U Italiji i većini drugih turističkim država su shvatili kako ih masovni turizam vodi – nikamo. U Hrvatskoj se pak štetne vlasti još i hvale sve masovnijim turizmom i devastacijom prostora, resursa i opće kvalitete života. Dakle, Venecija je primjer grada kojeg masovni turizam guši već godinama. Zato se tamošnje vlasti upiru ne bi li spriječile negativne posljedice tog turizma. Naime, iz grada je zbog nemogućih uvjeta života u svega par desetljeća iselilo više od pola domicilnog stanovništva.
Primjerice, oko 110.000 ljudi živjelo je u povijesnom srcu Venecije sedamdesetih godina, gotovo 200 tisuća pedesetih godina prošlog stoljeća, a lani je ta brojka pala na nešto ispod 50.000. Silna zarada i ekonomski učinak turizma većini Venecijanaca nije donio nikakva dobra, priznaju. U Hrvatskoj smo svjetlosnim stoljećima daleko od takve svijesti, iako još imamo šanse mudrije upravljati svojim turističkim resursima i svojim životima, premda je to teško očekivati dok imamo vlasti koje imaju potpuno suprotne nazore i zamisli.
Dakle, kako su najavili početkom ove godine, od ovog proljeća Grad Venecija zabranit će turističke grupe koje broje više od 25 ljudi, a uz to više neće biti dozvoljeni ni zvučnici ni bilo kakvi zvučni uređaju koji stvaraju nesnosni metež, zbrku i kaos na venecijanskim ulicama, trgovima i mostovima.
Sljedeće pravilo koje se namjerava uvesti od 1. lipnja je još radikalnije: neće biti dopušteno zaustavljanje i zastajkivanje na uskim ulicama, mostovima ili mjestima prolaza. Naime, u želji da opale selfie kod ključnih venecijanskih znamenitosti turisti se zaustavljaju, i tako proizvode nesnosne gužve, zastoje, nervozu, kaos i metež.
Premda je razlog za uvođenje tog pravila jasan i opravdan, i dalje zvuči groteskno zabrana zaustavljanja turista na ulici, pa je za očekivati kako će Venecija ovoga ljeta izgledati kao prilično bizarno mjesto u kojem rijeke ljudi neprestano teku ulicama, a u kojima se prekobrojni turisti grozničavo nastoje fotografirati u hodu pored tzv. turističkih atrakcija.
Promjene su dio nastojanja vlasti da ograniče masovni turizam i njegove negativne učinke na sjeverni talijanski grad u laguni, pojašnjavaju u izvještaju agencije DPA.
-Pravila se odnose na centar grada i otoke Murano, Burano i Torcello. Njihov cilj je zaštititi stanovnike od buke i smetnji, navodi se u priopćenju za javnost. Masovni turizam godinama stvara probleme Veneciji, jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija na svijetu.Povijesna jezgra s poznatom Piazzom San Marco, mostom Rialto i brojnim kanalima više nema ni 50.000 stalnih stanovnika. Nekih dana tijekom glavne sezone posjetitelji su brojčano nadmoćniji od mještana omjeru većem od dva prema jedan. – piše DW.
Inače, uskoro će se ulaz u stariji dio Venecije naplaćivati, prema odluci lokalne vlasti turisti će za ulaz plaćati ulaznicu od 5 eura (5,50 dolara) za kratkoročne posjetitelje od travnja 2024. godine .
Ograničenje turističkih grupa na manje od 25 ljudi i zabrana zvučnika pridonijet će održivom turizmu, rekla je Elisabetta Pesce, venecijanska gradska vijećnica za sigurnost.
Inače, godine 2021. grad je ograničio pristup venecijanskoj laguni za goleme kruzere, brodusine za krstarenje, a koji su izgledali prijeteće i nakaradno u odnosu na venecijansku jezgru, pisali smo i mi na Trisu.
Masovni turizam u Veneciji započeo je sredinom 1960-ih, a broj posjetitelja nastavio je rasti. U međuvremenu, broj Venecijanaca koji žive u gradu stalno se smanjivao zbog gužvi, visokih troškova dostave namirnica i druge robe u gradu bez automobila i čestih poplava.
No to nije sve.
-Pomoću 468 CCTV kamera, optičkih senzora i sustava za praćenje mobilnih telefona, mogu razlikovati stanovnike od posjetitelja, Talijane od stranaca, vidjeti otkud ljudi dolaze, kamo idu i koliko se brzo kreću. Iz kontrolne sobe u policijskom sjedištu u Veneciji, turisti uskoro mogu očekivati da ih promatra Big Brother – piše Reuters, a prenijeli smo i mi prije nekoliko godina.
-Tu sam 30 godina, i nekad je bilo drugačije. Nekad je Venecija doista bila romantična. Sada se samo žuri kupiti kebab, napraviti selfie na mostu Rialto i zatim ponovno uhvatiti vlak. Ne znam uživaju li ti ljudi doista – kaže Stefano Verratti koji prodaje murano staklo i ne sviđaju mu se jednodnevni turisti.
Nije mu jasno tko bi normalan pošto-poto poželio posjetiti Veneciju pod takvim uvjetima.
Nije ni nama.
No nije Venecija jedina koja donosi protuturističke mjere. U priobalnom gradu Portofinu na talijanskoj rivijeri, nedaleko od Genove, gradonačelnik poduzeo je mjere za suzbijanje prekomjernog turizma.
Kako u slikovitom gradiću ne bi došlo do potpunog kaosa, nova uredba koja je na snazi ovog ljeta dopušta policijskim službenicima da novčano kažnjavaju turiste s do 275 eura (303 dolara) za “zadržavanje” kako bi snimili selfieje u određenim područjima poznatim na Instagramu, koja su sada označena kao crvene zone ili područja “bez čekanja”.
-Uredba zabranjuje okupljanja u određenim dijelovima četvrti gdje je kretanje toliko teško da se mora pozvati policija da kontrolira pješake. Ovo je zdravorazumska sigurnosna mjera. Posebice se pozivaju turoperatori i vodiči da paze da se skupine turista ne okupljaju na određenim područjima rekao je gradonačelnik Portofina Matteo Viacava za novinski portal Leggo.
No, to nije sve.
Gradonačelnik Viacave ne voli ni, kako kaže, nepristojne turiste. Iz tog razloga, Portofino je ovog svibnja stavio na snagu još jednu uredbu, koja detaljno opisuje niz pravila ponašanja za turiste, kako izvještava Il Secolo XIX , pa je u središtu grada od sada zabranjeno hodati bos, u bikiniju ili bez odjeće, a također je zabranjeno sjediti na stepenicama ili na tlu.
-Naš cilj nije otjerati turiste niti ih obeshrabriti da posjete . Svatko mora dati svoj dio doprinosa ljepoti Portofina pravilnim ponašanjem – rekao je gradonačelnik Viacava za Il Secolo XIX.
A u Hrvatskoj?
Ovdje turisti još uvijek mogu što hoće, a dio domaćeg življa zbog šake eura zarade ih u tome dodatno sluganski stimulira. Štoviše, određeni broj naših turista sljedeće godine dođe i kupuje zemljišta pa gradi nakaradne građevine i prodaje apartmane. Neki od njih svojataju plaže, pristupne puteve…
O svemu tome mogli ste i ranije čitati na našim stranicama, primjerice u tekstu Dr. Ivo Babić o prekomjernom autogranatiranju turizmom: Broje noćenja… Čudi me kako ne broje i broj općenja.