, su pokazali da viša temperatura ubrzava rast svih bakterijskih skupina, ali i da svaka skupina reagira drugačije. To ukazuje na mogućnost da bi u toplijim uvjetima moglo doći do povećanja brojnosti bakterijskih zajednica, što bi moglo utjecati na protok ugljika i organske tvari u moru. – vele u IOR-u.
Osim toga, otkriveno je da bakterijski predatori, poput nanoflagelata i cilijata, mijenjaju svoj izbor plijena s porastom temperature.
-Preferirali su bakterijske skupine koje su brzo rasle (Roseobacter i Gammaproteobacteria), čak i ako su bile manje zastupljene u okolišu, dok su izbjegavali sporije rastuće skupine (SAR11 i Bacteroidetes), unatoč njihovoj velikoj brojnosti. Ove promjene naglašavaju važnost temperature u regulaciji odnosa između bakterija i protozoa te upućuju na to da rast bakterija i njihovih predatora pri višim temperaturama ne mora nužno biti usklađen. To dodatno potvrđuje koliko je važno uzeti u obzir filogenetski sastav bakterijskih zajednica pri predviđanju njihovog odgovora na dugoročno zagrijavanje mora. – stručno objašnjavaju oceanografi, no većina nas neće najbolje razumjeti što su rekli.
Ali svi i itekako osjećamo kako previsoka temperatura mora nije baš dobra, čak ni za priobalni živalj koji se, na čuđenje turista, tradicionalno ne kuoa u moru dok ono ne dosegne maksimalne temperature u mjesecu kolovozu.
Takvo što više nije slučaj, vruće more od 30 stupnjeva nije baš ugodno ni osvježavajuće u ljetnim sparinama, a i daje dojam beživotnosti, a o kojoj svjedoče znanstvenici, ribari, a i svi koji posjećuju ribarnice.
Hm… uskoro ribu neće više trebati lešavati tj. kuhati. Takva će već stizati iz mora. Ako je tamo bude.
Inače, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu je osnovan 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi morem.
Institut za oceanografiju na punti Marjana u Splitu
