U subotu je, u Vatikanu, najmanje 200 tisuća ljudi ispratilo na vječni počinak papu Franju koji je umro u ponedjeljak, u 88. godini. Slovio je kao dobar, skroman čovjek, okrenut ponajviše onima najpotrebitijim, siromašnima, odbačenima, migrantima, ljudima s društvenog ruba. Posljednji ispraćaj započeo je na Trgu svetog Petra koji je danima bio pod opsadom vjernika iz cijelog svijeta i iznimno visokog osiguranja. Papin lijes je bio izložen u Bazilici svetog Petra odakle je prevezen do njegovog zadnjeg odredišta, po papinoj želji, do bazilike svete Marije Velike gdje je sahranjen.
Papinom ispraćaju bili su prisutni brojni svjetski čelnici, članovi kraljevskih katoličkih obitelji, svećenstvo i vjernici iz cijelog svijeta. Kako mediji navode, papu je ispratilo pedesetak šefova država i desetak monarha, među njima i britanski princ William, španjolski i belgijski kralj, princ Albert od Monaka, a iako za života nisu imali nijednog susreta i njihov odnos je bio opterećen nesuglasicama i nerazumijevanjem, na sahranu je stigao i američki predsjednik Donald Trump sa suprugom Melanijom. Stigao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je u Vatikanu, u Bazilici svetog Petra, nakratko razgovarao s Trumpom oko sudbine njegovog obećanja o „brzom miru” za ukrajinski narod. Taj je susret tamošnji kler odmah proglasio „čudom pape Franje”…
Na ispraćaju su bili i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Posebno mjesto bilo je rezervirano za potrebite, za zatvorenike, transrodne osobe, migrante, siromašne. Za njih je bio rezerviran prvi red, ali je protkol popustio, pa se u prvi red ugurao i američki predsjednik Trump.
Bio je to „narodni papa”, pa je i njegov posljednji ispraćaj bio, prije svega, oproštaj s običnim ljudima, malim ljudima, narodom bez privilegija i moći.
Papa Franjo se ustrajno zauzimao za sve ljude, bio je otvorena srca prema svima bez obzira na rasu, boju kože, nacionalnost, vjeru, a posebno se ustrajno zalagao za izbjeglice i prognanine, za migrante, siromašne kako je to i u homiliju kazao talijanski kardinal Giovanni Batista Re. Afirmirao je i drugačiji pristup ženama u Crkvi, iskazujući im i povjerenje i poštovanje kao nijedan papa do tada. Bio je posvećen pravdi i miru, u mislima i molitvama uvijek s onima koji su živjeli i umirali u ratnim strahotama, zauzimao se jednako za mir u Ukrajini kao i za okončanje ratnih djelovanja u Pojasu Gaze, i svim ostalim ratom ugroženim dijelovima svijeta.
Sahranjen je skromno, mimo javnosti, i položen u grob na podu bazilike, a na grobnoj ploči uklesano je samo ime Franciscus.
Nakon devetodnevne žalosti u Vatikanu, prenosi N1, slijedi konklava, izbor novog pape, u kojem će sudjelovati 135 kardinala izbornika, među kojima će biti i Josip Bozanić i Vinko Puljić.
U Hrvatskoj je subota proglašena Danom žalosti u čast pape Franje, no, s ograničenjem, do 19 sati ( ? ).