Hrvatska se i dalje nastavlja iseljavati, pa je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku lani odselilo čak 26 posto stanovnika više nego prethodne, 2021. g. Paralelni proces useljavanja, uglavnom jeftine radne snage ( iz Azije ) i prisilnih imigranata ( iz Ukrajine ), ne pomaže revitalizaciji društva niti može supstituirati odljev domaćeg stanovništva…
Iako na je premijer Plenković još jučer uvjeravao javnost da je trend iseljavanja iz Hrvatske zaustavljen, što je, razumije se, rezultat uspješnih mjera njegove Vlade, a i kako drugačije može biti u “plenkovlandu”, statistike su neumoljive. Na djelu je ponovni val iseljavanja, najčešće mladih, obrazovanih ljudi koji odlaze s cijelim obiteljima jer ne vjeruju u institucije ove zemlje i ne žele da im djeca rastu u visoko koruptivnom ambijentu uznapredovalog klijentelizma, nepotizma, stranačkih privilegija i pogodovanja.
I dok se Plenković hvalio da se iz Hrvatske više ne odlazi, da se u nju sada u sve većem broju dolazi, Državni zavod za statistiku objavljuje da se tijekom 2022. iz Hrvatske odselilo 26 posto stanovnika više nego prethodne 2021. i da smo se po brojnosti iseljenih hrvatskih državljana vratili na razinu 2019. godine…
Lani je, doduše, broj doseljenih u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se odselili iz Hrvatske, pa DZS objavljuje podatke po kojima se u Hrvatsku doselilo 57.972 osoba 2022., a napustilo je 48.287. No, taj pozitivni migracijski saldo, piše N1, posljedica je, prije svega, izbjegličkog vala iz ratom stradale Ukrajine, ali iseljavanje domicilnog stanovništva iz Hrvatske nije zaustavljeno. Naprotiv, iz Hrvatske se prošle godine odselilo čak 26 posto građana više nego ih je otišlo 2021., što je bez sumnje zabrinjavajuće oživljavanje trenda koji je na snazi već godinama.
Kako je za N1 kazao poznati demograf Stjepan Šterc, istina je da je iseljavanje privremeno zastalo u vrijeme pandemije, što je razumljivo, jer je cijeli svijet bio suočen s tom opakom zarazom, a u takvim okolnostima migracije su bile gotovo zaustavljene, granice bezmalo zatvorene. Međutim, dočim je pandemija prošla, iseljavanje se iz Hrvatske intenziviralo i trend se nastavio.
Temeljni uzroci se, tvrdi Šterc, u hrvatskom društvu nisu promijenili, pa se proces sa završetkom pandemije samo nastavio.
S druge strane, upravo zbog intenzivnog iseljavanja iz zemlje, koje Plenkovićeva vlada interpretira kao pozitivnu činjenicu radikalnog pada broja nezaposlenih, ignorirajući pritom da nas je danas pola milijuna manje nego prije desetak godina, krenuo je proces značajnijeg useljavanja u Hrvatsku. Radi se mahom o prisilnim imigrantima iz Ukrajine i jeftinoj radnoj snazi iz Azije koja ovdje dolazi trbuhom za kruhom, kako bi zaradila sezonski, mahom u turizmu. Imigranti supstituiraju emigrante, a taj je proces supstitucije stanovnika počeo prije tri godine, kazao je Šterc na N1 televiziji.
Hrvatska se, što zbog iseljavanja a što zbog prirodnog procesa starenja stanovništva, suočila s velikim manjkom radne snage. No, uvozna radna snaga, upozorava demograf, ne utječe na revitalizaciju stanovništva u Hrvatskoj, neki dolaze tek privremeno, ovdje su u tranzitu prema drugim, bogatijim zemljama kamo ih većina želi otići. Dijelom i zbog tretmana koji imaju u Hrvatskoj, a gdje ih, kako mnogi od njih sami svjedoče, tretiraju kao robove, nižu vrstu. Od njih se očekuje da Hrvatsku prihvate kao svoju novu domovinu, ali im ta “domovina” na svakom koraku pokazuje da ih zapravo ne želi i da su joj nužno zlo. Premalo se posvećuje vremena i angažmana za njihovu socijalizaciju, nema prave migracijske strategije, i čini se kao da i država, odnosno njezina vlast, prisilne i radne imigrante doživljava kao – prolazne.
-Nemojmo zaboraviti da se ti procesi događaju u cijeloj Europi i to treba postati ključna problematika Hrvatske i Europe, jer model dohvata radne snage kroz prisilnu i neselektivnu migraciju neće riješiti problem radne snage u Europi. Na osnovu znanstvenih zakonitosti i elementarne logike treba usmjeravati te procese. Mogli bismo imati društveni nered u Europi – imamo slike europskih gradova i država gdje su strani radnici gotovo izolirani od društava gdje dolaze- upozorio je Šterc, poručujući hrvatskoj Vladi, po tko zna koji put, da joj demografska i migracijska problematika moraju biti temeljne, jer će s ovako negativnim demografskim trendovima biti ugroženi, smatra demograf, svi temeljni sustavi u državi, ali i njezin razvoj. U tom je smislu, po uzoru na Izrael, preporučio otvaranje posebnog migracijskog ureda.
