Državni vrh, predvođen premijerom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Jandrokovićem, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici, komemorirali su u nedjelju 79. godišnjicu proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu, polaganjem cvijeća podno spomenika Kameni cvijet, odajući na taj način počast žrtvama ovog strašnog ustaškog kazamata. Izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić, također je sudjelovao u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Jasenovca i u ime predsjednika Milanovića odao počast žrtvama. I Sandra Benčić, koordinatorica platforme Možemo! poklonila se danas jasenovačkim žrtvama i položila cvijeće pod Kamenim cvijetom, izvan službenog protokola…
Ove godine u službenoj komemoraciji državnog vrha nisu sudjelovali predstavnici Koordinacije Židovske zajednice koji su vijenac i cvijeće položili u počast žrtvama Jasenovca uoči službenog programa, a to su učinili i predstavnici SDP-a i Možemo!. S Plenkovićem i njegovim suradnicima oni se nisu miješali, pa smo imali službeni i “neslužbeni protokol”…
Tijekom komemoracije čitana su svjedočanstva preživjelih logoraša te održane mise za pravoslavne, židovske, katoličke i islamske vjernike.
Prije 79. godina, 22. travnja 1945., oko 600 jasenovačkih logoraša krenulo je iz proboj iz zloglasnog ustaškog logora, a do slobode je uspjelo doći tek njih oko stotinu. Ostali su ubijeni i zapaljeni zajedno s logorskim inventarom, ali su njihovi tragovi ostali neizbrisivi.
Unatoč višedesetljetnim prijeporima oko broja žrtava Jasenovca, prema relevantnim podacima do kojih se došlo, u ovom je koncentracijskom logoru tijekom 1337 dana njegova postojanja ubijeno oko 83 tisuće ljudi, muškaraca, žena, djece, mahom Srba, Roma, Židova, ali i pripadnika hrvatske, bošnjačke i slovenske nacionalnosti koji su stradali jer su bili komunisti.
Godinama je nova hrvatska država minorizirala značaj i broj žrtava logora u Jasenovcu, pokušavala ga relativizirati kao i sam zločin koji je tamo sustavno provodila ustaška NDH koju se godinama pokušavalo rehabilitirati. Danas zločin koji je počinjen u Jasenovcu nitko više ne osporava, a oko broja žrtava i dalje nema suglasja, no to nije razlog polemika i povod za indiferentan, neljudski odnos prema jednom od najtežih zločina koji se dogodio na tlu bivše države tijekom Drugog svjetskog rata.
A kako je uoči obilježavanja godišnjice proboja jasenovačkih logoraša izjavila koordinatorica Možemo! Sandra Benčić, danas je značaj Jasenovca još i veći.
–Jasenovac nije slučajnost, nije anomalija koja je nastala. Ona je smišljena planska politika ustaške vlasti koja je u Hrvatskoj svoj najgori oblik dobila upravo na ovom mjestu– kazala je Benčić , upozoravajući da se diljem Europe bilježe trendovi jačanja stranaka koje svoju politiku temelje na strahu i mržnji prema drugom i drugačijem, pa se i uoči europskih izbora treba prisjetiti kuda vode takve politike. Pozvala je građane da kažu odlučno “ne” takvim politikama jer one nisu samo jednokratni alat za mobilizaciju za neke izbore, one mogu postati dio sistema, dio politike koja svoj epilog dobiva na ovakav, zločinački način kakvom svjedočimo u Jasenovcu.
