Krk je prvi otok u Hrvatskoj i drugi u svijetu s prestižnim certifikatom Zero Waste, javljaju (s opravdanim iu voajanim razlogom) ponosno s tog otoka. To donekle daje nadu i pokazuje kako se neki visoki standardi u gospodarenju otpadom i odnosu prema okolišu, svojstveni samo nekim najrazvijenijim sredinama u svijetu u kima žive savjesni ljudi i vladaju pametni političari, mogu doseći i u Hrvatskoj, unatoč općoj premreženosti politike i kriminala, te golemoj korupciji i elementarnoj nesvijesti o važnosti pametnijeg gospodarenja otpadom.
Sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku nagrađeno je prestižnim certifikatom Zero Waste, koji se dodjeljuje najuspješnijim europskim gradovima i općinama u održivom gospodarenju otpadom.
Mreža Zero Waste Europe (Mission Zero Academy) dodijelila je certifikat Gradu Krku i općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik, u kojima uslugu vrši komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk d.o.o. Tim je povodom danas u Velikoj vijećnici Grada Krka održana svečana dodjela certifikata te su održani prigodni govori.
-Certifikat Zero Waste priznanje je za naš dugogodišnji trud u unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom i motivacija za daljnji rad kako bi kvaliteta života i zaštita okoliša na našem otoku bili na najvišoj mogućoj razini – kaže Ivan Jurešić, direktor komunalnog poduzeća Ponikve d.o.o. i koordinator za implementaciju Zero Waste plana na otoku Krku.
Otok Krk je 2021. godine, u suradnji komunalnog poduzeća Ponikve i Zelene akcije, nacionalne koordinatorice mreže Zero Waste Europe, definirao ciljeve i mjere u sklopu strategije Zero Waste (nula otpada). Primjena tih mjera nadogradila je već otprije uspješan sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada te su ostvareni zapaženi rezultati. Mreža Zero Waste Europe je te rezultate ocijenila po strogim kriterijima certifikacije i dodijelila Krku važan prvi stupanj na ljestvici od pet stupnjeva uspješnosti. Slično kao što hoteli imaju od jedne do pet zvjezdica. To znači da prostora za daljnji napredak ima, ali je jasan pokazatelj uspješnosti jer su rijetke sredine u Europi vlasnici ovog certifikata.
Priznanja za otok Krk
-Ponosni smo na suradnju s komunalnim poduzećem Ponikve i stanovnicima otoka Krka koji dokazuju da je i u izazovnim turističkim sredinama moguće postići izvrsne rezultate u gospodarenju otpadom. Nastavljamo krupnim koracima naprijed, a to je putokaz i za ostale turističke sredine u Hrvatskoj i Europi – istaknuo je Marko Košak iz Zelene akcije, koordinator hrvatske mreže certificiranih općina i gradova.
Naime, usprkos velikim izazovima s pritiskom turizma u ljetnim mjesecima, jedinice lokalne samouprave na Krku uspjele su dostići 58 posto odvojeno prikupljenog otpada i za 22 posto nižu količinu miješanog otpada po stanovniku u odnosu na nacionalni prosjek.
Provele su i niz mjera edukacije i smanjenja nastanka otpada te izgradile svu potrebnu infrastrukturu za uspješno lokalno zbrinjavanje otpada, a to su sortirnica, kompostana i sedam reciklažnih dvorišta. Ovi uspjesi uvelike doprinose visokoj razini kvalitete života na otoku, što su potvrdili i zadovoljni stanovnici u anketi provedenoj ove godine.
-No, Krk ovdje ne staje te je već definirano niz mjera koje će u narednom periodu provesti u suradnji sa Zelenom akcijom, što će ga dodatno podići na ljestvici uspješnosti definiranoj certifikatom, najavljuje se.
–U ime Mission Zero Academy (MiZA) iskreno čestitam općinama na otoku Krku čija su postignuća dovela do ovog vrijednog certifikata. Potičemo i druge hrvatske i europske općine, kao i subjekte u turističkom sektoru, da slijede njihov primjer,” izjavila je Ana Golja iz slovenske organizacije Ekologi brez meja , ovlaštena revizorica MiZA-e.
Ali… što to imaju u Krku, a nemaju u drugim dijelovima Hrvatske? Zašto se slični modeli ponašanja i upravljanja ne mogu kopirati i prakticirati u nekim sredinama sličnih gabarita, broja stanovnika?
Odgovor, zna se, zna svatko tko poznaje stanje u Hrvatskoj. A taj je da njome i većinom njezini gradova i općina i dalje vladaju skupine ljudi koje su nesposobne, needucirane i posve nezainteresirane za poboljšanje prilika u državi i opći boljitak. Za otpad su zainteresirani jedino kada se u tome vidi prilika za nečiju privatnu zaradu, izvlačenje javnog novca i namirenje apetita svojih pristaša kroz raznorazne projekte sumnjive kvalitete i smisla (poput spalionica smeća, otvaranja novih ‘centara za gospodarenje otpadom’ i slično).
