Prema studiji koju su nedavno objavili australski i kanadski istraživači, na dnu svjetskih oceana leži između 3 i 11 milijuna tona plastičnog otpada što ih čini pravim deponijem plastike! Naravno, djelo je to ljudske nebrige i neodgovornog odnosa prema prirodi koju smo naslijedili da bismo se o njoj skrbili, a ne je sustavno zagađivali.
Kako piše tportal, uz pomoć podvodnih vozila, koje se pokreću uz pomoć daljinskog upravljanja, omogućeno je da se makar približno procijeni količina plastičnog otpada koje je završilo na morskom dnu, a utvrđena su i mjesta na kojima se koncentrira otpad prije negoli se počne raspadati i miješati sa sedimentom, navodi australska znanstvena agencija Csiro.
“Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu”, ističe jedna od autorica izvješća, koje su izradili Csiro i sveučilište u Torontu. Prema rezultatima istraživanja, 46 posto procijenjenog plastičnog otpada nalazi se iznad 200 metara dubine, a ostatak se taloži sve do dubine od 11.000 metara.
U studiji, koja nosi naziv „Plastika u dubokom moru- Globalna procjena akumulacije na dnu oceana”, nije riječ o mikroplastici nego većim predmetima od plastike poput mreža, plastičnih čaša ili vrećica, koje nažalost gotovo da češće završavaju u morima nego u kantama za smeće.
Iako se svojevremeno govorilo o potpunom ukidanju, odnosno zabrani korištenja plastičnih vrećica, pribora za jelo, čaša, slamki i tanjura od plastike, to se nije dogodilo, naprotiv, očekuje se da će se do 2040. korištenje plastike udvostručiti, a kako se plastika ipak razgrađuje u manje čestice taj toksični otpad naposljetku ugrožava ekosustav i životinjski svijet, ali i čovjeka, koji tradicionalno konzumira morske plodove.
Studija govori i da bi onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo biti čak sto puta veće od količina oku vidljive plastike koja pluta površinom mora i oceana, kako to tvrdi Alice Zhu, doktorandica na sveučilištu u Torontu koja je vodila ovo istraživanje. Dna oceana postala su deponiji plastičnog otpada koji se taloži godinama, unatoč podizanju ekološke svijesti kod građana i saznanjima o katastrofalnom dugoročnom učinku plastike u oceanima i morima na ekosustav ali i na samog čovjeka. Dodatno je stanje pogoršano, navodi se u studiji, sporom razgradnjom plastike u hladnim predjelima zbog manjka kisika i ultraljubičastog zračenja.
Najefikasniji lijek protiv ove dugoročne ekološke katastrofe je supstituiranje plastike kao sirovine u dnevnoj upotrebi čovjeka drugim, neopasnim i biorazgradivim materijalima, jer, ako ne možemo preodgojiti ljude, možda možemo ograničiti proizvodnju plastike ili je potpuno izbaciti iz upotrebe.
Plaža zagađena plastikom
