Opasni otpad u Gospiću otvorio je i neke stare, nikad završene priče o nezakonitom odlaganju otpada, poput one o potencijalno opasnom otpadu uvezenom iz Italije i deponiranom u napuštenim rudnicima boksita u Promini. Kao i u slučaju Gospića, i u Promini su mještani upozoravali na kamione koji noću dovoze otpad, tražili postupanja inspekcije, organizirali prosvjedne skupove. Bilo je to prije 18 godina. O tome smo opširno pisali nedavno, a povod nam je bila objava udruge Hrvatski krški pašnjaci koja je podsjetila na to da je sporni otpad, navodno oko 1500 tona, preko šibenske Luke, tvrtka Viatoni d.o.o. dovezla 2008. u Prominu i zatrpala u jamama nekadašnjih rudnika gdje i danas leži. Nakon što je Šibensko-kninska županija zatražila očitovanje Državnog inspektorata o otpadu u Promini, na lice mjesta stigli su inspektori zaštite okoliša. Nema službene informacije ( ni priopćenja ) o tome što su zatekli i kakve su aktivnosti provodili, ali u udruzi Hrvatski krški pašnjaci ne vjeruju da su uzorci uzeti s ključnih, žarišnih točaka. Jer, napominju, isti ljudi koji su nekoć komunicirali s inspekcijom, dočekali su ih i danas…
I nakon 18 godina, prominski otpad “u proceduri”…
Načelnik općine Promina Tihomir Budanko u nedavnom priopćenju koje smo dobili od Općine nakon novog otvaranja stare priče o prominskom otpadu, ustvrdio je da je općina radila na rješavanju ovog problema ( uklanjanju otpada iz rudarskih jama ) godinama, da je davne 2015. naručila geodetsko snimanje nelegalnih odlagališta, utvrdila lokacije i katastarske čestice te pokrenula postupke prema nadležnim institucijama. A kako sanacija nije provedena, Općina je vlastitim sredstvima financirala uklanjanje i obradu otpada na više lokacija, ali i nastavila upozoravati nadležna tijela na potrebu cjelovitog rješavanja napuštenih rudarskih prostora. Prije dvije godine općina je Ministarstvu gospodarstva poslala zahtjev za sanaciju napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, i do danas je „postupak u proceduri”. U izvješću za 2024. evidentirano je 19 lokacija uz podatke o provedenim i nedovršenim sanacijama. Čeka se donošenje ovlaštenja koje bi općini omogućilo provedbu natječaja za izradu projektne dokumentacije za sanaciju, ali, općina nije čekala da problem riješi netko drugi nego je poduzimala korake kako bi se rudarska okna sanirala i oslobodila otpada, navedeno je u priopćenju. Jer, interes općine je utvrditi stvarno stanje na temelju stručnih analiza i zaštititi zdravlje stanovnika i okoliš te što prije provesti trajnu sanaciju nekadašnjih rudnika zatrpanih otpadom. I tako 18 godina…
Na sve to Ivan Tešija iz Udruge Hrvatski krški pašnjaci odmahuje rukom, nema puno vjere u načelnikove riječi, što je to općina mogla sanirati sa 104.000 kuna ako je sanacija procijenjena na 1,5 milijuna kuna, kaže, Ne očekuje puno ni od očitovanja inspekcije, jer nije kontaktirala ljude ljude koji su godinama na taj problem upozoravali i koji znaju gdje su crne točke i gdje treba kopati. Jedna rudarska jama je, ističe, zabetonirana još u vrijeme kad je uvoznik otpada tvrtka Viatoni, odnosno njezin vlasnik Željko Džapo, napunio rudnike.
-Obraćali smo se županiji s nekoliko dopisa, tražili podršku i od Nacionalnog parka Krka koji se ogradio jer, kažu, rudnici s otpadnim materijalom nisu u obuhvatu NP Krka. Obećali su naš dopis proslijediti Državnom inspektoratu. Županija je najavila očitovanje nadležne inspekcije, koja je, kako vidimo, odlučila izaći na teren, ali je propustila kontaktirati mještane koji znaju koje su sporne lokacije s Džapinim otpadom. Prije neki dan smo se ponovo obratili županiji tek da im kažemo da će od inspekcije dobiti isto očitovanje kakvo je 2012. dobila Mirela Holy od ministra zaštite okoliša- kaže nam Tešija, objašnjavajući kako je nezakonitim radnjama otpad prekvalificiran u sekundarnu sirovinu. Tadašnja županijska vlast omogućila je Džapi da sam uzme uzorak, a Općina je zanemarila nalaz Zavoda za javno zdravstvo koji jasno ukazuje da je otpad kancerogen i mutagen, i onda je Džapo taj svoj uzorak poslao u neku privatnu firmu iz Čakovca da napravi analizu. I što se, kaže, moglo drugo očekivati nego da analiza „pokaže” da se radi o neopasnom građevinskom otpadu s kojim je Džapo prekrio uvezeni kancerogeni talijanski otpad kojim je napunio okna.
Udruga podnijela prijavu protiv odgovornih za prikrivanje dokaza…
Tešija tvrdi da Prominom upravlja jedan zatvoreni krug ljudi koji se na funkcijama godinama smjenjuje. S njima je bio i Paul Cota, bivši načelnik općine u čijem je mandatu Budanko bio predsjednik Općinskog vijeća. Željko Džapo i Žarko Duvančić su se smjenjivali na mjestu načelnika i donačelnika općine sve dok Cota nije izabran za načelnika. Ali, kad se Cota neplanski umiješao u problem s otpadom i tražio postupanje institucija, pomrsio im je račune i brzo su ga degradirali. Na kraju je, kaže, bio prisiljen napustiti Hrvatsku…
-Institucije su izdale ljude koji su čak i po noći presretali kamione s otpadom, prijavljivali ih nadležnim tijelima, sprječavali im prolaz. Izgledalo je da će biti drugačije, jer inspekcije su na temelju nalaza Zavoda za javno zdravstvo od Džape tražile hitno uklanjanje otpada. Za njega je to bio veliki trošak, procijenjen na 1,5 milijuna kuna, pa je u dogovoru s općinskom vlašću dobio priliku da sam uzme drugi uzorak za novu analizu, nakon čega je otpad koji je njegova firma uvezla iz Italije proglašen neopasnim Tako se Džapo oslobodio optužbe, a otpad je ostao gdje je i odložen- rezimira Tešija „povijest bolesti” s prominskim otpadom.
Inače, kaže, otpad je dolazio teglenicama u šibensku Luku, a je li direktor Luke bio umiješan u to ili nije, o tome nema relevantnih informacija. Mreža povezanih osoba u ovoj priči uspjela je, tvrdi Tešija, političkim metodama da se otpad prekvalificira iz opasnog u neopasni i time je stavljena točka na i. Iako su hrvatski mediji u to vrijeme izravno spominjali talijansku mafiju koja je bila upletena u uvoz otpada u Hrvatsku, a zbog čega je, smatra Tešija, i HTV-ova iznimno popularna emisija “Latinica” Denisa Latina, naprasno prestala s emitiranjem, upravo nakon što je problematizirala uvoz i odlaganje opasnog otpada u Promini.
Udruga Hrvatski krški pašnjaci ne namjerava se pomiriti sa sadašnjim stanjem, pa su ovih dana podnijeli kaznene prijave protiv odgovornih osoba za koje sumnjaju da su sudjelovale u prikrivanju dokaza i protiv onih koji su odlagali opasni otpad u rudarska okna, ali i protiv onih koji su to znali i prikrivali, što čine i danas.
–Kaznenu prijavu smo poslali na adresu DORH-a i USKOK-a, a Državnom inspektoratu smo prijavili crne točke u Promini, u rudarskim jamama, a jedna od njih je Čveljina jama. Druga je zabetonirana, tu je bilo eksploatacijsko polje, i tu je otpad samo zatrpan građevinskim materijalom. U svemu tome Džapo je imao podršku općinske vlasti, a nalaz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”naprosto je ignoriran. Molio sam Općinu da nam dostave oba nalaza. Ali, načelnik Budanko nas je napao, nazvao nas opsjenarima, bez ikakvog razloga, mada bi nam interesi trebali biti isti- kaže Tešija.
Ostavka predsjednice OV-a
Načelniku općine zamjera i kampanju koju vodi za mega-solare, čak 800 hektara zemljišta na njegovu inicijativu, tvrdi, ušlo je u Prostorni plan županije za solarnu elektranu u Promini.
–Načelnik se brani da je to bilo samo njegovo neobvezujuće mišljenje koje nema pravnu snagu. A na temelju tog „neobvezujućeg mišljenja” županija je 800 ha solara uvrstila u PP. Zaobišao je Općinsko vijeće, nije bilo ni javne rasprave koja je po zakonu obavezna, a čestice koje je predložio za solarnu elektranu leže na bivšim rudnicima. Zbog toga je i donedavna predsjednica OV-a Davorka Bronić, usred mandata, podnijela ostavku, iako je navela da, nakon 12 godina na čelu OV-a, odlazi zbog osobnih razloga. Prigovorila je načelniku zbog spornih 800 ha za solarnu elektranu, a on je stao vrijeđati- tvrdi Tešija, zaključujući da nije nimalo slučajno da je tih 800 ha zemljišta za solare baš iznad rudnika s deponiranim otpadom. Cilj je, veli, da se trajno prekriju i budu nedostupni za bilo kakvo novo uzorkovanje kako se nikad ne bi otkrio pravi sastav otpada.
Ivan Tešija je poljoprivrednik, stočar, ima farmu krava u Lici. Udruga Hrvatski krški pašnjaci je osnovana 2018. godine, veli, ne zbog otpada, nego zbog problema diskriminatorne politike prema poljoprivrednicima s krša, kakvu je vodio bivši ministar Tomislav Tolušić, ističe naš sugovornik.
-Udruga je trebala formirati jedan tim za pregovore s ministarstvom poljoprivrede da se zaustavi represivna politika prema krškim područjima, da im ukažemo da su krška područja zastupljena u financijskoj omotnici koja se tada pregovarala s EK, samo sa 5- 6 posto, a radi se o 44 posto kopnenog područja RH, Od Samobora do Vukovara izdvaja se 94- 95 posto sredstava, a za krška područja svega 5 posto.Tu vam opet dođe do izražaja ta veleizdajnička politika kao i s otpadom. Hrvatska je imala 2 godine prilagodbe i pravo zatražiti povećanje površine, što je sedam zemalja koje imaju krška područja napravilo, jedino Hrvatska nije. I svih sedam je EK odobrila- govori Tešija, ogorčen na državnu administraciju.
I prije ekocida u Gospiću Udruga je upozoravala na probleme s otpadom. Lani, u svibnju 2025., su pisali o farmaceutskom otpadu u Gračacu, potom o Gospiću , obnovili su priču o opasnom otpadu u prominskim rudnicima, jer ona nikad nije završena.
Institucionalni kriminal
Tešija je zbog objava o otpadu u Promini optužen od načelnika za povezanost s nekim investitorima i „interesnim grupama”, s društvom TOSKA d.o.o. Ivana Tošića koji je, također, planirao izgradnju solarne elektrane na Promini, a što ga posebno ljuti jer mu imputiraju vezu s osobom koju uopće i ne poznaje, uvjerava nas.
Njihovoj udruzi javljaju se građani iz svih krajeva, pisali su i o Dugopolju, Trilju, smatraju da se prostor trajno degradira i da su svi projekti koji se odobravaju u korist investitora, a ne lokalnog stanovništva.
– Načelniku Budanku sam poslao poruku da se javno ispriča za uvrede kojima nas je častio, ili ćemo podnijeti prijavu za klevetu. I naš kolega poljoprivrednik, mlad čovjek, Ivan Sarić ima velike probleme s načelnikom i općinom, optužili su ga da je uvezan s Hrvatskim krškim pašnjacima, a bio je na jednom našem sastanku i više ga, nakon toga, nisam ni čuo ni vidio. Gleda svoja posla, čak se distancirao i od problema otpada, iako je to i njegov problem kao i svih nas. Ne znam što to sve treba načelniku, neprimjereno komunicira s javnošću, vrijeđa, kleveće, prijeti, ponižava ljude koji se bave ekstenzivnim stočarstvom s kojim se Hrvati bave od stoljeća sedmog, ispituje tko je administrator naše stranice na Internetu, što sam ja u udruzi, zaklanja se redovito iza svojih ratnih zasluga .. Naša udruga je tu, prije svega, da zastupa poljoprivrednike. Zar je to kriminal? Zalažemo se za revitalizaciju i razvoj poljoprivrede nasuprot solarima- napominje.
Tešija, kao i mnogi, vjeruje da je zbog ogromnih količina opasnog i neopasnog otpada koji se nezakonito odlaže svugdje, na drniškom području broj karcinoma u porastu, no za to ne postoje znanstveni dokazi ni istraživanja. Najteže je, reći će, kad obole mladi ljudi i kad se javno organizira prikupljanje novca za liječenje oboljelih. – Kad je toga prije bilo? To što se događa s otpadom u Gospiću, to je institucionalni kriminal– tvrdi Tešija, nasuprot načelniku koji naglašava da se bez ijednog stručnog nalaza taj otpad povezuje s PFAS-om i malignim bolestima mladih ljudi. Osim što zaboravlja na nalaz Zavoda za javno zdravstvo…
Podrška prosvjedu, ali trebalo je tražiti ostavke odgovornih…
Ivan Tešija je bio na prosvjedu „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” u Zagrebu 5. rujna, a jedan je od onih koji misle da je s prosvjeda trebalo tražiti ostavke i odgovornost za krivce, kaznenu i političku.
-Evo sad imaju dokaze da je voda zagađena u stotinu bunara. Tko je za to odgovoran? – pita Tešija kojemu je upravo taj zahtjev, za ostavkama odgovornih, nedostajao na prosvjedu. Žao mu je, kaže, i što nije imao priliku govoriti Mihael Podnar iz Gospića koji je, tvrdi, prvi ukazao na dovoz opasnog otpada i pobunio se protiv toga, radi čega je lokalna vlast protiv njega podigla kaznenu prijavu zbog uznemiravanja javnosti.
– Razumijem da su organizatori htjeli da uklanjanje opasnog otpada iz Gospića bude u prvom planu prosvjeda i da izbjegnu bilo kakvu kvalifikaciju dirigiranog političkog skupa iza kojeg stoji oporba. Ali, kad se prosvjeduje onda se prosvjeduje protiv nekoga, a ne samo nečega. Predlagao sam i nekim oporbenim vijećnicima da se obustavi uvoz otpada koji je pogrešno klasificiran kad se uvozio u Hrvatsku, a to još nitko ne spominje. Ako vam je netko podvalio nekakav otpad, i utvrdilo se da ne odgovara onom što piše na deklaraciji, imate mogućnost i pravo vratiti ga u matičnu zemlju iz koje je uvezen- napominje Tešija, svjestan da se ovdje nije radilo o podvali, već prljavoj trgovini otpadom za koji su uvoznici dobili velik novac, ne mareći da time truju svoj narod.
Prosvjedu je drniška Udruga Hrvatski krški pašnjaci dala punu podršku, „jer tu je bila, unatoč podmetanjima, i lijeva i desna Hrvatska jer su ljudi postali svjesni da nas se truje i na tome zarađuje, I ne radi se samo o odlagalištu u Gospiću nego takvih ima po cijeloj Hrvatskoj, a naročito po krškim područjima.”
-Mi smo prisutni gdje god se pojavi problem. Promina je samo jedan od primjera devastacije prostora i ljudskog zdravlja. Ne samo otpadom, nego i solarnim elektranama. Načelnik nije smio zaobići Općinsko vijeće i mještane kad je u pitanju projekt mega- solarne elektarne. Štetni utjecaj od solara je nesporan, od kemikalija za pranje panela, koje će završiti u podzemnim vodama, utjecaja na vegetaciju koja se suši, to su ogromne površine prekrivene crnim pločama koje utječu na mikro klimu, stvara se i zračni džep, 4-5 stupnjeva veća temperatura… U Razvođu su solarni paneli na kilometar od kuća, Mratovo je solarima zaokruženo, i onda nas načelnik još uvjerava kako se ne radi o površini od 800 ha, jer su to razbili na više fragmenata a svi su spojeni na jednu trafostanicu. To je zelena mafija, oni financiraju projekt i plaćanje dozvola, a sve ostalo dobiju od EU fondova. A mi trpimo posljedice njihove pohlepe za novcem- zaključuje Tešija.
