Sjećate li se kada je početkom prosinca 2020. godine Ina (strateški važno naftno poduzeće koje je nekoć prije standardne hrvatske privatizacije bilo u hrvatskom vlasništvu) u sjevernom Jadranu izgubila čitavu platformu za crpljenje plina? Danima nisu znali gdje im je ta golema čelična grdosija, a ništa o tome nije znalo (ili se pravilo blesavo) ni nadležno hrvatsko ministarstvo koje bi trebalo brinuti o zbivanjima na moru. Ako se sjećate te nevjerojatne i za Hrvatsku simptomatične blamaže koja ukazuje na opći nered i neodgovornost, onda znajte da se to desilo prije ravno 1387 dana, kako to na svojim stranicama na posebnom brojaču broji organizacija Greenpeace.
Jednako toliko dana se Ina, a koja je sada navodno u većinskom vlasništvu Mađara, iako je bila dužna to učiniti, nije potrudila ukloniti golemu olupinu s morskog dna, a na koje je potonula, vjerojatno zato jer je bila aljkavo i nepropisno održavana i nedovoljno osigurana.
O tom bizarnom ali žalosnom događaju koji puno govori o uređenosti naše države, i kako je naš Jadran za strance i ostale Divlji zapad, pisali smo kada se doznalo da je platforma ‘nestala’, kao da se radi o komadu drveta, a ne golemoj čeličnoj konstrukciji i objektu u tekstu Ina pogubila platformu negdje na Jadranu, a Mađarska nema more.
No evo sad nekih novosti oko tog slučaja koje javlja organizacija Greenpeace Hrvatska.
Ilustracija ©Bojan Haron Markičević_Greenpeace
Naime, Općinski sud u Novom Zagrebu donio je nepravomoćnu prekršajnu presudu protiv Ine u vezi s plinskom platformom Ivanom D koja je prije gotovo četiri godine potonula u sjevernom Jadranu.
-Zbog nepostupanja po Rješenju Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) iz rujna 2021. kojim je, između ostalog, naloženo i uklanjanje platforme Ivane D s morskog dna u roku od godine dana, DIRH je nadležnom Općinskom sudu podnio optužni prijedlog protiv Ine. Prekršajnom presudom Općinskog suda Ina je proglašena krivom što nije postupila po DIRH-ovom Rješenju, čime je prekršila Zakon o Državnom inspektoratu, ali je istovremeno oslobođena od optužbe da je prekršila Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, čl.15, st.1 (investitor je dužan ukloniti eksploatacijski objekt u roku od jedne godine od trenutka obustave izvođenja naftno-rudarskih radova). Pomalo paradoksalno, bez obzira što se radi o dva odvojena postupka Ina je na neki način za istu stvar istovremeno okrivljena i oslobođena. – ističe Greenpeace.
Paradoksalno, ali istinito
Paradoksalno, ali istinito, i razumljivo s obzirom na opće prilike u Hrvatskoj, a u kojoj se i neki notorni kriminalci s pravom osjećaju zaštićenima i nedodirljivima od progona i kažnjavanja.
-Općinski sud u Novom Zagrebu potvrdio je Greenpeaceu da je 18. travnja 2024. donesena i objavljena presuda kojom je okrivljenik proglašen krivim što od 16. listopada 2022. do 20. lipnja 2023. nije izvršio dio izvršnog rješenja te je Ini izrečena novčana kazna u iznosu od 10 tisuća eura koju je dužna platiti po pravomoćnosti presude. Isto vrijedi i za odgovornu osobu, Nikolu Mišetića, operativnog direktora Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kojem je izrečena kazna u visini 1.500 eura. Iako se radi o uistinu simboličnoj kazni za jednu fosilnu kompaniju, sud je u ovom slučaju utvrdio da tvrtka u suvlasništvu Republike Hrvatske, krši zakone – Republike Hrvatske. – napominju iz Greenpeacea.
Greenpeace je do saznanja o sudskom postupku došao putem MOL-ovog polugodišnjeg financijskog izvješća u kojem se spominju Inini pravni sporovi. Umjesto da takvo što javnosti podastru neke mjerodavne hrvatske institucije koje bi se trebale baviti zaštitom hrvatskih interesa, okoliša, zdravlja ljudi itd., to se moralo doznati ovim putem.
-Navode iz izvješća provjerili smo kod nadležnih institucija, Općinskog suda u Novom Zagrebu te Državnog inspektorata koji su, za razliku od nadležnog ministarstva, spremno i otvoreno objasnili detalje predmeta. Nadležno ministarstvo informacije o cijelom slučaju javnosti daje na kapaljku, Greenpeace već skoro godinu dana čeka odgovore na pitanja o donesenim odlukama, rješenjima i pojedinostima, uključujući podatke o sastavu i radu misterioznog Povjerenstva za istragu velike nesreće, osnovanog isključivo za slučaj potonule platforme. Umjesto da postupi po zakonu i rješenju Državnog inspektorata, Ina izbjegava ogroman trošak uklanjanja platforme, a država joj dugotrajnim i netransparentnim postupcima u tome pomaže.- upozorava Greenpeace.
Aktivisti na dbu mora gdje se nalazi potonula platforma Ivana D ©Martin Strmiska_Greenpeace
Prema očitovanju Općinskog suda, Ina je oslobođena krivnje jer iz činjeničnog opisa prekršaja nije razvidno vrijeme kada je trajno obustavljeno izvođenje naftno-rudarskih radova. Međutim, bez obzira na nepravomoćnu i djelomično oslobađajuću prekršajnu presudu, Ina i dalje nije oslobođena obveze da ukloni Ivanu D jer je rješenje Državnog inspektorata o uklanjanju i dalje je na snazi. Obje strane postupka izjavile su žalbu na predmetnu presudu Visokom Prekršajnom sudu koji o istoj još nije odlučio.
U međuvremenu Ina u javnosti plasira ideju da se Ivana D pretvori u umjetni greben koji će tobože obogatiti morsku floru i faunu. Lako je moguće da će taj trik kojemu je cilj smanjiti troškove velikoj naftnoj kompaniji koja zgrće profit na način da nama prodaje energente, uskoro biti podržan i od strane HDZ-e Vlade, te prikazan kao spasonosno rješenje od opće koristi, sve samo da bi se pogodovalo naftnoj kompaniji.
– Fosilna industrija u Hrvatskoj ponaša se kako želi, do sada bez ikakvih ozbiljnijih posljedica za sebe, dok su posljedice na okoliš stvarne, neprihvatljive i potencijalno nesagledive. Stoga tražimo od Ine da ukloni platformu Ivanu D iz našeg mora, a od Vlade da joj to naredi što prije! To očekuje i 74 posto stanovnika Hrvatske prema anketi agencije Promocija plus kao i više od 10 tisuća građana koji su potpisali Greenpeaceovu peticiju za uklanjanje stotine tona Ininog otpada iz Jadrana. – istaknula je Petra Andrić, voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj.
Podsjetimo, kako smo pisali prije četiri godine, događaj potonuća platforme i nemogućnost lociranja iste onomad je pokazao kako je teško imati povjerenja u sustav eventualnog spašavanja u slučaju nevolja na moru: ako sve mjerodavne službe nisu u stanju pronaći glomaznu naftnu platformu, kako bi onda tek pronašli npr. jedrilicu od 6 metara dužine koja je pozvala u pomoć negdje u Sjevernom Jadranu.
-Uostalom, kako je moguće da vlasnici te platforme, tj. kompanija INA, nije poduzela neke ozbiljnije sigurnosne mjere kada su postavljali tu platformu. Nisu li je, laički rečeno, mogli bolje prišarafiti za morsko dno, ako se zna da se na moru mogu očekivati veliki valovi, snažni vjetrovi i nevremena, te kako Jadran ipak nije kupaonska kada. Nadalje, u eri satelitskog praćenja svega i svačega, geolokacijskih uređaja kojima su opremljeni i skuplji bicikli i noviji frižideri, kako se može desiti da se dva dana ne može utvrditi gdje se nalazi čelična grdosija poput Ivane D? Ne ugrožava li se time inače gust sjevernojadranski pomorski promet? – pisali smo i istaknuli kako je HDZ ministarstvo kojemu je na čelu Tomislav Čorić dalo zeleno svjetlo za rad tih Ininih platformi, a što se može vidjeti u dokumentu na ovoj poveznici.
Taj se dokument se zove Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Sjeverni jadran“, a u njemu je vidljivo i to da njegovim autorima nije poznato niti to da se riječ Jadran piše s početnim – velikim slovom ‘J’.
Platforma Ivana D prije nego li je potonula na morsko dno gdje se i danas nalazi
