Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu opet upozorava sveopću hrvatsku javnost o katastrofi koja se nadvila nad podmorski svijet uokolo Komiže i otoka Visa, ali i drugih pučinskih otoka, te koja prijeti i ostatku hrvatskog Jadrana.  Nova pošast koja više i nije tako nova jer su na nju upozoravali i prije nekoliko godina sada se drastično proširila i zaprijetila podmorskom životu drugih vrsta i zove se alga Stypopodium schimperii.

Dakako, tu ne prestaje opasnost od druge nepogode koja je pogodila komiški zaljev, jedan od najljepših i donedavno najraznovrsnijih na Jadranu – a to je bezumlje HDZ-ove vlasti i uvezane građevinskog lobija koji su brutalno nasuli dio Komiže radi , po mnogima, nepotrebnog projekta ribarske luke, a koji ju je već unakazio te devastirao podmorje.  No vratimo se opasnoj algi…

-Kolaps biološke raznolikosti podmorja! O pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii obavijestili smo vas 2022. Tada smo bili zabrinuti, a danas je situacija katastrofalna! Stjenovito podmorje između 3 i 25 m dubine, oko Komiže, pa čak i šire izvan komiškog zaljeva, doslovno je monoluktura ove alge. Algu je moguće pronaći oko cijelog otoka Visa ali su za sada najgušća naselja oko Komiže. Pronašli smo je i na Biševu i Brusniku gdje već značajno prekriva dno. Podsjetimo o bitnim informacijama: Stypopodium schimperii vrsta je iz Crvenog mora, oko 1973 prvi je put zabilježena u Sredozemlju (Izrael), oko 90tih i početkom 2000., smatra se invazivnom vrstom u jugoistočnom dijelu Sredozemlja;, prvi nalaz u Jadranu ja na Visu 2020. godine, u samo tri godine, od nekoliko primjeraka, alga je izgradila kontinuirano naselje, u njenim gustim naseljima gotovo da nema zavičajnih vrsta alga i beskralješnjaka. Smatramo da će se alga strujama proširiti na područje između Šolte i Kornata. Javite nam ako je pronađete. – alarmiraju iz Instituta.

Napominju kako je slična zavičajnoj algi naziva Padina pavonica.

-Razlika je vrlo jasna: Padina pavonica uvijek ima bijele dijelove dok Stypopodium schimperii nikad nema bijela područja na talusu, a ponekad u sjeni ima i plavičasto obojenje. Slikajte i pošaljite nam fotografiju ukoliko sumnjate da ste je pronašli! – ističu iz Instituta.

Za to su krive promjene kretanja morskih struja, drastično povećanje temperatura mora i druge nepogode koje je svojim nepametnim ponašanjem uzrokovao čovjek, a koje sada svi tripimo kroz pojavu velikih vrućina.

Evo što su iz Instituta upozoravali i prije tri godine, no to nije zabrinulo ni bilo koga od mjerodavnih faktora, a ponajmanje hrvatsku vladu, te HDZ čelnika Plenkovića i njegovu sljedbu:

Nova iznimno invazivna alga u Hrvatskoj – Stypopodium schimperii
Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem, zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj.
U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Našim zadnjim istraživanjima provedenim krajem svibnja 2022. godine, utvrdili smo kako Stypopodium schimperii trenutno predstavlja stranu vrstu alge s najvećim invazivnim potencijalom u našem podmorju. Pogledajte fotografije, alga danas prekriva 100 % morsko dno na mnogim mjestima oko Komiže, potpuno potiskujući naše alge na stjenovitom dnu između 5 i 15 m dubine!
Nije moguće predvidjeti hoće li se Stypopodium schimperii uskoro posvuda proširiti našim podmorjem ili će nakon početnog snažnog razvoja, doći do njegovog povlačenja, što se često događa sa stranim vrstama.
Možda je alga već prisutna i na drugim mjestima osim oko Komiže na Visu, pa ako je uočite, obavezno nam javite. Slikajte je pod morem ili izvadite zbog fotografiranja na kopno. Alga nalikuje našoj zavičajnoj vrsti naziva Padina pavonica, ali je padina izrazito bijela, za razliku od oker boje strane vrste Stypopodium schimperii, a koja ponekad i iridizira plavkastim nijansama. Ujedno je strana alga i puno veća, te može doseći dimenzije od preko 40 cm, a zavičajna padina rijetko do 20 cm.
Pronalazak vrste Stypopodium schimperii rezultat je provedbe projekta „Benthic NIS“ (IP-2019-04-6702) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.