaljujući povećanju učinkovitosti, unatoč izgradnji mnoštva novih podatkovnih centara koji služe porastu online usluga u oblaku, od Facebooka do Netflixa. No od godine 2017. umjetna inteligencija počela je sve mijenjati. Podatkovni centri počeli su se graditi s energetski intenzivnim hardverom dizajniranim za umjetnu inteligenciju, što je dovelo do udvostručavanja potrošnje električne energije do 2023. godine. Najnovija izvješća pokazuju da 4,4% sve energije u SAD-u sada ide u podatkovne centre.
Prema novim projekcijama koje je u prosincu objavio Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, do 2028. više od polovice električne energije koja ide u podatkovne centre koristit će se za umjetnu inteligenciju. U tom trenutku, sama umjetna inteligencija mogla bi godišnje potrošiti jednako električne energije kao 22% svih američkih kućanstava.
Kokoš na računalu, ilustracija (foto printscreen youtube)
U međuvremenu, očekuje se da će podatkovni centri nastaviti trend korištenja prljavijih oblika energije s većim udjelom ugljika (poput plina) za zadovoljavanje neposrednih potreba, ostavljajući za sobom oblake štetnih emisija.
Inače, procjenjuje se da je ChatGPT sada peta najposjećenija web stranica na svijetu, odmah nakon Instagrama i ispred X-a.
Znanstvenici, istraživački centri financirani od strane savezne vlade, aktivisti i energetske tvrtke tvrde da vodeće tvrtke za umjetnu inteligenciju i operateri podatkovnih centara premalo otkrivaju o svojim aktivnostima. Tvrtke koje grade i implementiraju modele umjetne inteligencije uglavnom šute kada je u pitanju odgovor na središnje pitanje: Koliko energije zapravo troši interakcija s jednim od ovih modela? I koje će vrste izvora energije pokretati budućnost umjetne inteligencije?
Što je još gore, dogovori koje komunalne tvrtke sklapaju s podatkovnim centrima vjerojatno će prenijeti troškove revolucije umjetne inteligencije na sve nas, u obliku većih računa za struju.
Sve se to događa u podatkovnim centrima. Diljem Sjedinjenih Država postoji otprilike 3000 takvih zgrada u kojima se nalaze serveri i sustavi hlađenja, a njima upravljaju pružatelji usluga u oblaku i tehnološki divovi poput Amazona ili Microsofta, ali ih koriste i startupi koji se bave umjetnom inteligencijom. Sve veći broj – iako nije jasno koliko točno, budući da se informacije o takvim objektima strogo čuvaju – postavljen je za tzv. AI inferencing.
-A kada šaljete upite većini AI modela, bilo na telefonu unutar aplikacije poput Instagrama ili na web sučelju za ChatGPT, mnogo toga što se događa nakon što se vaše pitanje usmjeri u podatkovni centar ostaje tajna. Čimbenici poput toga koji podatkovni centar u svijetu obrađuje vaš zahtjev, koliko je energije potrebno za to i koliko su intenzivni izvori energije koji se koriste ugljikom obično su poznati samo tvrtkama koje pokreću modele. To vrijedi za većinu modela poznatih marki na koje ste navikli, poput OpenAI-jevog ChatGPT-a, Googleovog Geminija i Anthropicovog Claudea, koji se nazivaju “zatvorenima”. Ključne detalje tvrtke koje ih proizvode strogo čuvaju, zaštićene jer se smatraju poslovnim tajnama (a moguće i zato što bi mogli rezultirati lošim odnosima s javnošću). Te se tvrtke suočavaju s malo poticaja za objavljivanje ovih informacija, i do sada to nisu učinile. – ističu u MIT-u.
Na primjer, naš zahtjev UI da nama, na primjer, kreira plakat-pozivnicu za neki sportski događaj potrošit će nevjerojatnu količinu energije – oko 2,9 kilovat-sati električne energije – dovoljno za vožnju više od 160 kilometara na električnom biciklu (ili oko 16 kilometara u prosječnom električnom vozilu) ili za korištenje mikrovalne pećnice više od tri i pol sata.
Sada kada imamo procjenu ukupne energije potrebne za pokretanje AI modela za izradu teksta, slika i videa, možemo izračunati što to znači u smislu emisija koje uzrokuju klimatske promjene.
Prvo, podatkovni centar koji neprestano zuji nije nužno loša stvar. Kad bi svi podatkovni centri bili spojeni na solarne panele i radili samo kada sunce sja, svijet bi puno manje pričao o potrošnji energije umjetne inteligencije. To nije slučaj. Većina električnih mreža diljem svijeta još uvijek uvelike ovisi o fosilnim gorivima. Dakle, potrošnja električne energije dolazi s klimatskim utjecajem.
„AI podatkovni centri trebaju stalnu energiju, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini“, kaže Rahul Mewawalla, izvršni direktor Mawson Infrastructure Group, koja gradi i održava visokoenergetske podatkovne centre koji podržavaju umjetnu inteligenciju.
To znači da se podatkovni centri ne mogu oslanjati na povremene tehnologije poput energije vjetra i sunca te u prosjeku koriste prljaviju električnu energiju. Jedna studija s Harvardove škole javnog zdravstva TH Chan otkrila je da je intenzitet ugljika električne energije koju koriste podatkovni centri 48% veći od prosjeka u SAD-u .
Podatkovni centri ne mogu se oslanjati na isprekidane tehnologije poput energije vjetra i sunca, a u prosjeku imaju tendenciju koristiti prljaviju električnu energiju.
Tehnološke tvrtke poput Mete, Amazona i Googlea odgovorile su na ovaj problem fosilnih goriva objavom ciljeva za korištenje veće količine nuklearne energije. Te tri tvrtke pridružile su se obećanju da će utrostručiti svjetske nuklearne kapacitete do 2050. godine. No danas nuklearna energija čini samo 20% opskrbe električnom energijom u SAD-u i pokreće mali dio rada podatkovnih centara umjetne inteligencije – prirodni plin čini više od polovice električne energije proizvedene u Virginiji , koja ima više podatkovnih centara od bilo koje druge američke savezne države, na primjer. Štoviše, za nove nuklearne operacije trebat će godine, možda i desetljeća.
U 2024. godini fosilna goriva, uključujući prirodni plin i ugljen, činila su nešto manje od 60% opskrbe električnom energijom u SAD-u. Nuklearna energija činila je oko 20%, a mješavina obnovljivih izvora energije činila je većinu preostalih 20%.
Potrebe za energijom će biti sve veće i veće. Evo u čemu je problem: procjene su kako uskoro nećemo jednostavno pingati AI modele s jednim ili dva pitanja tijekom dana, niti ćemo im dati da generiraju fotografiju, nego će AI “agenti” obavljati zadatke za nas bez da mi nadgledamo svaki njihov pokret, razgovarat ćemo s modelima glasovnim načinom rada, čavrljati s pratiteljima 2 sata dnevno i usmjeravati kamere naših telefona prema okolini u video načinu rada.
Izvješće koje je u prosincu objavio Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley, koji financira Ministarstvo energetike i koji je donio 16 Nobelovih nagrada, pokušalo je izmjeriti što bi širenje umjetne inteligencije moglo značiti za potražnju za energijom.
Analizirajući javne i vlasničke podatke o podatkovnim centrima u cjelini, kao i specifične potrebe umjetne inteligencije, istraživači su došli do jasnog zaključka. Podatkovni centri u SAD-u potrošili su oko 200 teravat-sati električne energije u 2024. godini, što je otprilike onoliko koliko je potrebno za napajanje Tajlanda tijekom godine. Procjenjuje se da su poslužitelji specifični za umjetnu inteligenciju u tim podatkovnim centrima potrošili između 53 i 76 teravat-sati električne energije. U prosjeku, to je dovoljno za napajanje više od 7,2 milijuna američkih kućanstava tijekom godine.
Podatkovni centri u SAD-u su 2024. godine potrošili oko 200 teravat-sati električne energije, što je otprilike onoliko koliko je potrebno za napajanje Tajlanda tijekom godine dana.
Inače, MIT Technology Review zatražio je intervjue s Googleom, OpenAI-jem i Microsoftom o njihovim planovima za budućnost te konkretnim brojkama o energiji potrebnoj za izvođenje vodećih AI modela. OpenAI je odbio dati brojke ili omogućiti bilo koga za intervju, ali je dao izjavu u kojoj navodi da daje prioritet učinkovitom korištenju računalnih resursa i surađuje s partnerima kako bi podržao ciljeve održivosti te da bi AI mogao pomoći u otkrivanju klimatskih rješenja. Microsoft je raspravljao o vlastitom istraživanju o poboljšanju učinkovitosti umjetne inteligencije, ali je odbio podijeliti detalje o tome kako su ti pristupi ugrađeni u njegove podatkovne centre. Google je odbio podijeliti brojke koje detaljno opisuju koliko je energije potrebno u trenutku zaključivanja za njegove AI modele poput Geminija i značajke poput AI Overviews.
Inteligentnome dosta.
