„Ribari i ribarsko prigovaranje“, je jedno od istaknutijih djela hrvatske književnosti, spjev Petra Hektorovića iz 16. stoljeća. Osim toga, isti naslov nosio je i tzv. plastic-free festival u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce koji se održao ispred splitske ribarnice.
Inače, Hektorovićevu knjigu opisuju i kao ‘opis puta renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi i svjestan je da je priroda ono mjesto i ono utočište čovjekovu duhu u kojemu se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh’. Danas, pet stotina i više godina poslije, ljudi koji borave na istom prostoru imanju znatno manje svijesti o činjenici kako je ‘priroda ono mjesto i ono utočište čovjekovu duhu u kojemu se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh‘. Nasuprot tome, ekološka svijest aktualnog življa u Dalmaciji i Hrvatskoj, a posebno među onima koji obnašaju vlast i važne društvene uloge, je zabrinjavajuće niska.
To svjedoči odnos prema moru, nasipavanje i uništavanje obale, zagađivanje svake vrste… Zaboravilo se i kako je ribarstvo bilo osnov za preživljavanje dijela dalmatinskog puka kroz tisućljeća.
-Ribarstvo je stoljećima temelj dalmatinskog identiteta, ali posljednjih desetljeća taj je identitet dobio jednog novog, nevidljivog i razornog neprijatelja – otpad. Upravo je iz tog razloga splitska peškarija, mjesto koje svakodnevno priča priče o moru, jučer navečer postala kulisa za plastic-free festival „Ribari i ribarsko prigovaranje“. – vele iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a koja je u sklopu Interreg Italy-Croatia projekta FishNoWaste, okupila brojne građane, turiste, ribare, znanstvenike i kreativce s jednim zajedničkim ciljem: slavljenjem jadranske tradicije i glasnim apelom za očuvanje našeg mora.
Otpad je postao dio ribarskih priča
U projektu FishNoWaste, Sunce se bavi problemom otpada u ribarskim lukama i traženjem konkretnih rješenja za njegovo smanjenje. Koliko je situacija ozbiljna, najbolje znaju oni koji od mora žive. Ribari su danas prvi svjedoci stanja okoliša. U njihovim mrežama, uz ribu, svakodnevno završavaju plastika, limenke i drugi odbačeni predmeti.
– To je jako problematično jer jednoj plastičnoj boci treba više od 450 godina da se razgradi. Iako, čak ni tada ona ne nestaje u potpunosti, već zapravo postane mikroplastika. Zato, htjeli – ne htjeli, otpad je postao sastavni dio ribarskih priča. – upozorila je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta iz udruge Sunce.
web okomito – 334
Koliko je situacija alarmantna, pokazali su podaci nastali na temelju znanstveno-ribarske suradnje u sklopu projekta. Naime, u posljednjih pet godina ribari u luci Tribunj iz svojih su mreža prikupili i kategorizirali čak 5 tona morskog otpada!
– Kroz cijeli život sam povezana s morem i sa tim silnim otpadom koji se nalazi ispod površine. Mi smo kao učenici jako osviješteni koliko plastike ima u moru, idemo na dosta akcija čišćenja i pomažemo koliko možemo. – rekla je i Ljiljana Krističević, učenica Pomorske škole Split s ribarsko-nautičkog smjera.
Podršku na terenu daju i ribarske zadruge, poput RZ Friška riba iz Kaštel Sućurca, čiji su predstavnici istaknuli težinu ovog poziva:
– Naši kaštelanski ribari su budni od rane zore do kasno navečer. Love od Istre do Dubrovnika i stalno su na moru. Mi im pomažemo i koliko možemo im olakšavamo posao. Bilo to u projektima, nabavi materijala, opreme i svemu što im treba.
‘Od 7 naših udisaja, 6 dolazi iz mora’
Znanstveni obol festivalu dali su stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split (IOR). Posjetitelji su iz prve ruke mogli naučiti o mikro-svijetu koji nas okružuje. Dr. sc. Darija Ezgeta Balić s Instituta predstavila je svima različite vrste školjkaša i puževa, naglašavajući važnost onoga što je sitno i oku nevidljivo, a ključno za ekosustav:
– Osim posidonije koja je vrlo važna, naglasila bih i važnost planktona koji čini polovinu kisika na planeti. Jeste li znali da od sedam naših udisaja, šest dolazi iz mora, a jedan iz šuma ili kopna?
Dok su odrasli učili od znanstvenika, najmlađi su okupirali STEM zonu Sunca. Kroz igru, praktične pokuse i interaktivne edukativne radionice nastale u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030., djeca i mladi učili su o štetnim posljedicama onečišćenja i mikroplastike.
Gastro zona bila je, očekivano, jedno od glavnih mjesta okupljanja. Poznati splitski restorani Corto Maltese i Makarun pokazali su kako u praksi izgleda zero-waste kuhanje, odnosno pristup u kojem se namirnice maksimalno iskorištavaju, a otpad smanjuje na nulu.
Kako su istaknula oba kulinarska tima, u svojem se radu uvijek vode idejom: „Zašto bacati nešto što se može iskoristiti?“. I čini se da je to formula za uspjeh jer je komiška/viška pogača Corto Maltesea, pripremljena od „starog“ kruha i rajčica s peteljkom, bila razgrabljena u dvije minute, a ništa drugačija situacija nije bila s triju jela iz Makarunove kuhinje, u čijoj su se pripremi iskoristili apsolutno svi dijelovi ribe.
Održiv, a opet kreativni zaokret u pripremi ovih tradicionalnih jela savršeno je opisala jedna posjetiteljica, oduševljeno naglasivši da se radi o „spoju nečeg novog i starog na jedan moderan i umjetnički način“.
Kružno gospodarstvo na djelu
Festival je dokazao da kreativnost nema granica kada je u pitanju zbrinjavanje i recikliranje otpada nastalog u ribarstvu.
Ribarska zadruga Adria iz Tribunja predstavila je svoj prepoznatljivi tradicijski rad u kojem se sve radi ručno – od soljenja, pakiranja, do etiketiranja i deklariranja proizvoda. Posebnu pažnju privukao je njihov ekološki projekt: od starih ribarskih mreža izradili su materijal za unikatne narukvice, želeći svima približiti važnost ponovne uporabe materijala.
Sličnu inovaciju predstavio je i Božidar Blaslov iz Provir designa.
– Danas smo donijeli naše edukativne slikovnice i konzerve od jadranskih srdela koje sami lovimo. Također, u suradnji s Krie design, osmislili smo ideju da stare ribarske mreže recikliramo i napravimo od njih nove stvari. Tako danas, ova majica i hlače koju nosim, zapravo su nastale od stare ribarske mreže. – rekao je Blaslov, koji je inače četvrta generacija ribara.
Božidarova priča, kao i ona o ribaru Luki Bonačiću iz luke Brižine koji od 1978. godine strpljivo krpa mreže, poručuje snažnu poruku: ribarstvo je tradicija, ali morski otpad nije.
Dubrovačka udruge Maritimo Recycling pak je predstavila svoje sunčane naočale izrađene od recikliranih plastičnih čepova prikupljenih iz mora.
– Zahvaljujući recikliranoj morskoj plastici, ne postoje dva identična para naočala. Ove leće otporne su na morsku vodu, prašinu i koroziju, a od standardnih leća izdržljivije su čak 800 posto. Uz to, ove sunčane naočale, baš poput plastičnih čepova koje smo pronašli u moru, plutaju, pa smo ih zato i nazvali Floaties. – istaknuli su iz Maritima.
Audiovizualne projekcije i izložbe fotografija
Kako je večer odmicala, zidovi peškarije pretvorili su se u kino na otvorenom. Prikazano je devet kratkih emotivnih i edukativnih videa iz serijala projekta FishNoWaste, koji donose stvarne priče i svjedočanstva ribara o borbi s otpadom u mrežama, ali i o njihovoj neraskidivoj ljubavi prema moru i zajedništvu.
Posebno emotivan trenutak bila je i audiovizualna projekcija „Voice of the Sea – Po
sidonia oceanica“, nastala u sklopu projekta BIOPRESSADRIA. Spajajući umjetnost, znanost i tehnologiju, ova je instalacija dala stas i glas posidoniji, „plućima mora“, te educirala posjetitelje o njezinoj važnosti i ugroženosti.
Edukativni ton zaokružen je dvjema sjajnim izložbama. Na samoj ribarnici postavljena je informativna izložba udruge Sunce „Plastična noćna mora“, koja je detaljno opisala izazove s morskim otpadom i konkretne savjete kako svaki pojedinac može smanjiti taj pritisak.
S druge strane, u Marmontovoj ulici sve do 24. svibnja ostaje otvorena izložba fotografija „Jadranska blaga“, nastala u sklopu projekta ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas. Izložba donosi upečatljive kadrove hrvatskih i talijanskih autora koji prikazuju krhkost i ljepotu jadranskih vrsta.
– Jučerašnje događanje na peškariji dokazalo je da rješenja postoje. Spoj tradicije, znanosti, kreativnog recikliranja i odgovornih ugostitelja formula je za održivu budućnost Jadrana. – poručila je Tihana Arapović, stručna suradnica u Odjelu za zaštitu okoliša i održivi razvoj u Suncu.
web okomito – 334
