Kad je potkraj siječnja zastupnica Kluba Reformista i HSLS-a Natalija Martinčević javno apelirala na ministra uprave i pravosuđa Ivana Malenicu da žurno krene u reformu javne uprave, “jer smo u 20 godina izgubili oko pola milijuna ljudi, a istovremeno je 100 tisuća više zaposlenih u javnom sektoru”, to je nekako prošlo ispod radara javnosti. No, bio je to pravi alarm na koji gluhi ostaju samo oni koji se na vlasti održavaju isključivo zahvaljujući uhljebljivanju “svojih ljudi” na izmišljenim radnim mjestima u javnoj upravi na svim razinama…
U 20 godina javni sektor povećan za sto tisuća zaposlenih!
U zadnjih 20 godina, upozorila je tada zastupnica, Hrvatska je izgubila oko pola milijuna stanovnika, a unatoč tome broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za dramatičnih sto tisuća, odnosno za 78 posto! Općine su nakrcale još dva i pol puta više birokrata, županije su udvostručile broj zaposlenih, a gradske administracije porasle su za 50 posto.
-U županijama smo imali 1200 zaposlenih, da bi 2019. bili na 2400. U gradovima se broj zaposlenih sa 7200 popeo na 10.700, a u općinama s 2200 na 5800 zaposlenih, pa je ukupno broj zaposlenih u lokalnim jedinicama narastao za 78 posto- precizno je pobrojila Martinčević. I ne radi se samo o nekakvom lokalnom trendu, jer je on, kako je kazala, jednako prisutan i u lokalnom i državnom sektoru koji je u zadnjih 13 godina povećao rashode za zaposlene za 68 posto. Tih sto tisuća ljudi plaćaju građani, gospodarstvenici, obrtnici i poljoprivrednici- apostrofira s pravom Martinčević, prenosi N1, pledirajući na Vladu da hitno, bez odgode, reformira skupu, tromu i nefunkcionalnu upravu.
Gotovo 12 milijardi kuna skuplja administracija za samo 13 godina…
Golema hrvatska administracija, u državnom i javnom sektoru, koja je glavna brana bržem i djelotvornijem funkcioniranju institucija na svim razinama, ali i ključna prepreka u ostvarivanju prava i potreba građana, gospodarstvenika, obrtnika, skuplja je danas u odnosu na onu prije 13 godina, za čak 11,8 milijardi kuna!- upozorila je zastupnica “Reformista”. Apsurdno je da se to drastično povećanje broja zaposlenih događa u vremenu informatizacije i digitalizacije koje značajno smanjuju obim posla postojećoj javnoj upravi, jer građani velik dio usluga mogu samostalno obaviti.
-U 2020. ušli smo s 19.047 službenika i namještenika zaposlenih u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (428 općina, 127 gradova, 20 županija i Grad Zagreb)- navodi Večernji list.
U analizi o kretanju broja zaposlenih službenika i namještenika koju je objavila dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u županijama je 2019. bilo zaposleno 2409 ljudi, u gradovima 10.777, a u općinama 5861.
To znači, piše VL, da je u upravi jedne županije u prosjeku zaposleno 120 ljudi, u gradskoj gotovo 85, a u općinskoj 14. Usporedba podataka iz 2018. i 2019. pokazuje da se u tih godinu dana u općinama broj zaposlenih povećao čak 7,3, a u županijama 2,3 posto, dok je u gradovima zabilježeno povećanje od 11 posto u 2018. u odnosu na 2017.- konstatira se.
Preustroj u ŠKŽ koji traži novih 30-50 zaposlenika
Zanimljivo je da mnoge lokalne i regionalne jedinice, pogotovo ako je u njima nakon lokalnih izbora došlo do promjene vlasti, na tragu obećanja biračima idu u preustroj i racionalizaciju javne uprave, koja, međutim, ne znači istodobno i smanjenje broja zaposlenih.
Primjera radi, Šibensko-kninska županija, s manje od sto tisuća stanovnika, ima županijsku administraciju koja broji 169 zaposlenih. Kako je riječ o županiji u kojoj je došlo do promjene vlasti, i gdje je nakon gotovo 30-godišnjeg monopola HDZ-a za župana izabran nezavisni Marko Jelić, bivši kninski gradonačelnik, koji uživa potporu NL Stipe Petrine, Mosta, Domovinskog pokreta i SDP-a, očekivalo se da će doći do ozbiljnog prosijavanja uhljeba od vrijednih, kvalitetnih i stručnih radnika. Istina, preustrojem je broj upravnih odjela sa 13 reduciran na 9, ali se broj zaposlenih smanjio tek za 2-3, među kojima je i djelatnica s dvije fakultetske diplome i magisterijem koja je proglašena viškom, jer “previše govori”, ali su ostali oni koji su poznati po svom neradu, jer im se njihovi šefovi nisu htjeli zamjeriti. Ili su imali zaštitu svojih stranaka, ili…
No, osim što preustroj nije odvojio žito od kukolja, ponajmanje smanjio broj zaposlenih, objavljen je i Plan prijema novih djelatnika u županiju u kojem je izražena potreba za čak 30-50 novih zaposlenika!
Dakle, čak i kad se sustav reorganizira kako bi bio funkcionalniji, broj zaposlenih ne pada nego se i dalje značajno povećava. Jer, svaka vlast ima svoje obaveze prema svojim biračima i “svojim ljudima”. Zatečene zaposlenike, bivše nomenklature, ostavljaju na poslu, ali u njih nemaju dovoljno povjerenja, pa uz njih, zapošljavaju i svoje akvizicije. Čime broj zaposlenih samo ubrzano raste…
Dokle tako? Je li javna uprava, od lokalne preko regionalne do državne, tu zbog servisiranja potreba građana ili vlastitih stranačkih vojski? Koji to proračun može podnijeti? Treba li zbilja oderati kožu “malom čovjeku” da bi se zadovoljili apetiti stranačkih postrojbi koje su dio vlasti, i dokle će građani sve to šutke promatrati i plaćati uhljebe na svim razinama?
ARHIVA: (Foto: Tris/H. Pavić)
